Asad Nuhanović: "Na ljude koji su se već opredijelili za koga će glasati ne može ništa uticati…"

o će pobijediti na izborima? Osim profesionalnih gatara, gledačica u grah, fildžan i karte te vidovnjaka, na ovo pitanje prije 5. oktobra niko nema pouzdan odgovor. Jedino što preostaje onima koje interesuje za koga (ne)će glasati građani BiH jeste da vjeruju u predizborna istraživanja javnog mnijenja. "Srećom", Bosna nije Amerika u kojoj se pred izbore svaki dan pojavljuju na desetine istraživanja više ili manje uglednih institucija. Ovdje je, za sada, jedino opsežnije i pouzdanije istraživanje napravila bosanska ispostava Nacionalnog demokratskog instituta za međunarodne odnose (NDI) iz Washingtona. Ovaj projekat započet je u februaru, a nastavljen u maju, kada je u dva navrata intervjuirano 3.700 osoba o njihovim glasačkim namjerama, kao neka vrsta pomoći političkim strankama u BiH u razvoju njihove izborne strategije. Zanimljivo je da u NDI-u naglašavaju kako ovo istraživanje nije dizajnirano da predvidi ishod izbora u BiH, nego da prikaže trendove i pomogne strankama da bolje razumiju pitanja koja su najbitnija za birače!?

"Velika izborna krađa" Tako je u periodu od 29. augusta do 9. septembra, 2.400 građana Bosne i Hercegovine učestvovalo u projektu predizbornog istraživanja javnog mnijenja sa pitanjem: "Ukoliko bi se izbori održali sutra, za koju stranku biste glasali?" Ti građani, po tvrdnjama iz NDI-a, predstavljaju reprezentativan uzorak populacije u BiH kada se radi o punoljetnim osobama, uzimajući u obzir starosnu dob, ženski odnosno muški spol i ruralne naspram urbanih stanovnika.

Prema ovom istraživanju (čiji su prezentirani rezultati dobiveni tako što se svakom kandidatu i partiji, uz onaj postotak glasova koje su dobili, pridodaje isti taj procenat populacije neopredijeljenih), prvi u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je Dragan Čović (HDZ) sa 15%, a slijede ga Mladen Ivanković Lijanović (HDU - Za boljitak) i Mijo Anić sa po 4%. Mirko Šarović (SDS) je prvi u izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH sa 38%, dok je Nebojša Radmanović (SNSD) sa 21% drugi. Kod izbora bošnjačkog člana Predsjedništva Haris Silajdžić (Stranka za BiH) je prvi sa 27%, a slijedi ga Alija Behmen (SDP) sa 20%.

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH najviše ispitanika je dalo podršku SDP-u - 15%. Iza SDP-a je SDS (14%), SDA i Stranka za BiH dobili su po 11%, a SNSD i HDZ po 9%. I u opredjeljivanju za Predstavnički dom Parlamenta Federacije SDP sa 23% ima najviše podrške, slijede SDA i Stranka za BiH sa po 18%, dok HDZ ima 16%. U Narodnoj skupštini RS najviše podrške ima SDS sa 38%, slijedi ga SNSD sa 24% te PDP sa 15%. Slično je i kada je u pitanju opredjeljivanje potencijalnih birača za predsjednika RS-a, gdje vodi Dragan Čavić (SDS) sa 39%, a prati ga Milan Jelić (SNSD) sa 24%.

Odmah po objavljivanju rezultata ovog istraživanja uslijedile su žestoke reakcije iz onih stranaka čije predizborne želje ovo istraživanje nije pogodilo. Tako je SDA pozvala sve medije koji drže do profesionalne reputacije da bojkotuju istraživanja "jer su rađena po narudžbi režisera prošlih izbora, da bi se pripremio 'teren' za veliku izbornu krađu u korist SDP-a i njenih satelita". Kandidat SNSD-a za predsjednika RS-a Milan Jelić je rekao da, uz puno uvažavanje NDI-a i njihovog istraživanja, analize njegove stranke sa terena pokazuju da je situacija sasvim drugačija.

Koalicija HDZ-a, Demokršćana i HNZ-a, pak, skrenula je pozornost javnosti na to da "stranka Radom za boljitak, u svim dnevnim novinama, u formi oglasa objavljuje navodna istraživanja banjalučkih Nezavisnih novina i istraživanje američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI). Prema tom oglasu, rapidno raste popularnost stranke Za boljitak i njihovog predsjedničkog kandidata Mladena Ivankovića Lijanovića, a pada popularnost kandidata Koalicije (HDZ, Demokršćani, HNZ), dr. Dragana Čovića i NHI-a". Iz Koalicije zaključuju da su ovi oglasi "samo instrument manipulacije i pokušaj utjecaja na birače", jer "mnogo je lakše zakupiti stranice u novinama nego pridobiti naklonost birača, pa i za 1% više, a kamoli za 50% u tjedan dana, kako sugeriraju ovi oglasi".

