Bosni i Hercegovini su odnedavno međunarodne institucije koje, pod okriljem Evropske unije, a s ciljem da se BiH približi Evropi, rade reviziju stanja na tržištu osiguranja, a samim tim i društava, te prijedloge entitetskih i državnog zakona o osiguranju. Sve osiguravajuće kuće, a posebno one koje su dosad zloupotrebljavale svoju finansijsku moć, našle su se pod pritiskom i pokušavaju, bar zvanično, promijeniti načine svoga poslovanja.

U skladu s tim, u RS-u je 19. juna ove godine potpisan Protokol o primjeni Uslova i Jedinstvenog premijskog sistema auto--odgovornosti i ostalih obaveznih osiguranja. Potpisnici Protokola dali su ovlaštenje direktoru Biroa osiguranja RS-a da imenuje komisiju koja će kontrolirati odredbe ovog sporazuma i izricati novčane kazne, koje za pravno lice iznose od deset do pedeset hiljada KM, a za odgovorno lice od hiljadu do pet hiljada KM. Potpisnici protokola složili su se da se dokazom kršenja propisa smatra i kada je iznos cijene osiguranja i registracije manji od propisanog. U slučaju ponovljenog kršenja propisa i zakona dogovoreno je da Upravni odbor Biroa pismeno o tome izvijesti Ministarstvo finansija Vlade RS-a kako bi se tom društvu mogla izreći zabrana rada ili oduzimanje dozvole za rad, pa čak i isključenje tog društva iz Biroa osiguranja.

Ni mjesec dana nakon potpisivanja Protokola, "Krajina-Kopaonik osiguranje" iz Zvornika svoju je centralu u Banjoj Luci informiralo, prilažući dokaze, o tome da se Protokol ne poštuje i da za registraciju vozila koju oni naplaćuju 326,59 KM, skupa sa osiguranjem, putarinom i drugim izdacima, "Grand osiguranje", "Bobar", "Drina", "Jahorina" i "Nešković" uzimaju i do 50 posto manje!?

I u Federaciji su osiguravajuće kuće, devetog marta ove godine, potpisale Sporazum o načinu provođenja, mjerama i odgovornosti društava za osiguranje sa sjedištem u FBiH kod primjene Premijskog sistema za osiguranje od automobilske odgovornosti i Uslova za obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti. To bi otprilike značilo da se sve kuće obavezuju da će poštivati premijski sustav i da neće ići sa popustima ispod njega, te da će se formirati Komisija pri Birou koja će raditi kao unutrašnja kontrola, ali će reagirati i na prijave o povredi ovog sporazuma. O eventualnim nepoštivanjima Sporazuma Komisija bi trebala pismeno obavještavati Ured za nadzor, koji bi onda pokretao prekršajni postupak i izricao novčane kazne u iznosu od pet do pedeset hiljada KM za društva, i 100 do 3.000 KM za odgovornu osobu u društvu koja je prekršila Sporazum.

Koliko se ispoštovao ovaj sporazum ilustrirano je letkom firme "Zovko", d.o.o., u sklopu koje je i osiguravajuća kuća "Zovko", kojim se vozači informišu da u jednoj njihovoj stanici mogu obaviti sve neophodno za registraciju vozila, uključujući i uplate za MUP. Zauzvrat, "Zovko osiguranje" nudi "besplatan tehnički pregled, a teretna i priključna vozila pored besplatnog redovnog pregleda imaju i besplatne i periodične preglede", što uveliko smanjuje troškove registracije.

Do sada nije poznato da je reagirala ijedna od entitetskih komisija niti je kaznu zbog ovakvog kršenja propisa platilo ijedno osiguravajuće društvo. Tako novac od osiguranika, koji sigurno idu tamo gdje je jeftinije i jednostavnije obaviti registraciju, i dalje završava u privatnim džepovima, jer neplaćene inostrane i domaće štete i dalje rastu.

Ko je ostao bez zelene karte!? Ukupno dugovanje BiH koje potražuju nacionalni biroi država (napisane redoslijedom po količini dugovanja) Njemačke, Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije, Francuske…, ukupno 19 zemalja, prema podacima kojima raspolažu Dani, do kraja prošle godine iznosilo je 1.512.346,53 KM.

