DANI: Gospodine Beslagicu, Tuzlanski kanton se drma od razlicitih afera, a Vi sutite li, sutite. Zasto ste izabrali tako lagodnu poziciju?

BESLAGIC: Prije svega, ja na nivou Kantona ne pripadam grupaciji koja je na vlasti. Nisam ucestvovao u aferama, pa zasto bih uopce iskakao u prvi plan?

DANI: Da, ali kada je, zahvaljujuci glasovima opozicije, izabrana Kantonalna vlada, gospodin Lagumdzija je zbog te podrske "naribao" poslanike SDP-a i smijenio Zlatka Dukica, docim Vi svojim poslanicima niste cak uputili ni "partijski ukor".

BESLAGIC: Mi smo svoje rekli kod izbora gospodina Vikala. Bili smo uzdrzani. Tada je, a ne poslije, trebalo postaviti pitanje kriminala. Ja zalim sto nisam tada izasao za govornicu i progovorio o tome, jer je vec pocelo suskanje oko toga da ima lopovluka, oko inspekcijskih kontrola itd. I, kao sto znate, tada su se clanovi Parlamenta iz SDP-a i Socijaldemokrata uzdrzali od glasanja za premijera. Gospodin Izet Hadzic je tada trebao da izadje i pokrene pitanje kriminala s kojim je tek poslije upoznao javnost. Ili, zasto to pitanje nije kandidovao dok je bio savjetnik guvernera, ili dok je bio guverner? Nacin na koji se ovo pitanje sad pokrece implicira da su svi ministri lopovi a medju njima je cak 50 odsto novih ministara. To je nekorektno. Upada se u strasnu zamku da opcinska ili kantonalna vijeca trebaju da sude lopovima. Fakticki, da ta vijeca budu istrazni organi cime se suspenduju oni ciji je to posao pa se onda prozivaju zbog sutnje ili ih cak policija privodi. Ako ima istine u objavljenoj informaciji da je jedan javni tuzilac priveden u policijsku stanicu da bi ga zatim vratili kako bi podigao optuznice, to je pitanje koje cemo mi postaviti i insistirati na odgovoru.

DANI: SDA je pokrenula siroku kampanju kontrole opcinskih nacelnika koji su kadar ove stranke. Ima li indicija da bi se "esdeaovci" mogli upustiti i u kontrolu nacelnika koji nisu njihovi ljudi?

BESLAGIC: Ja njih mogu primiti na kahvu i da im onda kazem dovidjenja. Inace, da im ja podnosim sta sam radio, to nikad ne bih uradio. Na kraju krajeva, mogu uzeti izvjestaj o radu, koji je javan. Ipak, mislim da je to nonsens. To je dokaz da u SDA stranci u ovom momentu uopce nema politicara nego kolo vode ljudi koji zele napraviti partijsku drzavu. Ja sam javno rekao da je to uzimanje ingerencija opcinskim vijecima od strane onih koji to pravo nemaju. Evo, da postavimo jedno banalno pitanje: sta ce se desiti ako ti kontrolori iz Centrale SDA dodju do zakljucka da su nacelnici opcina cisti? Nece se desiti nista, zakljucit ce se kako SDA nacelnici dobro rade svoj posao, pojela maca korupciju. Ili, jos gori apsurd: sta ako otkriju da su svi nacelnici nevaljali? Ovaj proces se mora i tako posmatrati. Onda bi oni kao stranka trebali reci - mi vise ne postojimo. Sve vrijeme imali smo pogresne ljude.

Kanton ubire kajmak
DANI: Sta mislite o Hazimu Vikalu?

