Home · Novi broj · Arhiva

DANI home page

Arhiva DANI 79

SEFE, JESTE LI CULI,
PALA SREBRENICA?

"Jutro je neuobicajeno, ali jezivo, mirno i tiho", napisao je u svom izvjestaju od 11. jula 1995. vojni posmatrac UN-a. I nekoliko sati poslije, u Srebrenici je bilo jezivo. Ali nikako mirno i tiho. Od pet sati ujutro pa do pred ponoc kada je srpski general Mladic prihvatio primirje, grad je okupiran, stanovnistvo se kroz sume probijalo ka Tuzli, Akashi je sprijecio vojne udare i razgovarao sa Milosevicem. Bio je to, ipak, neuobicajen dan, ali u Zenici, gdje je SDA raspravljala o svemu i svacemu – od toga smiju li se lijepiti plakati po Visokom do toga da li se pojedini generali ponasaju kao vodje vojne hunte. Nakon dugih rasprava, jednog od znacajnijih u vladajucoj stranci vozac je obavijestio da je Srebrenica pala

 


Pise: Damir HRASNICA

 
05:00, Tuzla - Srebrenica: U stabu UN sektora Sjeveroistok u Tuzli i u komandi Holandskog bataljona u bazi Potocari-Srebrenica ocekivali su u ranim jutarnjim satima masovne zracne napade. U telefonskom razgovoru oko pet sati ujutro raspravlja se o mogucnosti zracnih napada oko sedam sati i listi potencijalnih ciljeva.

06:00 - 08:00, Srebrenica: Relativno mirno. Prema izvjestaju Holandskog bataljona, niska magla onemogucava zracne udare u jutarnjim satima

07:55, Srebrenica: "Jutro je neuobicajeno, ali jezivo, mirno i tiho. Uobicajenog jutarnjeg pozdrava granatama, iznenadjujuce, nije bilo. Vidimo to kao pozitivnu promjenu zbog Natovog ultimatuma, iako jos nije ostvaren", izvijestio je vojni posmatrac UN-a u Srebrenici.

08:00, Srebrenica, Tuzla: Komandant Holandskog bataljona Unprofora zahtijeva zracnu podrsku nakon sto se magla razisla. Problemi su nastali u stabu Sektora sjeveroistok. Oficir zaduzen za zracne napade nije bio prisutan, "zasticeni" fax nije radio, ili nije radio pravilno, Holandski bataljon nije tacno indicirao ciljeve. Holandski bataljon je trazio zracne udare, a stab Unprofora je razmisljao u odredbama CAS (bliske zracne podrske), za koju pozicija UN-a mora biti napadnuta, sto u tom trenutku nije bio slucaj.

10:00, Srebrenica, Tuzla, Sarajevo: Komandant Holandskog bataljona upucuje novi zahtjev za zracnom podrskom. Ocekivali su neposredne napade na srpske tenkove juzno od grada. Stab Sektora sjeveroistok proslijedio zahtjev u Glavni stab Unprofora.

10:30 - 11:30, Srebrenica, New York: Obnovljeni tenkovski napad Srpske vojske. Prema podacima koji su 11. jula saopceni Savjetu sigurnosti UN-a, srpske snage broje izmedju 1.000 - 1.500 vojnika sa 20 oklopnih vozila. Pozicije vojnika i kontrolora UN-a, blizu pozicija Armije BiH, pogodjene iz tenka T-55.

Oko 11:00, Tuzla, Haag: Zamjenik komandanta Sektora sjeveroistok, pukovnik Brantz, poziva Defense Crisis Control Centre u Haagu i razgovara sa holandskim ministrom odbrane. Naglasava znacaj zracne podrske. Potom ministar odbrane naziva Yasushija Akashija, specijalnog predstavnika UN-a. Oko 12 sati je direktno pogodjena jedna pozicija holandskih vojnika i jedan vojnik je ranjen. Vojnici Armije BiH izvan grada pocinju da napustaju svoje pozicije. U isto vrijeme komandant Unprofora general Janvier i Akashi odobravaju blisku zracnu podrsku. Avioni Nato saveza u tom trenutku vise nisu bili iznad Jadranskog mora, jer su u jutarnjim satima primili odobrenje od Unprofora da se vrate u svoje baze u Italiji.

