Arhiva Dani 275 LIČNOST U FOKUSU RIJEČ U FOKUSU Vakcina koja je uzdrmala BiH Austrijska sila Oslobođen pa optužen Vilajet s evropskom perspektivom Hljeba, igara i krvi

---

LIČNOST U FOKUSU
Sulejman Tihić

Sulejman Tihić, predsjednik SDA i kandidat ove stranke za Predsjedništvo BiH, pokazuje izuzetnu političku visprenost u ovim predizbornim danima. Nakon što je Visoki predstavnik, ponukan Tihićevim zahtjevom za poništavanjem izbora sudaca Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske, poništio tu proceduru i vratio je na prethodni postupak, predsjednik SDA, valjda i na krilima ove političke i pravne pobjede, otišao je i korak dalje. U Travniku, na predizbornom skupu SDA, "noćna mora" Narodne Skupštine Republike Srpske obećao je biračima "da na prvim sljedećim izborima više neće biti entiteta koji se zove Republika Srpska". Žešće političke izjave s ove strane Bosne i Hercegovine nije bilo od Silajdžićevog slogana Za BiH bez entiteta - kojim je SBiH na prethodnim izborima dobila neočekivano velik broj glasova.

Tihić će, ako ga OSCE ne suspendira zbog antidejtonske izjave (a neće, jer bi onda ova međunarodna organizacija morala isključiti iz izbora i set srpskih političkih stranaka rojalističkog, četničkog i rojalističko-četničkog usmjerenja), možda imati priliku da kroz političku borbu u sljedećem ciklusu vlasti realizira svoj cilj. To, naravno, podrazumijeva da u sljedeće četiri godine, ma ko da dođe na vlast u BiH i entitetima, stvori političke pretpostavke za tranziciju BiH u pravcu nesegregacijske i slobodne države, pa da tek na takvim osnovama neko poput Tihića može kroz pravne procedure pokušati nemoguće - transformaciju najkomplikovanije svjetske države u pristojnu ljudsku zajednicu.

Neosporno je da predsjednički kandidat SDA Republiku Srpsku ima u malom prstu i malo mu se kada potkrala greška bilo u političkoj, bilo u pravnoj vivisekciji manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. Zato su odmah po odašiljanju njegove izjave o odlasku RS-a u vječna lovišta, srpski političari iz Republike Srpske žestoko odgovorili, tražeći od Tihića da se maltene izvini zbog svoje futurističke izjave. Ali šamački advokatna to ni ne pomišlja, jer svoju političku namjeru i želju crpi iz ustavnih amandmana koji, u određenoj mjeri, omogućuju da se Republika Srpska i lingvistički i politički transformira.

No, za razliku od RS pitanja, u federalnim pitanjima Tihić upada iz greške u grešku. On potencira bosnocentričnost SDA, a od takvog političkog predznaka te stranke nema ništa. To je čista bošnjačka stranka, koja kao političke probleme Alijanse potencira one koji uopće ne postoje. SDA, pa tako i Tihić, uvjeravaju nas da samo sa Strankom demokratske akcije Bošnjaci mogu biti Evropljani i muslimani, sa svojim tradicionalnim i kulturnim vrijednostima, a da sa SDP-om i njegovim satelitima Bošnjaci moraju biti licemjeri. Bezveze, tako nepolitično, tako provincijski, tako netihićevski. Ili se, možda, varamo.

Ipak, kada se promatra ukupni politički angažman Sulejmana Tihića i kao poslanika i kao predsjednika Stranke i kao kandidata za državno predsjedništvo, opći dojam o ovom konkretnom, vrijednom, i operativnom političaru je povoljan. Šteta možda što je u SDA, ali nekada ne izabere čovjek stranku, već stranka izabere čovjeka.

---

RIJEČ U FOKUSU
Kinoteka
Piše: Mile Stojić

Prije točno pola stoljeća, u Beogradu je osnovana Jugoslavenska kinoteka - institucija koja je svim ljubiteljima sedme umjetnosti u bivšoj državi ostala kao neka vrsta kovčega lijepih uspomena. Jedanaest godina kasnije u Sarajevu je osnovan njezin odjel pod nazivom Dvorana jugoslavenske kinoteke. Sala se nalazila u jednom podrumu u Alipašinoj ulici, u prostoriji koja je nekada služila za dozrijevanje pivskoga kvasca.

