d 11. oktobra prošle godine pa do danas, u Bosni i Hercegovini opljačkano je čak 11 banaka: u Gradačcu, Tešnju, Gradišci, Novom Gradu, Bijeljini, Laktašima, Luka vici, Čelincu, Trnovu i Srpskom Sarajevu. U Republici Srpskoj iz banaka je opljačkano 819.544 KM, 16.344 eura, 16.796 dolara i 56.550 švicarskih franaka i do danas policija i pravosudni organi u tom entitetu pronašli su i osudili samo pljačkaše banke u Loparama!

Iako je u Federaciji BiH u ovom periodu opljačkano znatno manje banaka, tj. "samo" dvije, to ne znači da je ovdje i plijen bio manji. Naprotiv, on je skoro izjednačen sa plijenom iz onih devet banaka u Republici Srpskoj! Iz filijale banke u Gradačcu 11. oktobra 2001. opljačkano je 204.922 KM, što je bilo prava sitnica u odnosu na plijen koji su dva i po mjeseca poslije, 28. januara 2002, odnijeli pljačkaši iz filijale Raiffeisen banke u Tešnju, a koji je iznosio fantastičnih 750.466,49 KM. Međutim, iako je od prve "federalne" pljačke prošlo tačno deset mjeseci, a od druge punih osam, federalna policija od tog skoro milionskog plijena nikada nije pronašla niti jednog feninga.

Fotografije Mate Lelića i Ante Zebe napravljene neposredno nakon hapšenja

Kulturni lopov Malu filijalu UPI banke u Gradačcu, smještenu u srcu grada i nekoliko metara nasuprot Sudske policije, usred bijela dana, u dva poslije podne, opljačkao je maskirani pljačkaš, kojeg je pred vratima čekao kompanjon u plavom Golfu II. U vrijeme pljačke, u banci su bila samo tri službenika, a banka je bila bez alarmnog uređaja i fizičkog obezbjeđenja. Pljačkaš je, sa pištoljem u ruci, naredio svima da legnu i iz mobilne kase izvadio 204.922 marke. Prije nego je uskočio u auto koji ga je čekao, pljačkaš se bankarima ispričao riječima: "Izvinite što sam vas omeo u radu."

Samo što je sjeo u auto, službenici banke nazvali su policiju i kazali tačan registarski broj automobila i njegovu boju, ali policija ga nije pronašla!? Naravno, ni pljačkaše. Skoro tri mjeseca nakon ove pljačke, kako kaže Fikret Džinić, pravni opunomoćenik UPI banke, policija im nije dala niti jednu relevantnu informaciju o tome da li imaju bilo kakav trag novcu ili pljačkašima.

A onda se nakon pljačke Raiffeisenove filijale u Tešnju, UPI banci sreća "osmjehnula". Šalu na stranu, ali, zaista, tek nakon što su zbog pljačke Raiffeisen banke u Tešnju uhapšeni i optuženi nekadašnji policajci u Republici Hrvatskoj Anto Zeba i Mato Lelić (obojica sa državljanstvom i BiH i Republike Hrvatske), UPI banci je javljeno da bi među ovom dvojicom možda i ona mogla naći svog osumnjičenog. I tako je i bilo. Kada su bankare filijale u Gradačcu pozvali na prepoznavanje potencijalnog pljačkaša, oni su, na osnovu fizičke konstitucije, zaključili da bi Anto Zeba mogao biti osoba koja je opljačkala UPI banku. I od tada se Zeba na Kantonalnom sudu u Zenici vodi kao prvookrivljeni za pljačku UPI banke i kao drugookrivljeni u slučaju Raiffeisen banke, a suđenje se za obje banke već sedam mjeseci odvija "u paketu".

Pravni punomoćnik UPI banke očajan je kompletnim postupkom policijskih i sudskih organa. On kaže: "Ne mogu se pomiriti s činjenicom da su lopovi bili usred Gradačca i da ih policija, iako je imala i opis auta i registarske oznake, nije mogla uhapsiti. Skoro pa da sam uvjeren da je i neko iz policije upleten u sve ovo, jer ova dvojica su bili policajci. Lelić je čak bio specijalac i sumnjam da nemaju ovdje logističku podršku." Džinić policiji zamjera i to što ne radi ništa na pronalaženju i hapšenju osobe koja je pljačkaša odvezla autom i što ne traga za novcem, a Kantonalnom sudu u Zenici to što se u istrazi i tokom suđenja fokusirao samo na prepoznavanje okrivljenog Ante Zebe, kojem nijedan svjedok pljačke nije vidio lice, jer je bio potpuno maskiran, a zanemaruje ostale tehnike vještačenja.

