Pise: Eliezer PAPO

U PROSLOJ SMO PRICI VIDJELI KAKO
Djohinoj noni nije poslo za rukom da ozeni unuka. No, nije nona jedina koja nije uspjela izaci na kraj s Djohinim tabijatom. Nije proslo mnogo, a Djoha se i sam zaljubi u istu onu djevojku koju je onako nespretno "prosio" - i tu se nadje u neobranom grozdju. Za razliku od svih predjasnjih puta u kojima je nagovaralac na zenidbu bio spoljna osoba, neko s kim se jos i moglo nositi - sada podsticatelj na privodjenje becarluka kraju nije bio niko drugi doli sam bandoglavi Djoha, koji, kao sto je poznato, nije Alaj-begova slama. Ali, sta da se radi kad je i onaj koji se zenidbi protivi iz petnih zila bio isti taj Djoha? Pola Djohe hoce da se zeni, i navro k'o Djoha, a pola nece ni da cuje, nego se zainatio k'o Djoha. Tako se povre de Djoha (ladino: siroti Djoha) iz dana u dan borio sa samim sobom bez da ikom povjeri svoju tegobu, no, kad je konacno shvatio da ne moze sam protiv sebe, odluci se da pomoc potrazi kod hahama.

Ko ce izaci s Djohom na kraj ako nece haham, nadao se Djoha, stupajuci sve samouvjerenije prema hahamovoj kuci. Hahama je zatekao u avliji kako se, u hladu bagrema, njise nad sveskom Talmuda. - Buenus dijas (ladino: Dobar dan) - pozdravi Djoha s avlijskog kanata. - Kun salud i vidas (ladino: Sa zdravljem i zivot, klasicni otpozdrav) - odvarati haham - bujrum, bujrum.

- Ja, eto, odlucio da se zenim, nasao sam, konacno, djevojku kakvu trazim. -En bon ora, buen djudijo (ladino: u dobar cas, dobri Jevrejine) - odvrati haham, prijatno iznenadjen Dohinom naglom odlukom - i bilo ti je vrijeme. - Jes', al' ima jedna problema (ladino). - Jasta nego ima, i nije jedna nego sto. La vida sin problemas ondi vitis? (ladino: Gdje si ti vidio zivot bez problema?) Pa to ne bi ni bio zivot, covjek bi sigurno pobudalio. Pa ja, covjek bi bez problema pobudalio - i eto ti opet problema da ne moze bit' veci. Nego reci ti sta je tvoj problem, pa da ga mi s mirom otpravimo. - Haham je sigurno cuo (u ladinu se, u znak postovanja, sa starijim prica u trecem licu) kako sam mladu prosio, i kako mi nije poslo za rukom. - Kad si je cas prije stig'o prosit'? - Ima tome i par mjeseci. - Pa to ti zapeo da se zenis s istom onom siroticom s kojom napravi onolike lakrdije? - Nesporazum, rubi (ladino: rabin), nesporazum. - Nije nesporazum nego ne's sporazum, al' 'ajd', nek ti bude. A djevojka, sta ona veli? Bil' posla za tebe? - Veli da bi. - A njeni, sta vele njeni? - Nece ni da cuju. - Nije im se cudit', nakon svega sto je bilo. - Ja sam prontu (ladino: spreman) da se zenim, taman mor'o s njom u sumu. - E, ako je tako, a ti se lijepo zeni. - Jest', al' mi je njen otac obec'o da se necu glave nanosat'. - E, onda ti je bolje da se batalis corava posla. - Jest', al mi je mucacika (ladino: djevojka) rekla da ce se otrovat' ako je ne ozenim. - E onda ti nema druge nego da je zenis. - Pa ja i bi', al' njena braca vele da ce ubit' i mene i nju. - Onda ti je bolje da malo sacekas. - Pa ja bi' cek'o, al' haham zna kakva su djeca, nestrpljiva. - Kakva djeca, guerku ki ti jevi (ladino: djavo te ponio)? - Pa, eto, djevojka je k'o malo trudna. - Kako moze bit' malo trudna? - Pa, recimo, tri mjeseca...

- Pa znas li ti, bjen ozu ki ti miri (ladino: dobro oko da te vidi, blagoslov koji se govori umjesto kletve koju sagovornik zasluzuje), koliki je to grijeh? Sto nisi mog'o k'o i sav svijet: ketuba (hebrejski: bracni ugovor), hupa (hebrejski: bracni baldahin), pa onda djeca, a ne k'o 'ajduk. - Pa, ja sam htio da napravimo i aniju (ladino: prsten) i kidusin (hebrejski: vjencanje). - Pa kad si htio, sto nisi? - Pa kako cu kad njeni ne daju? - Pa oni ti je ni sad ne daju k'o ni onda, pa k'o sto si sad spreman bez njihovog pristanka, mog'o si i onda. - Bez pristanka? - Pa jesu li ti to za pravljenje djece dali pristanak? Nego, kako si to mog'o bez pristanka, tako si se mog'o i vjencat' bez njihovog pristanka.

- Haham tieni razon (ladino: haham ima pravo), al' sta ja sad da radim? -Da se zenis sto prije. - Ja bi', al' me strah. - Cega te strah? Miralu, altu komo la lansa, fuerti komu lion - i si spanta di una muzer (ladino: Vidi ti njega, visok kao koplje, jak kao lav - i boji se zene). - Ama, ne bojim se ja zene, nego sebe. - Kako se moze covjek bojat' sebe? - Pa to i ja stalno sebi govorim, al', opet, sta cu ako mi se ne svidi? Ne kaze se dzaba: Kazadu - bivu intiradu (ladino: ozenjen - ziv zakopan). - Sve te slusam i razmisljam postoji li ikakvo rjesenje... - I? - Postoji, naravno da postoji. Rjesenje je da ti lijepo predjes na neku drugu vjeru. - Ne vidim kako to rjesava moj problem? - Ne znam kako rjesava tvoj - al' moj rjesava divno - odvrati haham mirno kako i prilici njegovim godinama i polozaju - i vrati se svom Talmudu ostavljajuci Djohu da sam sa sobom razuvidi sta mu je ciniti.

Ejus tengan bien, i muzotrus tambien! Njima svako dobro - a i nama.