Prvo prikazano djelo, svjedoče ljetopisci, u sarajevskoj Kinoteci bijaše Griffithov film Rađanje jedne nacije iz 1915. godine. Potom su uslijedile projekcije sovjetskih herojskih filmova socrealističke škole, ali i čuveni Bal na vodi s Ester Williams u glavnoj ulozi, potom Flemingov spektakl Prohujalo sa vihorom. Ovdje je prvi put bila prikazana i najpopularnija melodrama svih vremena Casablanca, sa Humpreyem Bogartom i Ingrid Bergmann u glavnim ulogama, koja se u podrumu kinoteke vrtjela mjesecima.

Riječ kinoteka (franc. cinematheque: filmski arhiv, mjesto gdje se pohranjuje filmski materijal osjetljiv i sklon brzom propadanju); mi smo preuzeli francuski naziv, mada većina država slične institucije naziva Film Archiv, koje uz police s klasificiranim filmskim rolnama obično imaju i jednu (manju) dvoranu za nekomercijalno prikazivanje filmova, s ciljem istraživanja i širenja filmske kulture, nacionalnih kulturnih dobara i kulturnog identiteta..

Sarajevska Kinoteka tokom sedamdesetih postala je jednim od središta kulturnog života grada. U jednom svom davnom intervjuu Emir Kusturica je izjavio da je upravo u njoj shvatio i naučio školu filma. Cijela sarajevska filmska škola počinjala je ovdje, dok nije došlo vrijeme videa, koje je demokratiziralo, ali i i bitno osiromašilo reprodukciju filmske umjetnosti. Odlukom Skupštine R BiH, ratne 1994. godine, formira se Kinoteka Bosne i Hercegovine koja "nasljeđuje" salu Jugoslavenske kinoteke i filmski arhiv Arhiva BiH. Po prvi put Kinoteka BiH djeluje kao institucija pod čijom su ingerencijom tri odjela: arhivski, prikazivački i obrazovno-istraživački.

Kakvo je stanje danas? Rukovoditelj Kinoteke Vesko Kadić povjerio nam je da u posljednje tri godine Kinoteka BiH za svoje programske djelatnosti nije dobila ni krajcara. A organizirala je, unatoč zastarjeloj tehnici, retrospektivu filmova Mirze Idrizovića, potom specijalne projekcije (književnost, historija, sociologija), a ima namjeru od ove godine organizirati i internacionalni festival.

Više smo puta na ovom mjestu pisali da su država njezine institucije. "Slučaj" Kinoteke samo potvrđuje po tisućiti put naš nemar prema vlastitoj državi i njezinoj kulturnoj baštini.

---

Austrijska sila

Jedna od pet najjačih banaka u Evropi, Bank Austria Creditanstalt, koja kao dio HVB Grupe pokriva tržište centralne i istočne Evrope, otvorila je 12. septembra svoju podružnicu u Bosni i Hercegovini. Banka će raditi pod nazivom HVB Banka Bosne i Hercegovine. Svoje poslovanje u Bosni ovaj austrijski bankarski gigant počinje sa 15 miliona maraka kapitala, a predviđanja kazuju kako će se već do kraja ove godine sredstva udvostručiti. Već do kraja naredne godine, HVB Banka planira otvaranje svojih filijala u Mostaru i Banjoj Luci. Do tada će raditi samo ona sarajevska, reprezentativna i ekskluzivna, čak i po svojoj lokaciji. Austrijanci su, naime, u srcu pješačke zone Sarajeva, u Ferhadiji.

---

Oslobođen pa optužen

Enaam Arnaout, direktor Benevolence International Foundationa (BIF), oslobođen je optužbe za laganje pod zakletvom iz formalnih razloga, ali je i dalje zadržan u zatvoru u Chicagu. Sudija Federalnog suda u Chicagu Joan B. Gottschall je na 22 stranice svog mišljenja, objavljenog 14. septembra ove godine, odbacila prethodnu optužbu protiv Arnaouta, ali je svega par sati kasnije tužilac podnio novu tužbu za opstrukciju pravde i davanje lažnih izjava.

