ta mogu da urade mladi ljudi kada završe srednju školu u Bosni i Hercegovini? Ništa naročito. Pošto posao sigurno veliki broj njih neće dobiti odmah, a niti u dogledno vrijeme, ostaje im ili da se ispale u inostranstvo ili da ovdje upišu fakultet. Ako ostanu da studiraju ovdje, opet će za četiri-pet godina biti u istoj situaciji - neće imati posla. Ni ovdje ni u inostranstvu. Jer, naše diplome niko ne prizna. Zato je najbolje put pod noge pa se upisati na neki fakultet u inostranstvu. Međutim, ni to nije lahko izvodljivo. Jer, osim vize, dobre veze, znanja stranog jezika, studentu je potrebno i puno, puno para. I još više blagovremenih i pouzdanih informacija o fakultetima u inostranstvu koji upisuju i naše studente. Evo kako se možete upisati na neke evropske i američke fakultete i šta vam je pored dobre volje još potrebno.

Opremi i obuči "Američka vlada je organizirala studiranje za 11 naših studenata koji su 10. augusta ove godine otišli na studije u Sjedinjene Države. Njima će za godinu dana sve biti plaćeno i tamo će odabrati koja će predavanja slušati", kaže Jasmin Bešić, predsjednik Asocijacije studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu (ASSFF). Inače, američka ambasada u Sarajevu nudi mogućnost nastavka studiranja u četiri programa.

Caroline Schmidt-Hornstern: "Za prolaz na testu engleskog jezika (TOEFL) potrebno je osvojiti 550 bodova, što nije nimalo lako"

Prvi od njih je Fulabrigh Visiting Scholar Program, koji pokriva ekonomiju, ljudska prava, novinarstvo, arhitekturu, pravo i dr. Svi oni koji žele aplicirati za ovaj program moraju već biti upisani na neki od bosanskohercegovačkih univerziteta. Drugi - The Humphrey Fellowship Program nudi studiranje u oblasti poljoprivrede, javnog zdravstva, novinarstva, prava i ekonomije i predviđen je za studente iz istočne i srednje Evrope. Treći je Ron Brown Fellowship Program. On predviđa stipendije za poslovnu administraciju, ekonomiju, novinarstvo i pravo. I četvrti program iz ove grupe je Bosnian Undergraduate Development Program (BUDP). Da bi se apliciralo za ovaj program, potrebno je biti student druge ili treće godine jednog od bh. univerziteta i starosne dobi između 18 i 26 godina. "Naravno, za sve ove programe moraju se proći prijemni ispiti. Naprimjer, za prolaz na testu engleskog jezika (TOEFL) potrebno je osvojiti 550 bodova, što nije nimalo lako", kaže Dianne Basso, koordinatorka za akademsku razmjenu pri američkoj ambasadi u Sarajevu.

Ona dodaje da je ovo šesta godina suradnje s bh. studentima. "Već je kroz ove programe prošlo više od stotinu studenata i profesora. Ove godine imamo devet kandidata za BUDP, šest za Ron Brown Fellowship, koji će magistrirati u Sjedinjenim Državama, pet za Fulbrihgt program i jedan za Hubert Humphrey Fellowship", precizira Basso.

Najveći broj bh. studenata, ipak, boravi u Austriji. Historijske veze i stogodišnji ugovor koji je regulirao besplatno studiranje, a i blizina, svakako čine Austriju najprimamljivijom za studiranje. Austrijanci su htjeli da produže ugovor, koji je u međuvremenu istekao, međutim problem je bio što je to Austrija htjela da učini na državnom nivou, a BiH nema državno ministarstvo obrazovanja. "Dogovor je postignut da bh. studenti studiraju besplatno u Austriji, da bi Austrijanci to isto mogli ovdje. U čitavoj BiH ih je dvoje i oni studiraju slavistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu", izjavio je Bešić. "Za naše studente su najpovoljniji Beč i Graz. Tamo se uglavnom priznaju svi ispiti", tvrdi Bešić.

Švedski stol za bosansku besparicu U Austriji postoji 19 univerziteta u osam gradova, na kojima studira preko 230.000 studenata iz Austrije i inostranstva. Preduslov za studiranje u Austriji jeste da je student upisan redovno na domaći fakultet. Nužnost znanja njemačkog jezika nije neophodna, iako je poželjna. Prosječni mjesečni troškovi za jednog studenta iznose oko 1.000 KM, a stipendije su mogu dobiti preko Austrijske akademske službe za razmjenu, Oesterreichischer Akademischer Austauschdienst (OEAD).