Najveći dužnici su "Grand osiguranje" iz Zvornika, "Bobar" iz Bijeljine, "Sarajevo--osiguranje", "Una-Sana osiguranje" iz Bihaća, "Hercegovina osiguranje"… Ovo dugovanje rezultiralo je monitoringom u Birou osiguranja BiH od prvog januara ove godine, a Biro osiguranja je krajem maja uputio dopis svim društvima, dužnicima, upozoravajući ih da će u slučaju neplaćanja ovih šteta "razmotriti pitanje oduzimanja zelene karte".

Kako nije bilo nikakve reakcije, Upravni odbor Biroa je, na sjednici održanoj 21. juna 2002. godine, donio sljedeće zaključke: "Onim osiguravajućim društvima koja ne izmire svoje obveze po štetama zelene karte do 30.06.2002. godine suspendira se pravo na izdavanje zelene karte od 1.07.2002. godine. Nalaže se stručnim službama Biroa da obavijeste državnu graničnu službu i entitetska Ministarstva unutrašnjih poslova sa naznakom da zelene karte navedenih osiguravajućih kuća koje budu izdate nakon dana suspenzije nisu validne."

Niko Krivić, član Upravnog odbora Biroa, kaže: "Ja sam bio jedan od onih koji su insistirali da se nakon prvog jula automatizmom oduzimaju zelene karte onim društvima koja ne izmire svoje obveze prema inostranstvu." Dani raspolažu informacijom da su neka društva platila štete, ali da, recimo, "Grand" i "Nešković osiguranje" nisu ništa platili, a, i pored toga, zelena karta im nije oduzeta.

Diana Wormuth, vođa Projekta modernizacije i regulacije sektora osiguranja u BiH: "Cilj projekta je usklađivanje zakonodavstva i same prakse osiguravajućih društava kako bi se BiH približila Evropi"

Zbog čega ne reagira Biro zelene karte? Odgovor je jednostavan: zbog onih koji ga vode, odnosno različitih interesa i političkih lobija koji utiču na njegov rad. A na rad Biroa zamjerke imaju sva društva: Bošnjaci se žale da Hrvati pokrivaju sve finansije u Federaciji, pa tako i Biro, preko koga dobijaju zelenih kartona koliko žele, i još rade šta hoće, jer prema njima nema nikakvih sankcija; Hrvati se žale da u Federaciji Haris Silajdžić, putem svojih kadrova iz Stranke za BiH, kontrolira najbitnije funkcije, a da u Birou sa Bošnjacima nikad ne mogu postići većinu za bilo koju odluku. I jedni i drugi se žale da je nemoguće poslovati u RS-u, kao i sa njihovim osiguravajućim kućama koje ne žele vozilima iz Federacije plaćati štete, dok oni vozačima iz RS-a uredno sve nadoknađuju. Srbi smatraju da je unutar RS-a nelojalna konkurencija jer pojedina društva štite visoki političari, a, s druge strane, žale se i na Bošnjake i na Hrvate koji pokušavaju da ih dodatno ugroze.

Bobar je ugasio Biro osiguranja No, da bi se zaista razumjelo šta se dešava u Birou zelene karte, potrebno je podsjetiti kako je on uopće nastao. Naime, 1996. godine formiran je Biro osiguranja BiH. Zlatan Filipović iz "Bosna reosiguranja", Mirsad Pujagić ispred "Sarajevo-osiguranja" i Niko Krivić iz "Euroherca" vodili su međunarodne pregovore kako bi BiH dobila zelene karte, što se i desilo. Jedan od preduvjeta bio je da osiguravajuće kuće u BiH plate sve štete koje je BiH u tom trenutku dugovala, što su društva iz Federacije i učinila. Istovremeno, u RS-u je postojao Biro osiguranja koji su pojedinci pokušavali da verificiraju u sjedištu zelene karte u Londonu. Nisu uspjeli i jedini način da dobiju zeleni karton bio je da se društva priključe Birou osiguranja BiH sa sjedištem u Sarajevu. Niko Krivić objašnjava: "Morali su nadoknaditi dio šteta koje smo mi već bili platili i uskladiti temeljni kapital za osiguravajuća društva RS-a sa federalnim."