12:20, Zagreb: Akashi odobrio blisku zracnu podrsku.

12:52, Zagreb, New York: U telegramu broj Z-1130, u kome obavjestava Kofija Annana, sefa mirovnih operacija UN-a o odobrenju zracne podrske, Akashi prenosi i razgovor sa Slobodanom Milosevicem, predsjednikom Srbije. "Milosevic je naglasio da ce odmah kontaktirati generala Mladica. Takodjer je rekao da on sumnja da ce Mladic razumjeti razliku izmedju bliske zracne podrske i zracnih udara, i da zbog toga Mladic moze reagirati snazno", prenio je Akashi Annanu.

13:00 - 13:30, Srebrenica: Grad pod vatrom i sa istoka i sa juga. Holandski oficiri procjenjuju da vojnici Armije BiH mogu da zadrzavaju srpsku vojsku samo narednih pola sata. Pocinje masovni egzodus izbjeglica prema Potocarima.

13:30, Srebrenica: Vojnici Armije BiH na juznom kraju grada takodjer napustaju svoje pozicije.

14:00, Srebrenica: Oko 4.000-5.000 izbjeglica nalazi se u blizini baze B-cete. Grad pod vatrom i sa zapadnih brda.

14:30, Srebrenica: Pocinje prijevoz izbjeglica holandskim kamionima ka bazi u Potocarima i konacno evakuacija bolnice.

14:40, iznad Srebrenice: Dva holandska aviona F-16 osiguravaju blisku zracnu podrsku. Napadnuti tenkovi i radio-toranj. Dva americka F-16 pokusavaju da izvedu zracni udar, ali ne uspijevaju da lociraju ciljeve i napustaju zracni prostor iznad srebrenicke enklave.

14:43, Srebrenica - Kakanj: Prekinuta radioveza jedinica Armije BiH u Srebrenici i Generalstaba Armije BiH u Kaknju.

Oko 15:00, Sarajevo: Premijer Vlade BiH Haris Silajdzic daje izjave za SKY News i TV BiH osudjujuci UN za zakasnjelu i preslabu intervenciju u Srebrenici. "To je mozda suvise kasno, razgovarao sam sa ljudima iz Srebrenice i oni su me pitali da li su osudjeni na smrt, da li postoji dogovor, da li su prodati", kaze Silajdzic u televizijskom intervjuu. U popodnevnim satima Silajdzic obnavlja javnu i telefonsku kampanju za ukidanjem embarga na oruzje Armiji BiH, i razgovara sa vise americkih kongresmena telefonom. Silajdzic podstice vodece senatore da traze ponovno uspostavljanje "zasticene zone UN" u Srebrenici i ukidanje embarga na oruzje za BiH.

Tokom popodneva, Haag - Strasbourg - Zenica: Nije poznato kako su pojedini ministri i ministarstva Vlade BiH reagirali 11. jula. U izvjestaju podnesenom Skupstini Republike BiH, u analizi uzroka pada Srebrenice, drugog augusta 1996. godine, ministar za odnose sa Unproforom Hasan Muratovic je govorio o angazmanu ministra vanjskih poslova Muhameda Sacirbegovica, koji je jos od devetog jula bio u Haagu kako bi "sa nasim pravnim timom pripremio tuzbu protiv Srbije i Crne Gore pred Medjunarodnim sudom pravde u Haagu". "Ujutro, 10. jula, sreo se sa ministrom odbrane i ministrom vanjskih poslova Holandije. Kasno tog dana, nazvao ga je ministar odbrane i obavijestio da su Holandjani zauzeli cvrst stav da zaustave srpsko napredovanje na glavnom putu za Srebrenicu. (...) Kasno te noci, jos jednom je razgovarao sa ministrom odbrane. (...) Nasa je procjena da su do poslijepodneva 11. jula medjunarodni faktori, koji su vec bili ubijedjeni u neodrzivost istocnih enklava, organizirali zauzimanje Srebrenice sa idejom da ce stanovnistvo biti premjesteno na teritorije pod kontrolom Vlade BiH. Tog popodneva, 11. jula, ministar vanjskih poslova BiH nalazi se u Evropskom parlamentu gdje su se okupili evropski lideri. Dok je pledirao za finalne akcije za spas Srebrenice, postalo mu je jasno da je sve napusteno i da enklave vise nema. Tog dana ponovno je razgovarao sa holandskim ministrom odbrane koji je obecao da ce holandske trupe ostati u enklavi sve do evakuacije svih civila. Zahtijevao je da cjelokupno stanovnistvo, ukljucujuci i vojnike, bude zasticeno i evakuirano, s cime se ministar odbrane slozio", rekao je Muratovic. Kao ministar Vlade BiH za odnose sa UN-om, Hasan Muratovic je 30. juna 1995. proglasio Akashija "nepozeljnom osobom". Izjavio je da "vise necemo razgovarati sa njim. Akashi vise za nas ne postoji. Mi nemamo vise o cemu da razgovaramo sa njim". Tokom juna 1995. godine Muratovic je Akashiju zamjerao vise stvari, izmedju ostalog sprecavanje plana da Snage za brzu intervenciju (RRF) otvore Sarajevo, te tajne dogovore sa Srbima. U sjedistu UN-a u New Yorku su odgovorili da "nisu dobili nikakvu formalnu predstavku i da Akashi ostaje da radi na svom mjestu, kako bi razgovarao sa svim stranama".