BESLAGIC: Hazim Vikalo zna raditi svoj posao. Da li je u kriminalu ili ne, ja necu uopce oko toga da se bakcem u ovom trenutku. To mi moraju dati upravo oni organi koji su zaduzeni za to. Zamislite sada kada bismo mi krenuli da istrazujemo u toj stvari, na sta bi to licilo? Medjutim, ja cu reci o cemu se radi. Dakle, ja tvrdim da Hazim Vikalo zna posao. Ne moze se reci da je primio deset miliona, da je potrosio osam a da je dva miliona nestalo. Toga nema. Ali postoji nesto sto jeste kriminal. To je forsiranje jedne ili dvije kuce unutar institucija sistema u Tuzli. Evo, naprimjer, na sta ja mogu da sumnjam kao na kriminal: ako se neprekidno penzionerima daju donacije u vidu brasna, ulja, secera u visini od 50 KM. Sto im se ne da tih 50 maraka, jer vrlo mogucno, mozda imaju i brasna i ulja i secera kod kuce? Ja se slazem da je to trebalo raditi u trenucima kada je bila nestasica tih artikala, ali danas, kad mozete nabaviti i brasna i ulja i secera, i to po nizim cijenama nego u tom paketu, to je krajnje sumnjiva rabota.

DANI: Vas interesuje porijeklo tog novca?

BESLAGIC: Ne, porijeklo novca se zna, nego zasto usmjeravati stalno u jedno preduzece da daje pakete? I to mozda u preduzece koje je izabrano bez konkursa za taj posao. Carsija prica da se forsira firma Sinalco. Ja nemam nista protiv Sinalca ako je on legalno u tom biznisu, ali zasto ne dati mogucnost svima da ucestvuju u konkursu pa da firma sa najpovoljnijom ponudom dobije posao.

DANI: Dok je Izet Hadzic bio guverner Tuzlanskog kantona, animozitet izmedju Opcine Tuzla i Kantona bio je na zavidnoj visini. Stice se dojam da, otkako je Vikalo premijer, tog animoziteta nema. Objasnite.

BESLAGIC: Nije tacno. Ja nisam nikad imao animozitet prema Izetu Hadzicu, ne znam da li je on imao prema meni. Ja sam imao animozitet samo prema politici koju je Izet Hadzic vodio. To je bila politika jedne jake i nepotrebne centralizacije.

DANI: Zasto nemate animozitet prema politici koju predstavlja Hazim Vikalo?

BESLAGIC: Ja moram da kazem da imam animozitet prema losim stvarima koje su rezultat zakona donesenih upravo u vrijeme guvernerovanja gospodina Izeta Hadzica. Ja nemam animozitet prema licnostima u Vladi. Imam animozitet prema sljedecem: da imate lokalne, kantonalne i regionalne puteve i od svih kajmak ubire Kanton bez obzira sto lokalne puteve odrzavaju opcine. Ja nemam dinara od toga, Kanton sve ubire. Za mene je i to jedna od malverzacija. Znate, narod psuje nacelnicima opcina zato sto su rupe na lokalnim putevima, a para nigdje nema jer su ostale na kantonalnom nivou. To je moj animozitet. Moram da kazem da smo bili kod Vikala i da smo trazili upravo da nam se pojasni gdje idu pare. Mi trazimo da se dio sredstava za odrzavanje lokalnih puteva mora prenijeti na nivo opcina i da se sredstva iz stambenog fonda namjenski usmjere vec danas za izgradnju stanova ugrozenim kategorijama. Iako ja nemam nista licno protiv Izeta Hadzica, s te strane nije bilo razumijevanja, vjerovatno i zato sto je on bio eksponent jedne politike koja je isla za tim da poklopi sve koji drugacije misle. Danas se situacija promijenila, jer mi i SDP smo prije posljednjih izbora imali 13 odsto u Kantonalnoj skupstini a danas imamo 38 odsto.

DANI: Slicne primjedbe koje Vi upucujete kantonalnom taboru stizu i od njih na Vas racun. Ministar za izbjeglice Adib Dozic optuzio Vas je da ste preko dva miliona maraka namijenjenih izbjeglicama nenamjenski potrosili.