SDA-ov uzorak S druge strane, u HDZ-ovoj Koaliciji nisu imali nikakvih primjedbi na također nedavno objavljeno istraživanje javnog mnijenja agencije FIBRA provedeno unutar hrvatskog biračkog tijela za člana Predsjedništva BiH. Ovo istraživanje je provedeno u Mostaru, Sarajevu, Čapljini, Livnu, Vitezu, Orašju, Žepču i Tuzli na uzorku od 1.500 ispitanika, a prvi je Dragan Čović sa 65% podrške, 12% ima Mijo Anić, 7% Mladen Ivanković-Lijanović, a 2% Stjepan Kljuić.

Također, SDA je nakon objavljivanja prvog istraživanja NDI-a reagirala patetično-smiješnim saopćenjem pozivajući na to da "sve objektivne ankete kao što su ankete TV Hayat, NTV 99 i druge, kao i anketa SDA, na uzorku od 15.000 ispitanika, pokazuju da su SDA i njen predsjednički kandidat Sulejman Tihić pobjednici na predstojećim izborima".

Evidentno, razlozi zbog kojih političke stranke kukumavče i pljuju po rezultatima ovakvih istraživanja i agencijama koje ih prave jesu dokaz njihove neozbiljnosti i nespremnosti da se suoče sa negativnim raspoloženjem javnosti prema njima. Ipak, nije zgoreg zapitati se koliko su uopće pouzdana ovakva predizborna istraživanja i da li se na osnovu njih mogu praviti sigurne procjene o rezultatima predstojećih izbora.

Da li građani BiH uopće prate istraživanja NDI-a i ostalih institucija?

Ako prate, u kojoj mjeri ovakva istraživanja utiču na birače i njihovo opredjeljenje? Da li će se neko, nakon što čuje da je SDP vodeća partija po broju glasova po ovim istraživanjima, lakše odlučiti da i on podrži ovu stranku?

"Ovdje će proći još dosta vremena dok istraživanja ne budu imala taj temeljni pristup po kome se javnost istražuje da bi se na osnovu istraživanja određivala politika. Ovdje se vrše samo voluntaristička istraživanja koja nemaju potrebnu vrijednost jer nemaju pravilne uzorke, metode, tehnike, a i nemaju valjane analitičare…", ističe sociolog Asad Nuhanović, profesor na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Sarajevskog univerziteta. Prema njegovom mišljenju, istraživanja javnog mnijenja samo manjim dijelom utiču na opredjeljenje birača. "Na ljude koji su se već opredijelili za koga će glasati ne može ništa uticati, dok se neopredijeljeni uglavnom ne određuju prema tome koja stranka vodi u istraživanjima nego prema događajima uoči izbora ili, naprosto, spontano." On podsjeća na svjetska iskustva po kojima najviše promjena u izbornom tijelu dolazi u zadnjih sedam do petnaest dana jer, sa jedne strane, tada dolazi do odluke kod one populacije koja nije odlučila glasati, dok, sa druge strane, određeni događaji koji se dešavaju na političkoj sceni pred izbore odrede stav birača prema glasanju. Zbog toga se debakli i pogrešne procjene dešavaju i kada su istraživanja najbolje pripremljena. "Tako je na izborima u Velikoj Britaniji pobijedila Margaret Thatcher, iako su sva istraživanja govorila da će pobijediti laburisti jer je biračko tijelo promijenilo mišljenje nakon održanih tv debata posljednjih dana pred izbore. Zato se u istraživanjima javnog mnijenja sve više govori samo o 'trenutnom raspoloženju birača'."

"Manipuliranje građanima" I Zoran Tomić, profesor političkih komunikacija sa Mostarskog sveučilišta, postavlja pitanje kvaliteta i neovisnosti agencija za istraživanje javnog mnijenja u BiH. "S druge strane, kod građana BiH nema tradicije u kontaktu anketara i ispitanika. Jednostavno, naša kultura komuniciranja kada je riječ o ispitivanju javnog mnijenja nije na onoj razini da možemo očekivati iskrene i točne odgovore kako uistinu određeni građanin promišlja određeno pitanje. Mislim da se u ovoj i svim dosadašnjim kampanjama izrazito manipulira sa istraživanjima javnog mnijenja." Tomić, pak, smatra da istraživanja javnog mnijenja i rezultati koji se objavljuju u medijima imaju ipak veliki utjecaj na same birače i njihovo opredjeljenje za koga će glasati.

