 Larry
Flynt: Ne razumijem taj Časopis... Loše fotke, članci o tko
zna čemu... Čitate li Playboy? (obraća
se društvu na tulumu časopisa Hustler)
1. član redakcije: Da!
2. član redakcije: Jasno!
Larry Flynt: Jeste li čitali
članak o postavljanju sterea?
1. član redakcije: Ne!
2. član redakcije: Promaknuo
mi je...!
Larry Flynt: Ili kako se
sprema savršeni martini... ?
1. član redakcije: Ne!
2. član redakcije (odmahuje
glavom): I on mi je promaknuo!
Larry Flynt: Za koga je
ovaj magazin! Ako ne zarađuješ 20.000 dolara, znači li to
da ne drkaš. Sedam milijuna ljudi kupuje magazin koji nitko
ne čita (nego gleda slike koje nudim bolje i eksplicitnije).
Ma, Playboy nas zajebava!
(iz filma Miloša Formana
Narod protiv Larryja Flynta)
Kalendar
seksualne revolucije Bilo kakvu priču o pornografiji
nemoguće je ne započeti činjenicom kako je ovog trenutka,
uz oružje i drogu, seks najprofitabilniji svjetski "proizvod",
bez obzira da li je riječ o prostituciji, porno filmovima,
posjeti "zabranjenim" stranicama na majci svih mreža…
Seks se prodavao oduvijek i uvijek će se prodavati, pa ma
što neko mislio o tome. A u kom obliku - to prepustimo tržištu
ponude i potražnje.
Vraćajući se u prošlost,
u vrijeme kad se pornografijom smatrala čak i scena u kojoj
bi se pojavio konj bez sedla, navest ću nekoliko općepoznatih
datuma iz povijesti holivudskog soft&hard corea:
1896. na filmu je prikazan prvi poljubac, 1907. u Chicagu
donesena prva cenzorska uredba: šef policije trebao je pregledati
sve filmove (i izdati dozvolu) što se namjeravaju prikazati
u gradu; 1915. američka Venera Audrey Munson ušla je
u povijest kao prva glumica koja se odlučila potpuno skinuti
u filmu Inspiration; 1924. snimljen (najstariji poznati)
animirani pornić: The Virgin With The Hot Pants; 1932.
osnovana tzv. Legija pristojnosti, cenzorski ured pod utjecajem
katoličkih biskupa (Legija je sredinom 60-tih preimenovana
u Katolički filmski ured koji početkom 70--ih ima presudan
utjecaj na klasifikaciju filmova, točnije na njihovu pogodnost
gledanja za različite uzraste); 1932. prvi put prikazan seksualni
čin u austrijsko-češkom filmu Ekstaza (obnažena zvijezda
je bila Hedy Lamarr, glumački pseudonim Austrijanke
Hedwige Eve Marije Kiesler, a u jednoj od uloga pojavljuje
se i Zvonimir Rogoz); 1972. (premda su se, i u službenoj
i u kućnoj radinosti, pornići snimali od samog početka sedme
umjetnosti, a točan datum nije nikad precizno utvrđen), piše
se nova povijest: rame uz rame, s ostalim filmovima u redovitu
kino distribuciju kreće Duboko grlo, najuspješniji
porno film svih vremena (osam punih godina neprekidno je igrao
u američkim kinima, snimljen je za samo šest dana i troškovima
od 22.000 dolara. Smatra se jednim od najprofitabilnijih filmova
uopće inspirirajući tisuće imitatora...) koji je eksplicitno
sve pokazao i razotkrio, te uveo hard core u popularnu
kulturu i filmsku povijest.
Ovaj je rad proslavio do
tada nepoznatu Lindu (Boreman) Lovelace (1949-2002),
učinivši je prvom istinskom porno zvijezdom. Ona, nažalost,
nije izdržala teret slave: droga, bračni brodolomi i poslovni
neuspjesi bili su prevelik teret za djevojku kojoj se, u filmskoj
priči, klitoris umjesto na uobičajenom mjestu nalazio u grlu.
I jedini način da čuje zvona i doživi orgazam bio je onaj
koji je 26 godina kasnije proslavio stanovitu sekretaricu
Monicu Lewinsky...
Dosjei
X Spomenutim godinama svakako treba pridodati i 1965.
godinu, kada je Sony predstavio prvi prototip videorekordera,
no značajna je 1983, kada dolazi do prave ekspanzije videa:
te godine je u SAD-u prodano 4,1 milijun videorekordera, a
već 1984. sedam milijuna (i 20 milijuna kaseta).