BESLAGIC: Nije tacno. Gospodin ministar Dozic, prije svega, mora odgovarati za sve pare koje je potrosio i zasto ih je potrosio. Donacija koju smo mi dobili od dva i pol miliona maraka je donacija sa tacnim imenom i prezimenom za koga je namijenjena. Mislim da cemo mi javnosti pokazati i definitivne spiskove ljudi koju su dobili materijal i opremu iz te donacije. To je donacija njemacke vlade, za koju je decidno receno da se daje za domicilno stanovnistvo opcine Tuzla i za poboljsanje socijalnog stanja u podrucjima drustvenih djelatnosti sa opremom koju su diktirali donatori. To je, znaci, oprema za obdanista, za sportske centre, za skole itd. Prema tome, to je prva donacija koju smo namjenski dobili za domicilno stanovnistvo.

Povratak Hrvata
DANI: Je li tacan moj dojam da ste u posljednje vrijeme na neki nacin izgubili auru multietnickog gurua?

BESLAGIC: Ja se nisam ni trudio da dobijem auru multietnickog gurua, niti danas tvrdim da je gubim. Ja, prije svega, nisam Tuzla, niti je Tuzla Selim. Ja cu vam iznijeti neke podatke o povratku ljudi. Tuzla je 1991. imala 132 hiljade stanovnika a danas ima 117 hiljada domicilnog stanovnistva. Jedno vrijeme u gradu je ostalo samo 105 hiljada domaceg stanovnistva, sto znaci da se vratilo 12 hiljada stanovnika. Medju 132 hiljade predratnih stanovnika bilo je 16 odsto Srba, 16 odsto Hrvata, oko 49 odsto Bosnjaka i 23 odsto Jugoslavena. Danas, medju 117 hiljada stanovnika je 20 odsto Hrvata, 8,1 odsto Srba, 69 odsto Bosnjaka i 2,54 odsto ostalih. Prosle godine u Tuzlu se vratilo 2.355 predratnih stanovnika: 28 odsto Bosnjaka, 55 odsto Hrvata i 17 odsto Srba. Prema tome, ta multietnicka aura Tuzle se jos poboljsala u odnosu na ono vrijeme kad je otislo oko 25 hiljada ljudi. Pazite, medju 2.355 povratnika 1.305 je Hrvata, sto znaci da oni hoce da se vrate i zive ovdje. Ali, vracaju se i Bosnjaci i Srbi. Ja hocu da vratim sto vise domaceg stanovnistva. Evo, pokazat cu vam jedan papir. Meni se javlja dvoje glumaca, Zdravko i Desa Biogradlija, koji zele da se vrate u Tuzlu. E, tu sad imate niz problema. U njihovom stanu je sad novi glumac. Gdje cu ja sad s tim novim glumcem? Ali, to moramo rijesiti. Medjutim, problem nije samo tzv. manjinsko stanovnistvo. Javljaju se i Bosnjaci koji hoce da se vrate u svoje stanove a ja na 117 hiljada stanovnika moram dodati jos 38 hiljada raseljenih Podrinjaca koji se sada nalaze u necijim kucama.

DANI: Je li ta grupacija Vas potencijalni politicki protivnik?

BESLAGIC: Ne, zato sto oni ne glasaju. Oni na opcinskim izborima nisu glasali u Tuzli. Mi ih iskazujemo kao grupaciju koja se zeli vratiti kuci. E sad, da li su oni moj politicki protivnik ili pak saveznik, to bih jedino znao ako bi direktno glasali za mene ili protiv mene. Ja sam ubijedjen da sam sa svojim stavovima koje sam imao od '92. godine naovamo veci prijatelj njima nego oni koji im obecavaju kule i gradove. Ja, naprimjer, volim njima reci da se nece zadrzati u tudjoj kuci, volim da kazem da ime "izbjeglica" mora polako nestajati i da se moramo opredjeljivati sta hocemo. To drugim rijecima znaci da primijenimo njegovo pravo da se vrati kuci. Tog trenutka on ce odluciti da li ce ostati tamo ili ce prodati imovinu. Ako se vrati u Tuzlu, on nije vise izbjeglica, vec gradjanin Tuzle i ne moze vise uzivati pravo zastite pod imenom izbjeglica, jer je postao gradjanin Tuzle kao i svi obicni gradjani naseg grada koji danas takodjer nemaju gdje da zive. Kad to budemo uradili, kad i ovdje i tamo jasno ljudima kazemo da se ne mogu zadrzati u tudjim kucama, mi cemo imati jasnu sliku ko hoce da ostane a ko hoce da ide. Ali to onda znaci da se broj izbjeglica smanjuje i da dobivamo pravu sliku stanja. Gledano crno-bijelo: 37 hiljada izbjeglica se vrati, mi dobijamo mogucnost da vratimo nasih 10 hiljada Tuzlaka. Ili, 37 hiljada ode u RS, proda imovinu i vrati se, tada mi nemamo 37 hiljada izbjeglica nego imamo 37 hiljada novih Tuzlaka koji moraju traziti status u okviru redovnog imena gradjanina Tuzle. Tu je problem. E, tu sada Kantonalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica manipulise. Oni nece da se uhvate ukostac sa tim cinjenicama i oni se udvaraju izbjeglicama. Ja se ne udvaram nikome.