Arnaout je, kao direktor BIF-a, 26. marta potpisao jednu izjavu u građanskoj parnici ove humanitarne organizacije protiv američke vlade, tvrdeći da "BIF nikada nije osiguravao pomoć ili podršku za ljude ili organizacije poznate po nasilnom angažmanu, terorističkim aktivnostima ili vojnim operacijama bilo koje prirode". Krajem aprila su FBI i tužilac optužili Arnaouta da je u ovoj izjavi lagao pod zakletvom. Tvrdnje o povezanosti BIF-a sa osumnjičenim teroristima, grupama i vojnim aktivnostima temelje se velikim dijelom na dokazima prikupljenim tokom pretresa ureda BIF-a u Bosni i Hercegovini 19. marta ove godine. Sada je sutkinja Gottschall, citirajući jednu presudu Vrhovnog suda staru 23 godine, presudila da se optužba za krivokletstvo ne može temeljiti na pisanoj izjavi koja je data tokom nekog sudskog postupka. Dok je tužilac predavao nove optužbe, Arnaoutov advokat Joseph J. Duffy je tražio desetodnevno odgađanje procesa. Sutkinja je odredila petak kao krajnji rok za obje strane da podnesu svoje prijedloge za nastavak procesa. U međuvremenu, Arnaout je ostao u zatvoru. Njegove kolege iz BIF-a su nakon saslušanja pred sutkinjom Gottschall izjavljivale da je on "politički zatvorenik".

Caise Hassan, koji se u izjavi za Chicago Tribune predstavio kao član Odbora BIF-a, žalio se da nikome nije bilo dozvoljeno da posjeti Arnaouta u zatvoru otkako je uhapšen krajem aprila, a sutkinja Gottschal je, nakon svega, izjavila: "Ja ne znam šta se ovdje dešava." Prvo pojavljivanje Arnaouta pred sudom zbog novih prekvalifikovanih optužbi očekuje se u drugoj polovini ove sedmice.

---

Vilajet s evropskom perspektivom

U nedjelju 11. septembra, i onda kada je već opće mjesto međunarodne politike postala konstatacija da se Bushova administracija ne želi baviti Balkanom, američki Kongres donio je preciznu i po budućnost Bosne izuzetno važnu rezoluciju kojom potvrđuje svoju dalju podršku BiH, istovremeno najavljujući novu strategiju tzv. agresivne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rezoluciju o Bosni i Hercegovini Kongresu je predložio njujorški kongresmen Benjamin A. Gilman na zasjedanju, istakavši da je desetogodišnjica bosanske nezavisnosti podsjetnik da "Amerika mora nastaviti napore na podsticanju sigurnosti, primjeni zakona, ekonomskog razvoja i privođenju ratnih zločinaca pravdi".

Tvrdnju da se Bosna u Washingtonu tretira isključivo kao leglo terorista, još uvijek beznadežan slučaj i ekonomsko bezdno, kongresmen Gilman direktno je opovrgao: "Moramo nastaviti pružati Bosni sigurnosni kišobran ispod kog se demokratija i slobodno tržište mogu razviti i procvjetati. Naš cilj je da nastavimo pomagati da se čitav Balkan razvije u region stabilnih demokratija koje će u potpunosti participirati u euroatlantskim integracijama. Stabilna Bosna - cjelovita, slobodna i integrirana u Evropu, zahtijevat će dalju podršku i svaku vrstu pomoći SAD-a, naročito sada kada su tri bosanska konstitutivna naroda i ostali shvatili da njihova politička budućnost leži u jakoj, nezavisnoj i u potpunosti funkcionirajućoj Bosni koja zaslužuje našu pohvalu i podršku."

Rezolucija snažno podržava bosansku težnju da postane članicom Partnerstva za mir i afirmira značaj što bržeg ispunjavanja uvjeta za kreiranje ujedinjene vojne komande oružanih snaga u BiH, podupire povratak izbjeglica, mir, stabilnost i prosperitet u regionu te saradnju sa Tribunalom u Haagu. Izglasavajući rezoluciju, Kongres je Bosni čestitao desetogodišnjicu nezavisnosti i sasvim precizno se izjasnio da stoji iza suvereniteta, pravnog kontinuiteta i teritorijalnog integriteta BiH u njenim međunarodno priznatim granicama. "Imajući u vidu činjenicu da su ljudi i vlasti u BiH pokazali da dijele demokratske vrijednosti međunarodne zajednice i odgovornosti koje one nose", kako stoji u rezoluciji, Bosni je odato i priznanje za aktivan doprinos stabilnosti u jugoistočnoj Evropi.