U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji više od 300 institucija visokog školstva, podijeljenih u dvije vrste: klasični univerziteti (Universitaeten) i univerziteti primijenjenih nauka (Fachhochschulen). Uslovi za upis su slični onim austrijskim, osim što na njemačkim privatnim fakultetima studenti sami snose troškove školovanja. "Konrad Adenauer Stiftung nudi za studente Doppel Kulturprogram, u koji mogu biti uključeni bh. studenti. Preduslov je da program mora biti visoko naučno opravdan", kaže Caroline Schmidt-Hornstein, direktorica Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu. Troškovi školovanja mjesečno iznose između hiljadu i 1.300 KM, pa su studentima neophodne stipendije. "Tu najviše može pomoći Njemački servis za razmjenu studenata - Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD)", tvrdi direktorica Schmidt--Hornstein.

"Ja sam dobio polugodišnju stipendiju od DAAD-a da studiram jedan semestar u Würzburgu", kaže Jasmin Bešić, predsjednik ASSFF-a, student bosanskog jezika i književnosti i germanistike. U Njemačkoj postoji i agencija, Alma mater Personalservice, koja nudi studentima da pronađu privremeni posao.

U daleku Skandinaviju se teško uputiti. Troškovi studiranja su prilično veliki, a i jezička barijera je izraženija. Za upis na švedske univerzitete je potrebno imati završenu srednju školu, te ispunjavati uslove za upis na neki bh. fakultet. Potrebno je da iz testa engleskog jezika (TOFEL) aplikant osvoji 550 bodova i vlada švedskim jezikom dovoljno da bi mogao pratiti predavanja. Mjesečni troškovi studiranja su oko 1.500 KM.

U Velikoj Britaniji trenutno studira 1,8 miliona studenata, od čega je njih preko 200.000 iz inostranstva. Ne postoji neka određena lista uslova za upis na britanski univerzitet. Svaki univerzitet ili koledž određuje da li aplikacija zadovoljava ili ne. Troškovi su različiti i kreću se 10.000 - 55.000 KM godišnje. Naravno, oni privatni i zvučniji su skuplji.

Francuski sistem školovanja nudi tri vrste studija: univerzitetski studij, napredni programi i specijalistički programi. Aplikanti moraju polagati profesionalni kurs francuskog jezika. Troškovi za mjesec dana studiranja iznose oko 1.300 KM.

Za upis na italijanske univerzitete vrijede isti uslovi za sve studente iz Evrope. Student mora da posjeduje dokument koji garantuje da je upisan na neku od akademskih institucija u svojoj zemlji i da ima najmanje 12 godina obrazovanja prije upisa na fakultet. Osim ovoga, strani studenti moraju da polože ispit iz talijanskog jezika koji se organizira svake godine u septembru na univerzitetima u Italiji.

U 2002. godini turska vlada je dodijelila 25 stipendija za više i visoko obrazovanje. Osim doner kebaba, našim studentima Turska nudi i upis na mnoge privatne ili državne univerzitete. "Ogromna je razlika između državnih i privatnih univerziteta. Ja studiram na privatnom, gdje su predavanja na engleskom, a diploma je priznata u svijetu", kaže Amir Redžić, student završne godine ekonomije na Bilgi univerzitetu u Istanbulu.

Evropska unija je pokrenula program Tempus za saradnju EU i zemalja srednje i istočne Evrope. Projekti koji se financiraju vezani su za upravljanje univerzitetima, suradnju između firmi i univerziteta, dodjelu stipendija studentima i profesorima te reformu visokog školstva.

Od sedam bh. univerziteta nijedan nije priznat u svijetu. Ponovo smo među posljednjim u Evropi kada se radi o nekoj statistici koja govori o standardu življenja u jednoj zemlji. Svakako je to jedna od ključnih stvari koje naše ljude tjeraju vani. Ali, i oni koji završe studije u inostranstvu rijetko se vraćaju u BiH. "Naš cilj je da se studenti poslije studija vraćaju u matične zemlje i tamo koriste svoje zvanje", stav je Douglasa Ebnera, službenika za odnose sa javnošću pri američkoj ambasadi u Sarajevu. Kada završite fakultet u BiH, niko, ama baš niko ne može garantirati da li je četiri ili više godina truda bilo uzalud ili ne.