Međutim, Džinićeve sumnje u pravnu državu su ništa naspram sumnji koje ima rukovodstvo Raiffeisen banke i Raiffeisen osiguranja. Naime, oni se uporno pitaju, ali im niko ne odgovara, zašto se ne hapsi Anto Čančarević (rođen 22. januara 1968. godine u Bijeloj kod Brčkog i nastanjen u Zagrebu), a koji je na dan pljačke bio u automobilu sa optuženim Matom Lelićem i Antom Zebom, što je zabilježeno i u evidenciji granične službe na prelazu u Slavonskom Brodu.

Potjernica koje nema Zapravo, sve ovo vrijeme i Raiffeisen banka i Raiffeisen osiguranje bili su informirani da je za Čančarevićem raspisana potjernica, te da je protiv njega pokrenuta istraga, a o tome su pisale i neke ovdašnje dnevne novine. No, to tako nije. Dani su posjetili Interpol BiH u Sarajevu i tamo od direktora Asima Fazlića saznali da Interpol jeste provjeravao neke podatke o Čančareviću, ali da nikad od federalnog MUP-a nije dobio nalog za raspisivanje potjernice. Da za Čančarevićem potjernicu nije raspisao ni hrvatski Interpol, uvjerili smo se nakon što je Fazlić kontaktirao centralu Interpola u Lyonu. A onda smo iz MUP-a FBiH dobili informaciju kako "postoje indicije da će Interpol Hrvatske raspisati za Čančarevićem potjernicu, jer je već tamo osumnjičen za pet krivičnih djela".

Ali, istražni sudija u slučaju Raiffeisen banke Mladen Veseljak nije baš bio iznenađen ovim saznanjem. "Ja sam još na početku istražnog postupka poslao naredbu MUP-u Zeničko-dobojskog kantona da raspiše potjernicu za Čančarevićem i naložio sam pritvor. Međutim, nije ovo prvi put da se takvo šta dešava. Moje je da izdam naredbu i sada čekam da mi ga policija dovede kako bih mogao sprovesti istragu. Do tada, ni od istrage nema ništa."

I nisu samo domaći organi otkrivanja i gonjenja oni na čiji se nerad i nemar žale oštećeni bankari. U Raiffeisen banci i osiguranju očajni su zbog ponašanja međunarodne policije (IPTF). Fadil Ćerimagić, generalni direktor Raiffeisen osiguranja, kaže: "Duboko sam razočaran indolentnošću naše policije, pravosuđa, ali i međunarodnih organizacija čija je zadaća da pomažu domaćim vlastima u suzbijanju kriminala. Posebna priča je međunarodna policija. Jedna visoka delegacija IPTF-a je bila kod mene na zvaničnim pregovorima povodom istrage u Raiffeisen banci. Vodili smo zapisnike, upozorili na opasnost od pljački banaka za sigurnost stranih ulagača, ali, koliko mi je poznato, IPTF nikad ništa nije učinio od onog što su morali uraditi." Da IPTF po tom pitanju ne radi ništa, uvjerili smo se i sami: Paul Daniels, iako je predvodio IPTF na pregovorima oko istrage sa Raiffeisen osiguranjem, nakon nekoliko poziva, kratko nam je rekao kako on ne radi na tom slučaju. Poslije ćemo saznati kako zapravo niko od Danielsovih kolega ne radi na slučaju pljačke u Raiffeisen banci.

Fadil Ćerimagić, generalni direktor Raiffeisen osiguranja: "Očajan sam"

Nažalost, ovdje se ne završava lista pritužbi na policiju i pravosuđe. U Raiffeisenu se pitaju zašto niko ne traga i za ostalim licima upletenim u slučaj pljačke njihove filijale u Tešnju. Naime, Mirza Mušinbegović, pravnik u Raiffeisen osiguranju, tvrdi da je u pljački učestvovalo više od tri osobe i to potvrđuje kopijom pisma koje je našao zatvorski čuvar u Zenici a koje je Mate Lelić, prilikom šetnje, ostavio Anti Zebi u zgužvanoj kutiji cigareta u kanti za smeće. U tom pismu, koje je očigledno napisano kako bi optuženi uskladili svoje izjave, Lelić, između ostalog, spominje izvjesnog "Frenda" i "Dilbera", te u jednoj rečenici od Zebe traži da mu napiše hoće li sudiji reći da ih je na dan pljačke u Tešnju "na kavi bilo troje ili četvero", ali ga napominje i to da ne zaboravi kako je on (Lelić) na sebi imao "bijele hlače, bež cipele, sivu majicu i crnu kožnu jaknu".