Oko 15:00, Beograd - Zagreb: Predsjednik Srbije Milosevic ponovo kontaktira Akashija. Izjavljuje da su holandski vojnici u podrucju koje drze Srbi zadrzali svoje oruzje i opremu i da se krecu slobodno.

15:00 - 18:00, Zenica: Odrzava se sjednica Kluba poslanika SDA u Skupstini Federacije i Republike BiH u Zenici, nakon sto je zavrsena sjednica Izvrsnog odbora SDA BiH. U Zenici je 11. jula 1995. godine, u poslijepodnevnim satima, odrzana redovna 37. sjednica Izvrsnog odbora SDA BiH i zasjedanje Kluba poslanika SDA BiH (Bosnjaka) u Skupstini Republike/Federacije BiH, na kojima je ucestvovalo cjelokupno drzavno, vojno i politicko rukovodstvo, izuzev dr. Harisa Silajdzica, predsjednika Vlade BiH, i Muhameda Sacirbegovica, ministra vanjskih poslova Vlade BiH. U arhivi Stranke demokratske akcije, pod brojem 03/3-011-1247/95 ostalo je zabiljezeno da je 11. jula 1995. godine Izvrsni odbor SDA BiH razmatrao pitanje kandidiranja vrsioca duznosti potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i clana Predsjednistva Republike BiH i donio zakljucak: "Izvrsni odbor SDA predlaze da se na mjesto v.d. potpredsjednika Federacije i clana Predsjednistva Republike BiH imenuje Edhem Bicakcic, potpredsjednik SDA, do povratka dr. Ejuba Ganica na tu duznost. Ustavni osnov za ovu zamjenu definisat ce se naknadno". Za sjednicu Kluba poslanika SDA BiH (Bosnjaka) u Skupstini Republike/Federacije BiH, koja je potom odrzana u kasnim poslijepodnevnim satima, predlozene su dvije tacke dnevnog reda. Prva je bila prijedlog Izvrsnog odbora SDA o kandidiranju Edhema Bicakcica za v.d. potpredsjednika Federacije i clana Predsjednistva BiH, a druga rasprava o aktuelnoj politickoj i vojnoj situaciji.