Ostati ili otići?

Maja (21) "U svakom slučaju bih izabrala inostranstvo. Samo ne znam kako. Svi koji su mogli, to su davno učinili. U Bosni i Hercegovini žive samo oni koji moraju. Ovdje ni sa završenim fakultetom ne znaš hoćeš li primiti plaću ili ne." Senad (25) "Radije bih studirao u inostranstvu, jer se diplome sa naših univerziteta ne priznaju u svijetu. Na kraju studiranja zapitaš se zašto sam tolike godine studirao. Vani, kada završiš fakultet, barem znaš da si riješio svoju budućnost." Faruk (23) "Studiram historiju i mislim da je bolje da to ovdje radim. Ako bih studirao, naprimjer u Americi, tamo bih učio više o njihovoj historiji, nešto drugo što se nas ne tiče mnogo. Ovdje učimo mnogo, recimo o srednjovjekovnoj Bosni, što u inostranstvu ne bi bilo moguće." Aida (23) "Budućnost vidim samo u svojoj zemlji. U inostranstvo bih otišla samo na usavršavanje, tj. postdiplomski studij. Poslije toga bih se sigurno vratila u BiH i ovdje radila. "

Dubravko Lovrenović, gostujući profesor na Yaleu

Naši studenti mogu studirati na Yaleu

DANI: Da tek sada trebate upisati fakultet, gdje biste studirali i zašto? LOVRENOVIĆ: Vani. Možda iz više razloga. Visoko školstvo zemalja iz kojih ja imam iskustvo, kao što su Njemačka ili Sjedinjene Američke Države, organizirano je tako da onaj ko zaista želi studirati i ima financijske pretpostavke, nakon studiranja ima siguran posao. To sam siguran, bar kada je Yale u pitanju. DANI: Može li se ikako usporediti Sarajevski univerzitet i Yale? LOVRENOVIĆ: Ako uspoređujemo ova dva univerziteta, onda će nas pratiti paradoks. Kada sam se vratio početkom juna sa Yalea, imao sam ispit na Filozofskom fakultetu. Ja studente nisam ni vidio prije toga, nisam im mogao ni predavati. Ja sam bio fasciniran znanjem nekolicine njih. Čitali su svu relevantnu literaturu, i ne samo to, ti mladi ljudi imaju historijsko mišljenje. Oni ne robuju činjenicama, ti ljudi mogu sutra studirati na Yaleu. DANI: Da li naše školstvo može odgovoriti izazovima koji su pred nama, kao što su, naprimjer, evropske integracije? LOVRENOVIĆ: Ovako ustrojeno, sigurno ne. Školstvo, odnosno kaos koji vlada u pravnim normama, ostavio je isto na margini. Legislativa predstavlja osnovni problem. Ovdje također imamo apsurd. Umjesto da pravo, pravne norme služe čovjeku, one dovode do rušenja sistema. Uspostavljen je sistem nekoliko nivoa odgovornosti, u kojem se svaki kanton može ponašati kao država. Izlaz iz ideološkog jednoumlja nije moguće naći na taj način da odmah idemo u najveći mogući stepen decentralizacije. Moderne države su nastajale kao centralističke. DANI: Gdje studiraju Vaša djeca? LOVRENOVIĆ: Moja starija kćerka završava germanistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i prilično sam siguran da je stekla sasvim solidno znanje. Sa njenim znanjem može sutra sasvim ravnopravno otići u Evropu, međutim problem je to što ta diploma nije priznata. Nije pitanje znanja, nego diplome, odnosno papira. Mlađa kćerka je sada završila gimnaziju i koleba se između menadžmenta i žurnalistike.

Godišnje cijene studija na američkim univerzitetima

Columbia - 36.752$ Yale - 37.820$ Boston University - 34.978$ Stanford - CA - 37.027$ Harvard - 37.750$ MIT - Cambridge - 36.060$

Linkovi za upis

www.infostudy.org www.usembassy.ba www.daad.de   www.alma-mater.de www.kas-sarajevo.com www.oead.ac.at   www.sus.ba www.edufrance.fr www.britishcouncil.org www.academyolmo.com www.si.se www.europa.eu.int

Arhiva Dani
270