Reisul-ulemi Mustafi ef. Cericu i njegovom zamjeniku Ismetu ef. Spahicu potvrdjeni su mandati. Od njih se ocekuje da ucvrste SDA tvrdjavu unutar Islamske zajednice. No, i unutar same IZ, nakon ovih izbora, prenijela se atmosfera sukoba iz Izvrsnog odbora SDA i federalnog kluba poslanika ove stranke: sukobili su se "zagrebacka loza" i "Alijini lojalisti". Sem ovih, novi-stari duhovni lideri imaju jos problema: od kada su prvi put izabrani, u proljece 1993. godine, tinja otvoreni sukob izmedju islamskih lidera u Sarajevu i Zenici cije se posljedice osjecaju i danas. Slucaj imama Mehtica najilustrativniji je primjer kako se IZ rjesava onih koji se protive monopolu SDA, no da li je uistinu i okoncan, u ovom casu podjednako brine i reisa i Aliju

Piše: Esad HECIMOVIC

Izvori koji su upuceni u aktuelne prilike u SDA-u i IZ-u preciziraju da se i unutar same Islamske zajednice, nakon ovih izbora, prenijela atmosfera sukoba iz Izvrsnog odbora SDA i federalnog Kluba poslanika ove stranke. Oni govore o sukobu izmedju "zagrebacke loze" i "Alijinih lojalista". Na pitanje o poziciji novog-starog reisa Mustafe ef. Cerica u stranackom sukobu na liniji Cengic - Bicakcic, upuceni navode da su se vec na prvoj sjednici novog Sabora direktno sukobili Hasan Cengic i reis Ceric. Nakon brojnih Cengicevih primjedbi i javljanja, reis Ceric je zatrazio od Hasana Cengica da ne prenosi atmosferu sa Federalnog parlamenta u Sabor Islamske zajednice.

Stranacki sukobi unutar SDA, simbolizirani su u likovima dvojice sabornika iz Sarajeva koji, prema ovim izvorima, predvode sukobljene frakcije: Hasan Cengic i Bakir Izetbegovic. Predsjednikov sin u Saboru Islamske zajednice nesumnjivo predvodi vecinsku frakciju "Alijinih lojalista" koja "treba da parira uticaju 'zagrebacke loze'". Spisak sabornika Islamske zajednice izabranih za mandatni period 1998-2002. godine predvodi Hilmo Neimarlija, predsjednik Sabora IZ-a, poslanik u Predstavnickom domu Parlamenta BiH i glavni kadrovik SDA. Uz Cengica i Izetbegovica, u sarajevskoj delegaciji su i druge manje vazne politicke licnosti kao sto je guverner Sarajevskog kantona Mustafa Mujezinovic, te prim. dr. Faris Gavrankapetanovic, prof. dr. Behija Zlatar, prof. dr. Sahzija Dreca...

Vise od pola sarajevske delegacije u Saboru bilo je na izbornim listama SDA u protekle dvije godine ili je blisko povezano sa "cvrstim jezgrom SDA". Poslanici ili SDA funkcioneri kantonalnih vlasti nalaze se i u delegacijama ostalih muftijstava kao neka vrsta "kantonalnih povjerenika SDA za Islamsku zajednicu". Takvi su primjeri sabornika Kemala Terzica, nacelnika Donjeg Vakufa, i Semsudina Mehmedovica, (savjetnika) ministra policije iz Zenice. Izet Hadzic iz Tuzle (bivsi guverner i poslanik SDA) postao je cak i clan Rijaseta IZ-a, odlukom Sabora izabran "iz reda uglednih gradjana koji nisu zaposleni u Islamskoj zajednici".

Sarajevska inicijativa
Izostavljanjem iz Rijaseta i novog zenickog muftije Ejuba Dautovica, ovaj vodeci islamski centar BiH istovremeno je ostao bez svog predstavnika u vrhu Islamske zajednice. Upuceni u odnose unutar IZ-a tvrde da je odredba po kojoj sve muftije ne ulaze u sastav Rijaseta i smisljena radi iskljucivanja prethodnog zenickog muftije hafiza Halila ef. Mehtica, cije smjenjivanje nikada nije obrazlozeno u javnosti. Mada je zamjenik reisa Ismet ef. Spahic rodjen u Puhovcu kod Zenice, on je svoj radni vijek proveo u Visokom (16 godina) i Sarajevu.