15:30 - 16:00, Zenica: Prijedlog Izvrsnog odbora SDA obrazlozio je Alija Izetbegovic, predsjednik SDA i predsjednik Predsjednistva Republike BiH. Izetbegovic je podsjetio da je Ejup Ganic onemogucen da radi nakon saobracajne nesrece, ali da ozdravljenje napreduje dobro i da ce ponovo preuzeti ove duznosti kad se oporavi. Problem zamjene, naglasio je Izetbegovic, ima politicku i pravnu dimenziju. Ustavom nije rijeseno pitanje na koji se nacin regulira vrsenje duznosti u ovakvom slucaju, kada je covjek ziv ali onesposobljen na duzi rok. Politicka dimenzija problema je odgovor na pitanje ko treba da ga zamijeni. Izetbegovic je objasnio da se Izvrsni odbor SDA BiH jednoglasno odlucio za inzinjera Bicakcica, kao potpredsjednika SDA, poslanika u Skupstini BiH i direktora Elektroprivrede BiH. Razlozi za takvu odluku su njegov politicki rejting i ocjena da je on covjek koji Ganica moze odmah zamijeniti. Kao pravnu dimenziju problema, Izetbegovic je predstavio dilemu da li je ovo imenovanje na Klubu definitivno ili treba ici i na Skupstinu, da li se imenuje samo za potpredsjednika Federacije ili za sve Ganiceve funkcije. Izetbegovic je procijenio da je odluka Kluba neophodna, ali da ce biti potrebna i odluka Skupstine. Ako se Hrvati sloze, a preliminarno postoji saglasnost, onda ce Bicakcic moci fakticki odmah preuzeti duznost. Predlozena je i odluka za zamjenu Ganica u Predsjednistvu, kao jedinom mjesovitom organu, ako Bosnjacima i Stranci bude nedostajao taj, Ganicev glas. Inicijativa Izvrsnog odbora SDA da se kao v.d. potpredsjednika Federacije i clan Predsjednistva imenuje Edhem Bicakcic, prihvacena je jednoglasno.

Oko 16:00, Zenica: Tek potom je u okviru rasprave o aktuelnoj politickoj i vojnoj situaciji pocela rasprava o onome sto su sve svjetske agencije vec javljale - padu Srebrenice. Bicakcic je u tim trenucima primao cestitke. Alija Izetbegovic je pozvao generala Rasima Delica, komandanta Generalstaba Armije BiH, da podnese izvjestaj pocev od trenutka upotrebe aviona Nato-saveza.

"Evo, pocinjem od prve tacke - od Srebrenice. Tacno, dosla je informacija da su avioni Nato-pakta dejstvovali. Rezultate ne znamo, ja sam trazio da se provjere i izdao zadatke eventualnog koristenja dejstva Nato-avijacije od strane nase vojske. Kada je rijec o Srebrenici, ja sam ocekivao, sto se tice Unprofora, da ce se tako ponasati i tu nista nije neobicno. Neobicno je to da evo sada padaju i na posljednjoj toj Srebrenici, koja je demilitarizovana zona. Stvar je politicke odluke i drzavnog stava prema Unproforu sta s njim ciniti dalje. A kad je rijec o trenutnoj situaciji u Srebrenici, otprilike, ponavlja se sindrom Gorazda u smislu opterecenosti ljudi da ce im medjunarodna zajednica nesto pomoci. To je ono sto je bilo veoma tesko, jednom sam ja to govorio, kada fizicki covjek ne moze da pristupi, da popravi jednu klimu koja je objektivno takva u Srebrenici da ne postoji jaka licnost koja bi mogla djelovati tako da stvori jednu koheziju u otporu. Srebrenica ima dovoljno i naoruzanja. Znaci, stvar je bila da se organizuje otpor. Mi smo u ovih nekoliko mjeseci, izmedju ostalog, obezbijedili da Srebrenica ima vise naoruzanja i municije nego sto je imala u protekle tri godine. Znaci, ima i protivoklopnih sredstava za velike daljine. Cetiri tenka ne znace nista ako ima lanser 'crvenih strijela' sa dovoljno raketa, ima dovoljno lansera RPG, sa dovoljno municije. Nije to neka ogromna kolicina, ali to je takva kolicina koju bih ja pozelio u Generalstabu 1993. godine za cijelu Armiju, a da ne govorimo o opcinama. Jednostavno, rijec je o, vjerovatno, jednoj klimi koja tamo vlada. Ta klima traje vec duze vremena. To je klima da se trazi neko rjesenje da se predje u Tuzlu. Mi smo u posljednja dva-tri mjeseca negdje preko 30 vojnih obveznika uhapsili i oduzeli naoruzanje. Izdata su sva naredjenja sto se tice Srebrenice, imamo dovoljno boraca, sad ima dovoljno i naoruzanja. Na pravcima gdje je pruzen otpor nije bilo nikakvih problema, nisu pomjereni uopce. Medjutim, od Zelenog Jadra, kada je Unprofor napustio tu tacku, izgleda da su se i oni poceli povlaciti. Tako da ove posljednje informacije koje ja imam o ulasku u prve kuce Srebrenice su neprovjerene, a nisu ni moguce. Ali, opet kazem, zavisi od nas, kao naroda na tom podrucju, mozemo li se suprotstaviti i vratiti cetnike ili ne mozemo. Tako da su simptomaticne one izjave predsjednika opcine koji je vise napravio zla sam sebi i Srebrenici, nego sto je pomogao tom narodu. On bi morao da organizuje taj narod da pruzi otpor, i sigurno da moze da pruzi otpor napadu cetiri tenka. Nama su na neka podrucja, recimo brcanskom, znali po 50 tenkova istovremeno poslati. Stanje na ratistu BiH je, inace, veoma povoljno za nas. Mozda je Srebrenica bas zelja cetnika da prvo do kraja ispitaju da li je medjunarodna zajednica spremna da uopce bilo sta uradi za BiH, da bi poslije mozda dosle na red one druge enklave, i drugo, da dokaze svom narodu da ima rezultate, ima uspjehe. Ja vam mogu reci da od juna prosle godine mi nismo izgubili ni stopu nase zemlje. Naravno, oslobodili smo mnogo sta. U ovoj godini je, ukljucujuci ova cetiri mjeseca primirja, koje ipak nismo mogli bas tako aktivno koristiti, oslobodjeno negdje 500 i nesto kvadratnih kilometara. To je jedan posto Bosne i Hercegovine", rekao je komandant Generalstaba Armije BiH general Rasim Delic.