Međutim, ovo pismo, iako je ušlo u sudski spis, ne koristi se prilikom suđenja, koje je već na samom kraju. "To pismo može biti smjernica sudu. Ako sud sumnja da je to pisao Lelić, on može tražiti vještačenje grafologa, može još puno toga uraditi, ali neće", kaže Mirza Mušinbegović i još napominje kako se, prema svjedoku Nermi Salkanović, direktorici opljačkane banke u Tešnju, odbrana optuženih ponaša kao da je ona, zapravo, okrivljena.

Svjedoci kao okrivljeni I zaista, u srijedu 28. augusta, na nastavku suđenja, koje je kasnilo više od sat vremena jer zatvor nije bio obaviješten da se Lelić i Zeba trebaju dovesti na sud, uvjerili smo se da Mušinbegović ne pretjeruje. Naime, odvjetnik okrivljenog Lelića Danilo Stijović u jednom trenutku počeo je vikati na gospođu Salkanović, a sa klupe su dobacivali i Lelić i Zeba, tako da je predsjedavajuća Sudskog vijeća Vukica Marjanović-Suljić morala intervenirati i izreći odvjetniku opomenu.

Inače, i taj nastavak suđenja, kao i prethodni, odvijao se bez snimanja izjava, pa se Sudsko vijeće, branitelji i tužilac često nisu mogli složiti šta je tačno ko rekao. Međutim, sve to je ništa prema nonšalantnom ponašanju optuženih, koji su, bez traženja dozvole za riječ, sve vrijeme upadali svjedocima i odbrani oštećenih u riječ.

Začuđeni ovakvim odnosom u sudnici, gdje je zapravo izgledalo kao da se sudi svjedocima, a ne optuženim, Vukicu Marjanović-Suljić pitali smo zašto to dopušta. "Dobro, ne govore oni uvijek bez dozvole, ali pošto je u ovom slučaju jako malo dokaza, ja namjerno pustim da svi govore, ne bi li nekom od njih nešto izletjelo", kazala je otvoreno gospođa Marjanović-Suljić.

Znači li to, onda, da je istražni postupak bio loš?

"Ne mora značiti. Ovo je komplikovan slučaj, sa malo dokaza", rekla je sutkinja Marjanović-Suljić. Usput, ona je završnu riječ i presudu odgodila za 10. septembar zbog toga "što sud nije prikupio podatke koje je tražila odbrana oštećene banke, tj. nije utvrdio da li su Zeba i Lelić upotrebljavali pasoše izdate na tuđa imena a koji su pronađeni kod njih nakon pljačke.

I dok Sudsko vijeće kuburi sa nedostatkom dokaza, dotle Danilo Stijović, odvjetnik prvookrivljenog Lelića, kojeg inače brani besplatno, govori kako on dokaze o pljački, zapravo, ima?!

"Moj klijent je nevin, ja znam ko je kriv", kaže on, ali na našu primjedbu zašto onda to i ne kaže i svog klijenta ne oslobodi, odgovara: "Ja sam ovdje da nekog odbranim, a ne da optužujem."

Braniteljica oštećene Raiffesien banke Edina Rešidović prije izricanja završne riječi i presude nije htjela davati nikakve izjave, ali je napomenula da joj smeta to što se skreće pozornost sa prvih krivaca i to tako što se banka okrivljuje "jer nije dobro čuvala svoj novac".

Istina je da ni Raiffeisen banka, a ni UPI banka, u vrijeme pljačke nisu imale ni alarmnu ni fizičku zaštitu, ali to nije razlog da se opravdaju oni koji su opljačkali ove silne pare. A ponajmanje oni koji su dužni da te pljačkaše nađu i osude. I da takve pljačke spriječe.

Dolarski trougao

Izvor Dana blizak federalnom MUP-u tvrdi kako su skoro sve pljačke koje su se desile u BiH u zadnjih nekoliko mjeseci povezane i kako iza njih stoji ista grupa ljudi. "Siguran sam da se radi o mafiji koja je povezana sa političarima i policijom i to u trouglu Hrvatska - Republika Srpska - Federacija BiH, a to temeljim na činjenici da još niko nije osuđen, da niko nije proglašen krivim i da nigdje nema nijedne marke ili dolara. Ja za ove tvrdnje čak imam i neke konkretne informacije, ali to vam ne mogu reći, jer bih u tom slučaju prošao gore od one banke u Tešnju. Nju su samo opljačkali", kaže kroz ironičan smijeh naš izvor.

Arhiva Dani
272