Lagano se završila era
kućnih projektora na kojima su naši roditelji gledali skrivećki
od djece (morali smo ranije u krevet jer su došli prijatelji
u posjetu!?) preteče današnjih porno umotvorina. Mi smo dočekali
svoje kada su se pojavile prve piratske videoteke i pokušali
nadoknaditi sve propušteno. I pored velikog truda i temeljitog
prelistavanja, nikad nisam doživio strast koju sam osjetio
čitajući Ljubavnika Lady Chaterlay ili gledajući Posljednji
tango u Parizu: mašta je oduvijek bila jača od ponuđenih
slika, a čak je i prozirna spavaćica Laure Antonelli
(Malizia je bila obavezan domaći rad svih pubertetlija
tog vremena) bila uzbudljivija od tada i danas stereotipnih
gore-dolje, unutra-van... i obrnuto.
Danas se, međutim, može
konstatirati kako je čak i veliki, konzervativni Hollywood,
svjestan cijene "ljubavnih akata", pa zdušno podržava
najrazličitije oblike prikazivanja seksa. Doduše, ponekad
prikriven kakvom akcijskom scenom, napetim trilerom ili obiteljskom
dramom, ali sa otkrivenom sisom provokacija, točnije zarada,
još je veća. Deceniju nakon nevjerojatnog uspjeha Basic
Instincta svaki hollywoodski producent žrtvovao bi neki
dio tijela da može u ruke dobiti barem približno sličan/dobar
scenarij. Više nije nikakvo čudo ako se na kojem svjetskom
festivalu (npr. u Cannesu), pod aurom umjetničkih sloboda,
prikaže "normalni" film s eksplicitnom scenom seksa.
Ako ste nešto od novije
produkcije možda propustili, napominjem da je čak i jedan
Rocco Sifredi zakoračio van matičnog teritorija. Doduše,
u Romansi X nije ponudio nikakvu hamletovsku ulogu,
već reciklirao vlastite "najveće hitove": sablja
mu je (kao što se moglo jasno vidjeti) još uvijek čvrsta,
uspravna i ubojita.
Možda bi otišao korak dalje
da ga je pod svoje uzeo Stanley Kubrick, kojeg je samo
smrt odvojila od nauma: naime, veliki Stanley je, vjerovali
ili ne, bio opsjednut idejom da snimi pravi visokobudžetni
pornić za veliku tvrtku. Sa Eyes Wide Shut testirao
je javnost i struku (ako se sjećate prvih kritika, kolege
su bile jako diskretne i rezervirane prema njegovim psiho-seksualnim
stiliziranim ekstravagancijama - vjerojatno iz poštovanja
prema velikom meštru) ali i načeo temu, i čekali smo sljedeći
korak do kojeg nije došlo zbog poznatog razloga.
Kad već nisu redatelji
zakoračili na zabranjeni teren, kurioziteta radi, treba spomenuti
i tri velike zvijezde koje su na samom početku karijere nastupile
u soft core pornićima i bile korak do slave jednog
Rocca Sifredija: Sylvester Stallone (Italian Stallion/Kitty
& the Studs), Kevin Costner (Sizzle Beach
USA) i David Duchovny (New Year's Day) najradije
bi ove naslove izbacili iz svoje filmografije, ali, što ćete,
od nečega se moralo živjeti.
Mala
škola odrastanja Inače, u kolekciji imam preko 3.500
kazeta i 300-tinjak DVD-a - od toga su 10 posto pornići. To
je privatna kolekcija koja se ne komercijalizira, već jedino
služi meni radi posla te činjenja usluga prijateljima, s kojima
se svaki put kod njihovog posuđivanja filmova posvađam: akcijske
filmove i horore često gledaju u društvu vlastite djece, a
kad ih napadnem zbog toga, komentiraju da djeca to ne razumiju
i da se smiju na horore. Moj jedini odgovor je: sljedeći put
dat ću vam samo porniće (jasno, bez onih sado-mazo i sl. pizdarija,
govorim o tzv. normalnim), jer će manje štete nanijeti psihi
vaše djece negoli Stallone ili Bruce Willis, koji su
u tri Ramba i tri dijela Umri muški pobili više
ljudi i prolili više krvi nego sve vojske u dva svjetska rata.