U 25 minuta izlaganja o aktuelnoj politickoj i vojnoj situaciji u BiH 11. jula 1995. godine, general Delic je Srebrenici posvetio pet minuta. Ostatak izlaganja bio je posvecen operaciji Armije BiH oko Sarajeva, opcim procjenama stanja, unutarnjim problemima Armije i odnosu Armije i drzavnih organa BiH.

Oko 16:00, Srebrenica: Stanovnistvo i vojnici Armije BiH napustili grad. U 16:20 vojni posmatraci UN-a izvijestili da su Srbi zauzeli Srebrenicu. Lokalni srpski komandanti zaprijetili ubijanjem holandskog osoblja i granatiranjem razlicitih sela ukoliko budu nastavljeni zracni napadi.

16:50, Haag - Zagreb - New York: Holandski premijer, ministar vanjskih poslova i ministar odbrane nalaze se u Defense Control Crisis Centre u Haagu. Ministar odbrane naziva Akashija kako bi otkazali treci zracni napad. Akashi salje novi telegram Annanu u New York da su zracna prisutnost i podrska otkazani jer su na terenu sada pomijesani srpski vojnici, civili i osoblje UN-a.

Oko 17:00: Granatiranje na podrucju Srebrenice prestalo i vojska bosanskih Srba izdala ultimatum da izbjeglice i Unprofor napuste enklavu kroz zasticeni koridor.

17:15, Sarajevo - Zagreb: Glavni stab Unprofora odustaje od treceg zracnog napada i naziva Akashija u Zagreb, ne znajuci za njegov prethodni razgovor sa Haagom. Razlog tome je izvjestaj komandanta Holandskog bataljona da su Srbi osvojili Srebrenicu i da prijete napadom na bazu UN ispunjenu izbjeglicama.