Na pitanje kako će ubijediti građane i političare da su istraživanja koja rade autentična i da im se može vjerovati, Michael Balagus, direktor NDI-a za BiH, ističe kako jedino što NDI može, jeste da bude što više profesionalan i otvoren. "NDI je u BiH od 1996. i mislim da smo veoma otvoreni i kooperativni i zato nam ljudi daju veći kredibilitet nego drugima jer ne misle da smo došli ovdje da manipulišemo situacijom i da favorizujemo određenu partiju. Međutim, kada sam došao ovdje 1996. kao dobrovoljni instruktor, prva četiri mjeseca sam proveo ubjeđujući ljude da ja nisam agent CIA-e i da zaista radim na polju demokratije." Direktor bosanske ispostave NDI-a smatra da većina kritika istraživanja dolazi od ljudi koji nisu iskoristili priliku da rade sa NDI-em na stvarima koje im je ova američka nevladina agencija nudila. Kao jedan od dokaza nepristrasnosti u tehnici istraživanja, Balagus navodi to što je uzorak 2.400 građana BiH slučajan. "Naši ljudi na terenu rade tako što, primjera radi, odu u Bihać, izaberu ulicu, pokucaju na vrata u petoj kući po redu i traže da razgovoraju sa najmlađom osobom starijom od 18 godina. Zatim idu u sedmu kuću i tako dalje…"

Iako je očigledno kako se istraživanjem NDI-a, ali i drugim do sada objavljenim u BiH uglavnom najviše bave izborni štabovi političkih stranaka, nema sumnje da masovno objavljivanje njihovih rezultata na određeni način utiče na volju birača. Nema sumnje da predizborna istraživanja, ma koliko relevantna bila, daju određenu sliku raspoloženja javnosti u BiH, ali i pružaju priliku medijima da, htjeli - ne htjeli, stanu na stranu onih stranaka i kandidata koji su trenutno najpopularniji. Zbog česte zloupotrebe rezultata predizbornih istraživanja, u svijetu je poznata praksa uvođenja moratorija na njihovo objavljivanje. U Južnoafričkoj Republici moratorij je čak mjesec i po pred izbore, u Luksemburgu mjesec, Argentini i Brazilu 15 dana, Mađarskoj osam, Češkoj sedam, Španiji šest… Ipak, najvatreniji zagovornici istraživanja javnog mnijenja smatraju kako ona ne samo da doprinose demokratiji nego se radi o svojevrsnom stalnom plebiscitu koji kontinuirano informira o općoj klimi u najširoj javnosti i omogućava prilagođavanje političkih odluka i poteza njihovom raspoloženju i očekivanjima… Naravno, dok ne dođu izbori i ne pokažu šta narod stvarno misli.

Michael Balagus, direktor Ureda nacionalnog demokratskog instituta za meðunarodne odnose (NDI) za BiH

Partijska lojalnost slabi

DANI: Koliko predizborna istraživanja, poput ovog koje je proveo NDI, utiču na birače? BALAGUS: Znam da neki ljudi vjeruju da predizborna istraživanja presudno utiču na to kako će birači glasati, dok drugi smatraju kako to nije tačno. Mislim da je istina negdje između. Birači možda razmišljaju da glasaju za neku drugu partiju od one za koju inače glasaju, ali su neodlučni. Ako dobiju dokaz da i drugi ljudi, njihovi prijatelji i susjedi isto tako razmišljaju, bit će im lakše da se odluče. Ali u svakom slučaju, ne mislim da istraživanja presudno odlučuju o rezultatima izbora… U kontaktima sa političarima i novinarima, mi uvijek naglašavamo kako su ovakva istraživanja samo jedno od oruđa koje imaju na raspolaganju. Također, mi u mnogo većoj mjeri tragamo za glavnim trendovima nego za brojkama. Mogu li vam sa nekom sigurnošću reći da Stranka za BiH ima 18,6 posto glasova danas? Ne. A mogu li vam reći da su Stranka za BiH, SDP i SDA u veoma tijesnoj utrci, negdje između 18 i 25 posto? Apsolutno. A ako ste politička stranka, upravo to je ono što treba da znate. DANI: S obzirom da je poznata činjenica kako se na Zapadu raspoloženje neopredijeljenih birača dramatično mijenja čak i u zadnjoj sedmici pred izbore, da li se to može očekivati i ovdje u BiH? BALAGUS: Ne znam tačan odgovor na to pitanje, ali interesantno je da je istraživanje koje smo radili pred izbore 1998. godine pokazalo da su namjere glasača koje smo utvrdili tri mjeseca pred izbore praktično ostale nepromijenjene do izbora. Ljudi su znali za koga će glasati, bila je veoma izražena lojalnost partiji. Ali to se mijenjalo do izbora 2000. godine, kada je dosta ljudi promijenilo mišljenje u zadnje dvije sedmice predizborne kampanje, kada je podrška krenula više ka nacionalnim partijama. U ovogodišnjem istraživanju vidimo promjene i to iz dana u dan, što je znak da slabi partijska lojalnost. Glasači više misle o sebi i svojoj porodici kada glasaju. Zato mislim da će mnogo više ljudi donijeti odluku u zadnjih deset dana pred izbore nego što je to prije bio slučaj.

Arhiva Dani
275