Arhiva DANI 73
UZ OVAJ BROJ
| ODAVNO JE VEC RECENO DA LOSA VLAST stvara i lošu opoziciju. Izgleda
da se u takvoj situaciji i mediji prilagođavaju ambijentu. Potvrdu ove teze nalazim u
autističkoj reakciji bosanskohercegovačke javnosti na vijest koja je krajem prošlog
mjeseca stigla iz Bruxellesa. Naime, Evropska unija je i zvanično otpočela kompliciranu,
strogu i dugu proceduru prijema novih članica u svoje društvo. Prema ovoj vijesti,
evropska petnaestorica su odlučili da poziv za članstvo u buduću Veliku Evropu upute
sljedećim državama: Estoniji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Kipru, te
Letoniji, Latviji, Slovačkoj, Rumuniji i Bugarskoj. Ovdašnja javnost je navikla da je interesantna vijest samo ona u kojoj se eksplicitno pominje Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. To da je činjenica što nismo ni spomenuti u Bruxellesu po svojim posljedicama ravna najznačajnijim vijestima o Bosni još od 1992. godine - ovdje, nažalost, nije pobudila nikakav interes. Zašto bi, da ima razuma u ovoj zemlji, vijest iz Bruxellesa morala biti primljena kao posljednji alarm pred dolazak apokaliptične budućnosti ovih prostora? Zato što agenda prijema novih članica u optimističkoj varijanti predviđa početak prijema članica iz prve grupe zemalja tek 2003. godine, dok bi zemlje iz druge grupe mogle računati na početak uključenja 2015. godine. Ispunjavanju uslova i standarda za prijem, koje je na 80.000 stranica ispisala Evropska unija, trenutno je najbliža Mađarska, u kojoj već godinama 7.000 ljudi predano radi na usklađivanju zakonodavstva i institucija. U ovom kontekstu bi valjalo prići i značaju narednih izbora u Bosni i Hercegovini. Na njima izabrani lideri treba da uvedu zemlju u treći milenijum. Dosadašnjim srpskim, hrvatskim i bošnjačkim liderima jedino je uspjelo od Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine napraviti jedine tri evropske zemlje koje nisu ni u NATO-vom "Partnerstvu za mir". Za bilo koju evropsku ili svjetsku integraciju preduslov je reintegracija Bosne i Hercegovine, a za nju je potreban minimum međusobnog povjerenja ovdašnjih naroda i lidera koji ih predstavljaju. To je bio osnovni motiv da se odlučimo da pitamo Bošnjake u Sarajevu, Srbe u Banjoj Luci i Hrvate u zapadnom Mostaru: ko su za vas političari od povjerenja, a ko su najneprihvatljiviji političari u druga dva naroda. Dobili smo vrlo zanimljive odgovore, koji najbolje svjedoče koliko je Međunarodna krizna grupa (ICG) u pravu kada tvrdi da izbore u septembru ili treba odložiti ili suštinski promijeniti izborna pravila koja sada predstavljaju tek puki nacionalni popis birača. Nemam nikakvih iluzija da to što preko 95 procenata Srba i Hrvata Izetbegovića drže potpuno neprihvatljivim, ili što isto važi kada je odnos Bošnjaka i Srba prema Zubaku u pitanju, ili, pak, Bošnjaka i Hrvata prema Krajišniku, da će, dakle, to odbiti od kandidature na sljedećim izborima ovog koji se deklarativno zalaže za Bosnu ili ovu dvojicu koji je ruše. No, zato mi se čini važnim podsjetiti birače da glasanje za one kandidate koji ne uživaju barem minimum povjerenja pripadnika drugih nacija jeste saučesništvo u zločinu nad Bosnom i najsigurniji put u stvaranje evropske crne rupe od čitave regije. Tjerajući pred glasačkom kutijom inat sa drugima, najviše ćemo nauditi sebi. Propustimo li još jedan voz, više se nećemo moći vaditi na međunarodnu zajednicu. Dakle, do nas je. Svim muslimanima, katolicima, pravoslavcima i jevrejima cestitamo blagdane |
![]() |
| Glavni i odgovorni urednik |
Objavljeno u broju 73 DANA, 13. APRIL / TRAVANJ 1998.
Home - Novi broj - Arhiva - Uz ovaj broj - Intervju DANA - Bosanski barometar
© Copyright Nezavisni magazin DANI, 1998.