Izmedju 16:00 i 18:00, Zenica: U nastavljenoj raspravi na sjednici Kluba poslanika SDA u Skupstini Republike i Federacije BiH, najvise vremena je posveceno operaciji deblokade Sarajeva. General Delic je u svom izlaganju ocijenio da je povoljna klima i u izvodjenju operacija oko Sarajeva i da su "cetnici u najtezoj poziciji u ratu". "Neki potezi Karadzica su veoma racionalni u ratu", rekao je izmedju ostalog Delic, zaleci se da ne zna "da li cemo liberalnim odnosom prema ratu moci dalje mobilisati ljude". Ali civilni predstavnici, politicari, poslanici i direktori okupljeni na zenickom sastanku, potpuno su drugacije predstavljali "aktuelno politicko i vojno stanje". Tako je jedan visocki predstavnik, zaleci se na posljedice operacija oko Sarajeva, izmedju ostalog rekao: "Mi ni danas nemamo u Visokom kontakt sa vojskom. Ne znamo ni ko hapsi ljude po Visokom, niti da li smijemo izlijepiti plakat za dzenazu. Zivot je postao nesnosljiv. Tog grada nece vise biti, ako se ovako nastavi. Znamo i za dva ranjena u Gorazdu, a ne znamo istovremeno za 12 poginulih u Visokom. Ne mogu shvatiti da se ne moze dati znak za uzbunu kada pocne nasa operacija. Svi civili su poginuli u avliji. Istovremeno, svi ducani su opljackani, kome da se pozalimo? Vojnike, koji su trenutno po Visokom, kupe po ulicama pijane". General Delic je odgovorio da "Armija nema veze s tim da li cete vi objaviti na televiziji vijest o poginulima", ali "objavljivanje uzbune pred pocetak operacija Armije BiH bilo bi demaskiranje operacije". "Sto se tice alkohola, i u mom kraju ljudi piju, i pitanje je koliko ce trebati vremena za njihovo prevaspitanje", rekao je Delic. "Samo, problem pljacke ostaje", odgovorio je Izetbegovic. "U Sarajevo nisu usli cetnici, a sve radnje su opljackane. Kada sam ja polagao ustavno pravo, profesor Cemerlic je jednom mom kolegi Resi postavio pitanje: od koga Ustav brani covjeka? Reso je nabrajao kriminalce, unutrasnje i vanjske neprijatelje i slicno, a profesor Cemerlic je rekao: 'Zapamtite, Reso, Ustav brani covjeka od vlasti. Niko opasniji narodu nije od njegove vlasti'".

Izetbegovic je rekao da vojska mora da zna sta moze da radi, jer necemo opet diktaturu. "Ti komandanti korpusa ce se staviti pod kontrolu ili cemo ih promijeniti", rekao je Izetbegovic, nabrajajuci primjere samovolje oficira koji ugrozavaju normalno odvijanje civilnog zivota u nizu podrucja. "Cilj je bolji zivot ljudi, nije ratovanje cilj. Necemo mi to sad mijenjati. Imaju neke granice sta i ratnici mogu da rade", rekao je uzbudjeno Izetbegovic. "Sto se tice operacije koja je u toku, ona nije postigla one rezultate koje su optimisti ocekivali. Bio sam veci optimista. Jucer smo detaljno analizirali i operacija se smatra do sada uspjesnom. Od ove operacije ne dizemo ruke, jer je bitka za Sarajevo bitka rata. Svi shvataju da sa ovom bitkom dobija se rat", rekao je Izetbegovic. "Malo o Unproforu. Niko ga ne voli, ali on je neka vrsta nuznog zla. Morate razumjeti. Vidite Srebrenicu. Da smo se odlucili - Unprofor van, ne bi bilo ovog bombardovanja. Da njih nema, ne bi bio upotrijebljen Nato. Unprofor je i nacin da se stavi u pogon medjunarodna zajednica. Nama Unprofor treba dok mi ne mozemo da uradimo ono sto oni rade. Drze aerodrom, time cuvaju tunel, cuvaju Srebrenicu, Bihac, voze konvoje za Gorazde... Medjunarodna zajednica drzi i zonu zabranjenog letenja iznad BiH. Time je 20-30 aviona i helikoptera prizemljeno. Uprkos emocijama, to treba imati u vidu. Nadamo se da im od novembra necemo morati produziti mandat", objasnio je Izetbegovic, otkrivajuci poslanicima da npr. strategija americkog republikanskog lidera Boba Dolea za skidanje embarga na oruzje znaci, ustvari, skidanje americke i medjunarodne obaveze prema BiH. "Imaju pravo u tom pogledu, kada bi to uradili, ne bi imali vise pravo pozivati ih na obavezu prema BiH", rekao je Izetbegovic.