Poput samog reisa Cerica, i zamjenik Spahic je na ovu duznost izabran na prijedlog jedne grupe pojedinaca i organizacija iz Sarajeva. Takav njihov izbor u proljece 1993. godine izazvao je otvoreni sukob izmedju islamskih lidera u Sarajevu i Zenici, cije posljedice se osjecaju sve do danas. Kao sto bosanska javnost ni danas ne zna gotovo nista o aktuelnoj frakcijskoj borbi unutar vrha SDA i Islamske zajednice, tako ne zna ni dogadjaje koji su prethodili. Prije nego sto je Sabor postao popriste unutrasnjih stranackih sukoba, iz organa IZ-a su odstranjeni oni koji su se protivili uspostavljanju stranacke kontrole nad vjerskom zajednicom.

Borba za preuzimanje kontrole nad IZ-om je pocela jos na izborima 1990. godine. Nasuprot Cericevoj kandidaturi, koju je istakla osnivacka jezgra SDA, Udruzenje ilmije je predlozilo Jakuba Selimoskog za reisa IZ-a u SFRJ, Saliha ef. Colakovica za predsjednika Mesihata za BiH i dr. Dzelala Imamovica za predsjednika Sabora IZ BiH. Tada su na izborima unutar Islamske zajednice pobijedili kandidati koje je predlagalo Udruzenje ilmije. U krugovima pristalica Saliha ef. Colakovica i danas se pamti da predsjednik Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic "nikada nije uputio cestitku na ovom izboru tadasnjem islamskom vodji, ali da je prisustvovao ustolicenju lidera drugih vjerskih zajednica".

U proljece 1993. godine, u opsjednutom Sarajevu, jedna grupa profesora Gazi Husrev-begove medrese i muslimanskih intelektualaca tada bliskih SDA, odlucila je da preuzme kontrolu nad Islamskom zajednicom. Uspostavljen je "Inicijativno-organizacioni odbor muslimanskih institucija za restituciju Rijaseta Republike BiH" u cijem su sastavu, po abecednom redu, bili: Nusret Cancar, asistent na FIN; Resid Bilalic, profesor GHM; Senahid Bistric, direktor GHM; prof. dr. Enes Durakovic; Hadzem Hajdarevic, knjizevnik; Nihad Halilbegovic, pravnik; prof. dr. Kemal Hrelja; prof. dr. Mustafa Imamovic; Alija Isakovic, knjizevnik; Mustafa Jahic, direktor GHB; prof. dr. Enes Karic, FIN; Zijad Ljevakovic, prof. GHM; Semsudin Music, arhitekt; prof. dr. Muhamed Nezirovic; Mustafa Spahic, profesor GHM; Mustafa Susic, sluzbenik Mesihata; hafiz Ismet ef. Spahic, profesor GHM; hafiz Mahmut Traljic; Ismet Veladzic, profesor GHM. Predsjednik ovog odbora bio je Semsudin Music.

Krajem marta 1993. godine, ovaj odbor uputio je pismo muslimanskim institucijama na podrucju Republike BiH. Bilo je to vrijeme stradanja Cerske i Kamenice, uoci jos jednog velikog stradanja muslimana u Srebrenici i pocetka otvorenog rata sa Hrvatskim vijecem obrane - svega dvije sedmice uoci pokolja u Ahmicima. Kao osnov inicijative, u ovom pismu Odbora navodi se "siroka rasprava medju predstavnicima muslimanskih, vjerskih i svjetovnih, institucija u Sarajevu". Vec u ovom pismu, predlozene su i nove vodje Islamske zajednice BiH - dr. Mustafa Ceric i Ismet ef. Spahic. "Prema raspolozenju gradjanstva i predstavnika muslimanskih institucija u Sarajevu, najvece povjerenje za funkciju reisul-uleme uziva prof. dr. Mustafa Ceric i hafiz Ismet ef. Spahic. Smatramo da neizostavno treba uspostaviti tj. obnoviti funkciju zamjenika reisa, na koju delegiramo hafiza Ismeta ef. Spahica", "obrazlozeno" je u sarajevskoj inicijativi.