Uloga Ante Markovica
DANI: Krajem ovog mjeseca na kongresu ujedinjenja bit ce stvorena nova partija ljevice. Sta je uzrok konacnog okupljanja bosanskih socijaldemokrata?

BESLAGIC: Ono sto nas je narocito motivisalo za ovu integraciju je veliki broj apstinenata na prethodnim izborima, veliki broj nevazecih listica na kojima su SDP i Socijaldemokrati bili istovremeno zaokruzeni. Bio je to protest onih koji su se nadali nasem ujedinjenju, a ono je tada izostalo. Iz toga smo izvukli zakljucak o neophodnosti ujedinjenja.

DANI: Da li je unutar stranke bilo protivljenja udruzivanju sa SDP-om?

BESLAGIC: Ne, apsolutno ne. Ustvari, bilo je samo jedno protivljenje jednog clana Glavnog odbora, cije ime necu kazati, koji je rekao da ne zeli u komunisticku partiju. Naravno, vise nema nikakve komunisticke partije jer i Socijaldemokrati i SDP su svojim programima daleko od komunizma koji vise nikad ne moze ni biti. Mi udruzivanjem dobijamo novi kvalitet jer su nam prisli mnogi koji su bili u poziciji iscekivanja, nadajuci se stvaranju jedne partije.

DANI: Da li je novi SDP konacni krah ideje Ante Markovica koju je bastinila Vasa stranka?

BESLAGIC: Ne, uopce ne. Jedan od glavnih ciljeva i nase nove stranke je reforma drustva. Niko ne moze reci da Ante Markovic nije imao dobru namjeru i cilj da izvrsi disoluciju centralisticke Jugoslavije u savez drzava. Ali, potcijenio je politiku, kao sto sam je i ja dugo potcjenjivao. Markovica svi psuju, a niko ne daje bolje rjesenje o privatizaciji.

DANI: Kakav je Vas stav prema onima koji su spremni ponovo obuci dres ljevice nakon sto su nekoliko godina nosili neke druge boje?

BESLAGIC: Moj princip je da oni koji su iz komunizma presli u nacionalnu stranku, a sad bi da se iz nacionalne stranke vrate u lijeve demokrate, budu podvrgnuti jednoj ozbiljnoj analizi. S druge strane, onaj koji nikada nije bio u Partiji, ili, bolje receno, usao je u nacionalnu stranku a nije bio clan SK, ja sam za to da se za takve ljude SDP-Socijaldemokrati otvore, ali da im se ne daje odmah neko funkcionalno mjesto. I trece, najvaznije: iza svakoga ko je bio na javnoj funkciji mora postojati ozbiljan rezultat da bi bio za nas interesantan. Rezultati ce biti glavna mjera za takve ljude, ali, principijelno, nisam za to da oni koji promijene dres trebaju da zaigraju u prvom timu.

DANI: Dakle, da malo nosaju vodu?

BESLAGIC: Ne vodu, ali makar da sa rezervne klupe gledaju kako igra prvi tim.