U raspravi su ucestvovali i drugi poslanici i politicari. Tako je Mirsad Dapo (SDP), konstatirajuci da je on jedini medju prisutnima koji nije clan SDA, postavio niz pitanja, posebno oko hrvatske politike u BiH i njenog odnosa prema operaciji deblokade Sarajeva. Izetbegovic je odgovorio da nema nikakvih promjena, jer ista stvar traje vec tri godine. General Delic je potvrdio da nema nikakvih promjena. "Oni nece uci u borbu dok se ne postigne uspjeh, dok ne budu mogli da dobiju svoj dio Sarajeva. Vojnicki gledano, ne moze biti nikakvih hrvatskih opcina", rekao je Delic. Amila Omersoftic, direktor RTV BiH, bila je ohrabrena time sto Srebrenica ima oruzje. Pozalila se istovremeno da RTV BiH ne moze objaviti nijednu informaciju dok je ne potvrdi nadlezni korpus. "Shvatam embargo na informacije, ali zaostajem i kasnimo za drugim televizijama i po 12 sati", objasnila je Amila Omersoftic. Dzevad Mlaco, gradonacelnik Bugojna, trazio je zabranu alkohola i psovke u vojsci, jer trenutno od 195 regruta u Bugojnu, 100 klanja i oni ne podnose oficire koji psuju i piju. Safet Orucevic, gradonacelnik istocnog Mostara, podrzao je kritike na racun nekih "oficira koji se ponasaju poput vojne hunte i stvaraju atmosferu kao u vrijeme invazije srpskih i crnogorskih rezervista 1991. i 1992. godine i atmosferu straha od vlastite vojske". Orucevic je postavio pitanje kakvu armiju hocemo, jer ovakvu ne mozemo vise izdrzati. General Delic je pred kraj sjednice obavijestio poslanike SDA u Skupstini BiH da je zadnja veza sa Srebrenicom ostvarena u 14 sati i 43 minuta, da je Nato dejstvovao dva puta i da veza sa Srebrenicom vise nema.

Oko 18:00, Zenica: Na kraju sjednice Edhem Bicakcic se zahvalio poslanicima na povjerenju. "Nastojat cu da opravdam povjerenje i da nastavim da radim kao sto je radio profesor Ganic", rekao je Bicakcic. Sjednica u Zenici je zavrsena do 18 sati, kako bi mogla da bude odrzana ranije najavljena tribina Izvrsnog odbora SDA Zenica. Kada je poslanik iz Tesnja dr. Ekrem Ajanovic, po zavrsetku sjednice, ispred zgrade zenicke opcine sjeo u sluzbena kola, vozac ga je upitao: "Sefe, jeste li culi, pala Srebrenica?" Poslanici SDA BiH u Skupstini BiH su tako posljednji saznali za pad Srebrenice.

Vece: Oko 25.000 izbjeglica stiglo u Unproforovu bazu u Potocarima. "Nazalost, nekoliko sati nakon pada Srebrenice, dosli su izvjestaji o izvlacenju civila, ukljucujuci i zena iz autobusa i kamiona kojim je vrsena evakuacija, od strane srpskih vojnika. Po instrukcijama predsjednika Izetbegovica, ministar Sacirbegovic stupa u kontakt sa raznim medjunarodnim politicarima i zvanicnicima UN-a, ukljucujuci i gospodju Madeleine Albright, ambasadora SAD i holandskog ministra odbrane", rekao je Hasan Muratovic u izvjestaju Skupstini BiH. Ministar Sacirbegovic je od stupanja na duznost ministra vanjskih poslova Vlade BiH prihvatao jedino predsjednika Izetbegovica kao naredbodavca. Sukob Silajdzica, kao premijera, i Sacirbegovica, kao ministra vanjskih poslova, kulminirao je javnim Silajdzicevim zahtjevom za njegovu smjenu, nakon pada Srebrenice.

20:14, Zagreb - New York: Akashi izvjestava Annana u telegramu Z-1138 da Specijalni predstavnik Visokog komesara za izbjeglice namjerava da sutra putuje u Tuzlu kako bi sreo bosanskog ministra za izbjeglice. UNHCR procjenjuje da vise od 75 posto izbjeglica moze zeljeti da ode prema Tuzli. "Pozicija bosanske vlade prema ovom delikatnom pitanju bit ce takodjer istrazena od UNHCR-a", napisao je Akashi. Kasnije ce obavijestiti sjediste UN-a u New Yorku da bosanska vlada trazi da medjunarodna zajednica preuzme brigu o izbjeglicama u tuzlanskoj zracnoj bazi.

23:15: Mladic u susretu sa Unproforom proglasava primirje do sutradan u 10 sati. Hiljade muskaraca pokusava da se kroz sume probije do Tuzle. Pocinje najveci masakr u Evropi nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata.

Objavljeno u broju 79 DANA, 6. JULI / SRPANJ  1998.

 

Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANABosanski barometar

Povratak na vrh strane
  Na vrh

© Copyright Nezavisni magazin DANI, 1998.