Bulumenta emisara na terenu
U narednih mjesec dana, tokom aprila 1993. godine, u kome je istocna Bosna prezivljava veliku tragediju pretvaranja u izolirane enklave, a iz Hercegovine i srednje Bosne krenule postrojbe HVO-a s ciljem konacnog etnickog razgranicenja sa muslimanima i osiguranja cistog i etnicki kompaktnog hrvatskog teritorija - sve je zavrseno. U Sarajevu je 28. aprila 1993. godine odrzan Obnoviteljski Sabor, u ciji sastav su delegirani, uz predstavnike dijelova IZ-a, svojevrsnim inzinjeringom i predstavnici razlicitih muslimanskih udruzenja kao sto su KDM "Preporod", Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca, Muslimansko dobrotvorno drustvo "Merhamet", Udruzenje Muslimana za antigenocidne aktivnosti, MAK "Bosanka", Sumejja.

U samom Sarajevu, oglasio se privremeni organ Mesihata IZ RBiH, upozoravajuci na besmislenost takvog angazmana u vrijeme "kada je skoro polovina ovog naroda u egzilu, a preostali dio, osim ovih aktivista, u ratu": "Ovi ljudi su krenuli u sjednicenja, prepucavanja putem medija, optuzbe i skolasticka dokazivanja, u svrhu opravdanja svojih postupaka, a na teren je upucena citava bulumenta emisara." Upozoreno je i da je "javnosti malo poznato da postoje stalni pokusaji da odredjene strukture ili grupe ljudi udju u finansijske tokove IZ-a, da se i ono malo sredstava sa kojima raspolaze IZ uzme u ruke pojedinih subjekata koji bi time da grade svoj imidz."

Ured Mesihata u Zenici i Udruzenje ilmije, koje je vodio hafiz Mehtic, usprotivili su se "svakoj zloupotrebi ratne situacije". Tuzlanski muftija Husein ef. Kavazovic, imami i odbori ove regije su zatrazili odgadjanje Sabora i sprecavanje mijesanja u poslove IZ-a bilo kakvih institucija mimo Islamske zajednice. Hercegovacki muftija Seid ef. Smajkic je porucio da u Mostaru nisu "ni za kakva ishitrena, ratna i krizna rjesenja, jer u danasnjim uslovima predlazu se razni tzv. krizni stabovi, kada neko zeli da proturi svoja rjesenja mimo legalnih i legitimnih organa."

Na tzv. Obnoviteljskom saboru IZ-a u "opsjednutom Sarajevu", za reisa i zamjenika izabrani su dr. Ceric i hafiz Spahic, uprkos protivljenju takvom nacinu izbora u unutrasnjosti BiH, na tada takozvanoj "slobodnoj teritoriji". Aktivisti Inicijativnog odbora postali su ambasadori, diplomate u islamskom svijetu, visoki oficiri Armije BiH, nacionalni uglednici, pisci nacionalne historije i udzbenika, ministri, urednici i izdavaci... Oni koji su se usprotivili, kasnije su izgubili svaku pocast. "Grupa gradjana Sarajeva od kojih je jedan broj zaposlen u IZ-u ali nisu njeni predstavnici, odlucila je da organizira IZ van njenih institucija. Umjesto podrske od regionalnih centara, dobili su eksplicitan odgovor da ni o kakvoj reorganizaciji IZ-a ne moze biti ni rijeci van njenih institucija i bez zajednickog sudjelovanja svih regija. Uprkos tome, 28. aprila je odrzan takozvani Obnoviteljski sabor sastavljen samo od grupe ljudi iz Sarajeva. Tada je izabran i njihov 'predsjednik' Obnoviteljskog sabora i sekretar, zatim naibu-reis i njegov zamjenik. Ono sto posebno iritira muslimansku javnost jeste cinjenica da su na tom Saboru ukinuti svi dotadasnji pravni akti kao i organi IZ-a, pocevsi od Vrhovnog sabora, Rijaseta, reisul-uleme, do republickih sabora, mesihata. Ovo sto je ta grupa napravila sadrzava sve elemente klasicnog puca", izjavio je krajem maja 1993. godine, u razgovoru za zenicku Nasu rijec, hafiz Halil ef. Mehtic.