Ljevica u dzematu
DANI: Sta SDP dobija sa Selimom Beslagicem? Moja je procjena da vrh stranke dobija covjeka koji ima prolaz u dzematima, koji u svom zivotopisu ima izgradjenu bosnjacku vertikalu pa moze dobiti i one glasove za koje se pretpostavlja da su, po definiciji, glasovi SDA? Dakle, moze li Selim Beslagic dobiti glasove bosnjackog sela i hoce li za taj revolucionarni cin koristiti dzamiju?

BESLAGIC: Mozemo dobiti glasove bosnjackog sela, ali necemo zloupotrebljavati dzamiju. Mi se moramo naci sa dzematlijama, ali ne u dzamiji.

DANI: Onda ce SDA opet pobijediti...

BESLAGIC: Oprostite, ali ja nisam licemjer. Svoj politicki cilj postizat cu odlaskom u selo i razgovorom sa seljakom o vitalnim zivotnim pitanjima. O pravim stvarima iz Kur'ana, a ne o onome sto neko sad aneksira. Ja to ne zelim. Ja ne zelim skrnaviti vjeru u politicke svrhe, iako su se nama danas mnogi vjerski sluzbenici pretvorili u lose politicare a politicari u lose vjerske sluzbenike. Ja to ne zelim. Ako neko tako zeli praviti politiku i od mene traziti da budem politicar po tom osnovu, ja ne zelim ucestvovati u takvoj politici. Sa stanovista brutalne borbe za glasove to mozda nije dobro, ali ja ne mogu sebe iznevjeriti, ne mogu iznevjeriti moje prve saradnike, pocev od moje supruge i moje djece, koji su mi davali podrsku za ovakav stav. Na kraju krajeva, ja ne mogu iznevjeriti moje Tuzlake koji su svih ovih godina potvrdili da je njihova politicka solucija najbolja za ovu zemlju. Moj stav je jednostavan. Ne mogu se ponasati izvan kodeksa vjere koja mi je rekla da ne smijem biti licemjer.

DANI: U Ljiljanu od 22. februara Mustafa Spahic je objavio tekst u kome tvrdi da mu je jedan strani diplomata kazao da su bosanski socijalisti dobili instrukciju od medjunarodne zajednice da udju u dzamije i prodru u prve redove kako bi na taj nacin pridobili znacajan broj glasova. Znate li sta o tome?

BESLAGIC: Odmah da vam kazem: da sam takvu direktivu dobio, ja bih to odmah javno rekao, jer se toga grozim. Bosnjacima-Muslimanima ne treba direktiva za vjeru. Ja bih duboko zamjerio svima koji bi nam to sugerisali. Religija kao religija, islam posebno, za mene ima svoje vrijednosti koje su s onu stranu hipokrizije, a to sto se nama navodno predlaze je licemjerstvo, koje ja apsolutno, bez razlike ko bi to sugerisao, ne mogu prihvatiti.

Avdic i ja
DANI: Politicki odnosi u Tuzli su posljednjih nekoliko godina optereceni personalnim nesporazumima na relaciji SDP - UBSD. Kruna tih nesporazuma je "tihi rat" izmedju Vas i gospodina Seada Avdica, jednog od lidera tuzlanskog SDP-a. Kako se ideja ujedinjenja odrazila na vase visegodisnje razjedinjenje?

BESLAGIC: Pazite, sad cu ja vama reci, bez ikakvih uvijanja, sta je posrijedi. Moj licni odnos prema gospodinu Avdicu nikada nije bio osporen od njegove strane, niti sam ja osporavao njegov odnos prema meni. Mozda je on imao ambiciju da bude nesto vise, ne znam, ljudi ko ljudi, neki vole ovako, neki onako. Ipak, u jednom trenutku ljudi iz naseg okruzenja su potencirali to pitanje naseg nesporazuma. Ja sam rekao - hajde da vidimo o cemu se radi? I, kad smo probleme stavili na papir, meni je prebaceno da navodno dodjeljujem stanove. Ali, kad smo napravili analizu, utvrdili smo da ja nisam dodijelio nijedan stan, nego je stanove dodjeljivao on, ali ne zato sto mu se prohtjelo, vec je na to, kao predsjednik Izvrsnog odbora, imao pravo. Prema tome, carsijske su price doprinosile da se kod njega stvara tenzija. Mi smo se svadjali kod donosenja nekakvih prijedloga, npr. da li je bolje da napravimo radionicu za popravku invalidskih kolica, ili je bolje da pravimo prelaze za invalidska kolica. Ja sam insistirao na prelazima, jer cemo, koliko sutra, dobiti kolica, pa je javnosti to sve izgledalo kao konfrontacija. U principu, ja javno nikada nisam doveo u pitanje gospodina Avdica.