Da ne govorim o imitatima pokretnih slika: svi žele da im
se kupe pištolji i puške za rođendan, želeći izigravati nekog
junaka većeg od života. Uzgred: jedan američki petogodišnji
klinac je imitirajući Batmana, skočio u njegovom kostimu s
petog kata.
Dakle, seks (pornografija)
nije ubitačan, nije krvav i nije prljav, dapače, zna biti
vrlo zgodan, ugodan i strastven. Čak i na ekranu. Eliminirate
li lažno licemjerje i utjecaj okoline, i vi ćete lako doći
do sličnog stava. Nemojte se ponašati poput pape: oprostio
(!?) je svom atentatoru, ali je tako lako optužio (!!!) homoseksualce
i lezbijke (prilikom parade u Rimu par godina ranije), miješajući
se u njihov izbor partnera i ljubavi. A, vjerujte, u ova olovna
vremena jedino nam je ljubav ostala. I seks, naravno!
| |
| Tražeći preporuke
za naj... od naj... točnije ono što ih razlikuje od
drugih, moj prijedlog je sljedeći. Ako stavimo majku
svih pornića (Duboko grlo) sa strane, onda je
poredak onih koje morate vidjeti ovaj:
|
1.
Zazel (1998)
rež. Peter Mond,
gl. uloge: Anna Romero, Antonio Valentino,
Brooke Lane, Devin Drew, Reese Grace,
Harlow Helena, Jon Kevin, James Lene
Hefner, Nikie St. Gilles
Vrlo maštovito i
razigrano, pornić koji ima priču i dušu, a ponajviše
estetiziranu fotografiju. Poigravanje s florom i faunom
u funkciji seksa & erotskih fantazija pokazuje kako
i u ovom žanru postoje autori koji misle na svoju publiku.
I na svoje starlete... (dobitnik nagrade Best All-Sex
Film 1998.)
2. The Chameleon
(1989)
rež. John Leslie,
gl. uloge: Tori Welles, Tom Byron, Debie
Diamond, April West, Victoria Paris
Vremešni, ali zato
ne manje uzbudljivi rad Johna Leslieja, i to ponajviše
zahvaljujući Tori Welles, prvoj dami koju sam gledao
u porniću a da se nije prenemagala (Čini li vam se da
dok gledate izraze lica današnjih zvijezda, da to izgleda
bolno. Grimase i krici kao da ih tko muči a ne da s
njima vodi ljubav). Tori je svojski da(va)la sebe u
svakom segmentu maštarija svog razuzdanog alter ega
gdje je sa svakim mogla uživati osim s mužem... Nažalost,
Tori je vrlo malo snimala posvećujući se produkciji
i vezama s rockerima (Lars Ulrich iz Metallice
i Gene Simmons iz Kissa). Posljednje vijesti
govore da se, na radost brojnih obožavatelja (među njima
je i potpisnik ovih redova), vraća u igru...
3. The Pyramid
(1996)
rež. Pierre Woodman,
gl. uloge: Tania Russof, David Perry (VI),
Angelica Mirai, Richard Langin, Mafalda,
Kristina (I)
Najreprezentativniji
primjerak znamenite hard-core tvrtke Private, sasvim
sigurno jedine major porno kompanije kojoj je trenutno
središte u Madridu! Mogli bismo slobodno reći visokobudžetni
i ambiciozni pornić koji se odmakao tisućama kilometara
ispred neinventivne konkurencije. Ipak, od dobitnika
šest porno Oscara ne očekujte nikakve revolucionarne
zahvate i poze, već naprosto produkcijski (lokacije,
kostimografija, široki i brojni, pače obnaženi glumački
ansambl...) bogat rad i brojne ljepotice (prirodno obdarene,
mahom iz bivših komunističkih zemalja - Madžarska, Ukrajina
i Bjelorusija njihov su trajni izvor istinske ljepote
i seksualne strasti). A ako vas usput interesira i priča
(mnogi će smjerno replicirati: "da me interesira
priča, uzeo bih kakav pravi film") recimo da je
smještena u Egipat, gdje par arheologa otkriva sarkofag
u kojem je 4.000 godina zatočena boginja Amiris (Latvijka
Tania Russof, zgodna džepna Venera), koja je došla na
Zemlju poučiti ljude užitku. Istinskom, usput i sama
učeći novitade na tom (seksualnom) planu. Dok je nije
ljubomorna faraonova supruga zaključala u kameni sarkofag!
|
Arhiva Dani
279
|