U ovom razgovoru, hafiz Mehtic se javno usprotivio uspostavljanju stranacke kontrole nad Islamskom zajednicom: "Posebno su indikativna 'cestitanja' Centrale SDA za BiH kao i inicijative iz Sarajeva Glavnom odboru SDA, na njegovom zasjedanju 8. i 9. maja u Tuzli, da se podrzi inicijativa 'Obnoviteljskog' sabora. Zahvaljujuci politickom sluhu vecine prisutnih sa ovog skupa, 'Obnoviteljski' Sabor nije dobio podrsku. Slicna inicijativa bila je na dnevnom redu regionalnog odbora SDA odrzanog nedavno u Brezi, na kome je zauzet identican stav ovome u Tuzli. Tada je konstatovano da ovom problematikom ne treba da se bavi jedna politicka stranka, u ovom slucaju SDA, vec da je ovo interna stvar Islamske zajednice", rekao je hafiz Mehtic. "Bojim se da se ovim zeli stvoriti jedna drzavna IZ na koju bi vladajuca stranka imala maksimalan uticaj i da kroz IZ provodi svoje politicke i stranacke ideje, sto ni u kom slucaju ne bismo smjeli dozvoliti. Tuzlanski i brezanski slucaj pokazuju da su to, ustvari, aspiracije pojedinaca iz SDA stranke koji, kao sto pokusavaju ostvariti monopol u vlastitoj stranci, to isto pokusavaju i na podrucju vjerskog zivota. U formiranju SDA i njihovoj izbornoj pobjedi veliki udio imala je Islamska zajednica, odnosno njeni imami, a sada se od strane te stranke pokusava narusiti samostalnost i jedinstvo ove Zajednice koja je upravo Stranci najvise pomogla. Svjesna da je dobrim dijelom izgubila povjerenje kod svog clanstva, SDA sad pokusava da stekne neko buduce povjerenje i ostvari uticaj preko svojih, naturenih vjerskih vodja. Mislim da bi celnicima SDA bilo bolje da se bave svojim stvarima, a ne da se mijesaju u vjerske stvari i Islamsku zajednicu. Ovim se zeli islam i Islamska zajednica staviti u sluzbu politike, umjesto da bude obratno", rekao je imam Mehtic.

Mehtic uveseljava promatrace
Ove njegove javne reakcije su kljucni dokaz da je prvi otpor politickoj upotrebi vjere i stranackoj kontroli nad Islamskom zajednicom potekao iz same IZ, a ne od sekularnih politicara ili "neprijatelja islama". Imam Mehtic je ostao dosljedan u takvom zahtjevu za autonomijom Islamske zajednice. Pocetkom ljeta 1996. godine, hafiz Mehtic je odbio ponudu celnika SDA u Zenicko-dobojskom kantonu da bude na izbornoj listi SDA za tadasnje kantonalne izbore. Njegovo tadasnje obrazlozenje da nece da uvrijedi svoje dzematlije iz drugih stranaka, poput "Harisove" ili SDP-a, uveseljavalo je dobro informirane posmatrace, koji su procjenjivali koliko dugo ce poslije toga ostati na mjestu muftije.

U broju za maj-juni 1996. Islamske revije Muallim, ciji je izdavac Udruzenje ilmije BiH, hafiz Halil ef. Mehtic je u uvodnoj rijeci napisao da "politicki pluralizam Bosnjaka ne znaci nuzno nagrizanje njihove nacionalne i duhovne supstancije, odnosno njihovog ukupnog jedinstva. U razini politike iluzorno je, s obzirom na njenu narav, ocekivati potpuni konsenzus Bosnjaka, njega je nuzno i moguce ostvariti samo kada su u pitanju njihovi fundamentalni, duhovni i nacionalni interesi". "Radi toga se doima krajnje neukusnim i neprimjerenim javno deklarisanje nekih zvanicnika IZ-a u korist nekih stranaka. Proslost nas je toliko puta uvjerila u stetne posljedice od podavanja Zajednice i uleme politici, tako da je odvec suvisno opsirnije osvrtati se na to. Ukoliko zelimo sebi dobro, ne smijemo biti ni izvan, niti u, nego iznad politike. Iz tih razloga, Poslanik a.s. je pohvalio one predstavnike vlasti koji dolaze ulemi radi razmjene misljenja i savjetovanja, a pokudio je onu ulemu koja ide vladarima radi dogovaranja. Alejhisselam je rekao i ovo: 'Kada vidis alima da se mnogo druzi sa vladarom, znaj da je varalica'", napisao je hafiz Mehtic kao predsjednik Udruzenja ilmije u Mualimu uoci pripreme za izbore 1996. godine.