DANI: Jeste li razgovarali o stvaranju zajednicke stranke?

BESLAGIC: Oko nove partije ja sam imao razgovore sa Zlatkom Lagumdzijom i sa njim sam perfektuirao sve sto su oni na svom Glavnom odboru zakljucili. Moram da kazem da sam bio pozitivno iznenadjen stavom Seada Avdica jer je upravo on predlozio ujedinjenje nase dvije partije. U tome izmedju nas nema nikakvih razmimoilazenja. Kantonalni odbori su se dogovorili do najsitnijih detalja, bez ikakvih problema. To znaci da je period sazrijevanja koncepata bio zavrsen i da se moglo doci do ovog rezultata. Vise nema istrcavanja pred rudu tipa imat cemo guvernera, a to su govorili i oni i mi, da bi na kraju rezultat bio nula. Nekada je istina bolna i promijeni odredjene stavove. Ako smo izvukli pouku iz prethodnih izbora da ne mozemo parcijalno osvojiti guvernersko mjesto, nego samo zajednicki, onda je to vidan napredak.

Politicki cilj
DANI: Ako najradikalniji kriticar vlasti kao takve, Sejfudin Tokic, ne bude zadovoljan opozicijskom agresivnoscu nove stranke, moze li osnovati frakciju unutar SDP-a?

BESLAGIC: Ne znam sta ce Sejfo uraditi, ali Sejfo je za sada nasao sebe. Vidjet cemo kako ce stranka biti organizovana, ali mi se cini da cemo morati razmisljati na tragu ideje njemackih socijaldemokrata. Kod njih je normalno da unutar jedne partije imate manjinsku opoziciju, sto je sasvim u demokratskom duhu. I mi moramo ici ka takvoj koncepciji, bez krutih pravila jednopartijskog sistema i unificiranog misljenja.

DANI: Kakav rezultat ocekujete na narednim izborima?

BESLAGIC: Bio bih duboko nezadovoljan ukoliko bismo na sljedecim izborima pobijedili sa 80 odsto.

DANI: Nema mjesta nezadovoljstvu, necete.

BESLAGIC: Na lokalnim izborima mi cemo napraviti strasan iskorak, a na izborima 2000, evo da budem prognozer, kovertirat cemo pobjednicki potez. U to sam ubijedjen, jer odnos snaga koji smo uspostavili u prosloj godini, iako nismo bili ujedinjeni, impozantan je. Sa 13 odsto u Tuzlansko-podrinjskom kantonu skocili smo na 38 odsto. U Sarajevskom kantonu skocili smo na 17-18 odsto itd. Prema tome, da nije uticaja sa strane, taj bi rezultat bio jos bolji, a da nije nasih gresaka koje smo napravili, rezultat bi bio odlican. Dakle, mi mozemo kovertirati pobjednicki potez za 2000. godinu, ali ne bih volio da pobijedimo na nacin na koji su to ucinile nacionalne stranke 1990. Ne bih volio da "razvalimo" nacionalne stranke. Bio bih duboko povrijedjen ukoliko nasi politicki protivnici ne bi osvojili 40 odsto glasova. Taj omjer je najbolji model kako da drzava funkcionise i kako da oni na vlasti budu pod kontrolom opozicije. Jer, kolo srece se, ipak, okrece. Kad to postignemo, ja cu reci da sam kao covjek, iako ujedinjenje smatram jednim od svojih najvecih uspjeha, postigao svoj cilj u politici, u koju se do 1990. godine nikada nisam petljao.