Drugi značajan poen na posljednjih mjeseci izuzetno uzavrelom međunarodnom terenu BiH je dobila na sjednici Generalne skupštine UN-a nakon istupa bosanskog ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije. Vidno odstupajući od tradicija traljave bosanske minderbeg-diplomacije, Lagumdžijino vještim paralelama podvučeno istupanje rezultiralo je salutiranjem novom imidžu BiH. Bosanski ministar upozorio je da se u vrijeme dešavanja Iraka, Bliskog istoka i Kašmira nikako ne smije zaboraviti da će Balkan biti dobra vijest u mjeri u kojoj se dodatnim naporima investira u dovršavanje posla njegovog potpunog integriranja u evropske demokratske strukture i vrijednosti.

Ministar Lagumdžija nijansirano je potencirao da nije tačno da je Bosna "ničija zemlja" i da će ciljeve lakše postići onoga dana kada ratni zločinci budu privedeni pravdi. I ma koliko stvari jadno izgledale usred bosanske predizborne kampanje, u prijestonici svjetske diplomatije uvjerljivo je predstavljena zemlja koja je pregurala fazu u kojoj je bila objektom napora međunarodne zajednice i postala partnerom u procesu izgradnje ekonomski i institucionalno samoodržive BiH.

"Ako četiri miliona ljudi - muslimana, kršćana, pravoslavaca, Jevreja i ostalih, koji su tokom historije živjeli u toleranciji, iako ne uvijek i u demokratskom okruženju, ne može živjeti u demokratskom i otvorenom društvu usred Evrope, kako će to nakon 11. septembra biti moguće za šest milijardi ljudi na planeti", provukao je Lagumdžija bosansku poentu onima koji je nisu shvatili od prve.

Sličan govor o šansama prosperitetne Bosne s perspektivama u EU ministar vanjskih poslova imao je i pred predstavnicima bosanskih organizacija u dijaspori. Nakon bezmalo četverosatnog susreta, dobar broj članova Bosanske zajednice u New Yorku bio je iznenađen što ministrov govor nije obilovao jamama i kamama i što zaključne tačke u vidu iskanja pare za obnovu "poharane, jadne zemljice Bosne" uopće nije bilo.

"Kakav je ovo ministar - niti kuka, niti poslije govorancije organizira dernek, niti nam za to išće para", pitao je začuđeno jedan od prisutnih dopisnicu Dana iz New Yorka.

Daleko od predizbornog gliba, Bosna je pred Kongresom i pred Generalnom skupštinom UN-a i pred svojim, još uvijek, državljanima predstavljena kao civilizirana zemlja koja traži saradnju i podršku, a ne milostinju i sažaljenje. Ovaj put potpuno je izostao utisak o "vilajetu kome selameta nema". I, kad bi se sudilo emotivno, a ne po teoriji, zakonima i odnosima moći, vrednijim od priznanja američkog Kongresa i Generalne skupštine UN-a, doima se fakat da je možda po prvi put neki od Bosanaca poželio da se vrati u zemlju iz koje je izbjegao - ne u poharani vilajet, nego u zemlju koju optimistična projekcija smješta među članice EU u relativno bliskoj budućnosti. Bilo bi tek patetično da nije sramotno što u jeku bosanske predizborne kampanje u tu evropsku budućnost Bosne vjeruje, i za nju se bori, više američkih kongresmena nego bosanskih parlamentaraca.

---

Hljeba, igara i krvi

"Uz puno uvažavanje pritisaka kojima si izložen zbog predizborne kampanje, ne mogu da razumijem što, umjesto da se baviš događajima u Sarajevu nakon utakmice reprezentacija BiH i SRJ, ili 'spontanim' iskazivanjem 'dobrodošlice' predsjedavajućem Vijeća ministara i Srbima u Ustikolinu, Ti u proslavljanju svjetskog trijumfa jugoslavenskih košarkaša vidiš ozbiljnu prijetnju povratku izbjeglica i raseljenih lica u RS", kori drugarski-toplo-kolegijalno premijer RS-a Mladen Ivanić svog federalnog parnjaka Aliju Behmena… Pa evo, možemo priložiti jednu kvazisatiričnu viziju "crne petorke" srbijanskog basketa, porijeklom izvorno iz SRJ. Vlade Divac i Dejan Bodiroga s vatrenim, Peđa Stojaković i Marko Jarić s žladnim oružjem, i Milan Gurović žnako. Čak i bez Draže Mihailovića na bicepsu. Samo crtež, pomalo duhovit, čak? "O iracionalnosti se radi: voleti zemlju između dva koša nije isto što i živeti u zemlji u kojoj je svaka trica savršen povod za klanje", zapisao je Pero Luković u Feral Tribuneu, a valjda i Ivanić razumije. Kad mu se lijepo objasni.

---