Imam Mehtic je uporedo javno kritizirao odlaganje odrzavanja izbora unutar Islamske zajednice i produzenja "ratnog stanja" nastalog samo na osnovu odluke grupe ljudi iz Sarajeva na takozvanom Obnoviteljskom saboru. Posmatraci prilika unutar IZ-a bili su uvjereni da postoji jedan vazan razlog za odgadjanje izbora. Odrzavanje izbora bilo je neprihvatljivo za "ratnu vladu" IZ-a sve dok je, mimo osnivacke jezgre SDA, postojao nezavisan kanal uticaja na 1.000 imama u Bosni. Kao takav neprihvatljiv kanal uticaja uvijek je vidjeno Udruzenje ilmije dok je njen predsjednik hafiz Mehtic.

U toku 1997. godine, u zenickim islamskim krugovima su pronosena ocekivanja da ce Mehtic biti smijenjen sa mjesta muftije i da na njegovo mjesto dolazi Mahmut ef. Karalic. Vijest je u prvom trenutku zvucala nevjerovatno jer je bilo poznato da su sredisnji ljudi "zagrebacke vlade u sjeni" odbijali cak i svaku pomoc za Sedmu muslimansku brigadu sve dok je njen emir Mahmut ef. Karalic. Osim toga, Karalic i Mehtic su blisko saradjivali na njenom stvaranju i Mehtic je, iako izabran, prepustio Karalicu prvenstvo da bude emir jedne od nesporno kasnije najvaznijih jedinica Armije BiH. Upuceni su tvrdili da su kljucni politicki i bezbjedonosni funkcioneri zatrazili od Halila Brzine (kasnije generala) da posreduje u Karalicevom nagovaranju da preuzme polozaj muftije. Sejh Brzina je razgovarao sa emirom Karalicem, ali on je odbio da tako postane muftija. Karalic je, prema ovom izvoru, naveo da misli kako Mehtic zasluzuje svoj polozaj i kako on na takav nacin nikada ne bi svog kolegu ostetio.

Tacka ili zarez
Prema imamu Mehticu, po treci put u proteklih 15 godina bacena je mreza. Bilo mu je, na neki nacin, sigurno teze nego 1983, kada je i pod prijetnjom pistoljem odbio da lazno svjedoci u montiranom procesu ili u januaru 1986. godine, kada je odveden na 40 mjeseci dugo isljedjivanje i sudjenje, koje mu je pripremila tadasnja drzavna bezbjednost u montiranom procesu. Tada je oslobodjen, jer su optuzbe pale pred izjavama svjedoka i dokazima o policijskom montiranju optuzbi. Sada cak ni optuzbe nisu bile javne.

Uoci Kongresa ilmije, u jesen 1997. godine, bilo je preostalo samo da usaglase govore, ali reis Ceric se nije pojavio na dogovorenom sastanku. Umjesto dogovora, objavljeno je saopcenje u kome je rukovodstvo bosanskih imama optuzeno da podrzava one koji "mezhepskim razlikama unose razdor medju Bosnjake". Salih ef. Colakovic je istovremeno optuzen za navodnu kolaboraciju sa Fikretom Abdicem. Bez pismenog objasnjenja razloga, imam Mehtic je odlukom Sabora razrijesen duznosti zenickog muftije 26. novembra 1997. godine. U usmenom obrazlozenju, sabornicima je receno da jednostavno imam Mehtic "ne moze da igra u ovom timu".

Za novog predsjednika ilmije je izabran sef kabineta reisul-uleme Muharem ef. Hasanbegovic. Tek nakon sto je na ovaj nacin onemogucena "opozicija" unutar Islamske zajednice, organizirani su i odrzani izbori. U izbornim "pretkvalifikacijama" na podrucju Travnickog muftijstva, hafiz Mehtic je, ipak, bio predlozen za celne funkcije u Islamskoj zajednici BiH. Tamosnji "kantonalni povjerenik SDA za IZ" je ostro reagirao, optuzujuci predlagaca, direktora jedne islamske ustanove i "hodzu iz rova" da unosi razdor u Zajednicu: "Na 'slucaj Mehtic' je stavljena tacka!" U "slucaju Mehtic", vec treci put kada vlasti stave tacku, ona vremenom preraste u - zarez. I prica se nastavlja...