Mora se priznati da je Biro osiguranja prva jedinstvena institucija u BiH koja je kao takva izašla u inostranstvo. I nastavio je funkcionirati sve do 18. juna 2001. godine, kada je Vijeće ministara donijelo Odluku o načinu nastavka rada Biroa osiguranja zelene karte. U stavci 2. ove odluke kaže se da "Biro osiguranja nastavlja svoj rad pod nazivom Biro zelene karte Bosne i Hercegovine". Rukovodstvo je tronacionalno i na mjesto direktorice Biroa dolazi Ljerka Barišić, za predsjednika Upravnog odbora Gavrilo Bobar, a Fejsal Hrustanović imenovan je za predsjednika Skupštine. Dakle, Biro osiguranja je faktički ugašen. Ali, ova odluka Vijeća ministara dovela je do određenih problema. Naime, kako ne postoji državni registracijski sud, Biro zelene karte nije se mogao registrirati, a, s druge strane, Biro osiguranja je Odlukom Vijeća ministara izgubio svoj legitimitet. Istovremeno, u RS-u je sa radom nastavio Biro osiguranja.

Zbog čega je bilo potrebno ugasiti Biro osiguranja, a formirati Biro zelene karte? Prema informacijama koje smo dobili od naših sagovornika, Gavrilo Bobar je preko Mikea Hannera, službenika OHR-a zaduženog za osiguranje u BiH, koga smo više puta bezuspješno pokušali kontaktirati, uspio izvršiti pritisak na Vijeće ministara da donese Odluku o formiranju Biroa zelene karte. Koliko je OHR ozbiljno pristupio ovom poslu govori apsurdna činjenica što je za pitanja osiguranja i zelene karte delegiran Amerikanac, dakle državljanin zemlje u kojoj zelena karta uopće ne postoji!? Moramo podsjetiti da u vrijeme kada su osiguravajuća društva iz RS-a ulazila u Biro osiguranja BiH, SR Jugoslavija nije imala zeleni karton i jedini način da društva iz RS-a dođu do njega bio je ovaj, ali je to bio i jedini način za mnoge vozače iz Jugoslavije da dođu do zelenog kartona. Uskoro se pojavio i veliki broj falsificiranih zelenih kartona.

Jedan naš sagovornik iz hercegovačkog dijela RS-a kaže: "Sve štete koje dolaze 'Grand osiguranju', dolaze od vozila iz Jugoslavije koju su oni napravili sa njihovom polisom. Ali, nisu oni jedini: zelene kartone su prodavali i ostali, a prije svih 'Bobar', 'Nešković', 'Brčko-Gas' itd. Sam Bog zna koliko su ta vozila počinila štete u inostranstvu i ko će to platiti kad počne pristizati."

Prema sadašnjoj situaciji, svi dokumenti Biroa zelene karte pišu se na memorandumu Biroa osiguranja BiH, iako on ne postoji i njegove poslove ne obavlja nijedna druga institucija. Biro zelene karte usko se bavi problemima vezanim za zelene kartone, a Biro osiguranja, prema Zakonu, ima veoma široku nadležnost, koja obuhvata premijski sistem, utvrđivanje zona rizika koja bi se morala raditi svake godine na osnovu statističkih podataka (a ni statističke podatke niko ne prikuplja iako je i to posao Biroa), morao bi voditi knjigu štetnika na osnovu podataka koje dobije od osiguravajućih društava i na osnovu kojih bi se pravio premijski sustav, morao bi imati i garancijski fond za naknadu šteta, što sve skupa samo doprinosi općem haosu na tržištu osiguranja.

Novi zakoni za novo doba Firme Rokas&Partners i Bicon Ab vode Projekat modernizacije i regulacije sektora osiguranja u BiH koji finansira Evropska unija. "Cilj projekta je usklađivanje zakonodavstva i same prakse osiguravajućih društava kako bi se BiH približila Evropi", objašnjava Diana Wormuth, vođa ovog projekta. Njena ekipa je već na samom početku, u jesen prošle godine, uradila studij tržišta u BiH. U obimnom izvještaju se govori i o općim problemima u radu osiguravajućih društava, a to su: nedostatak transparentnosti po pitanju vlasništva, pregleda portfelja, investiciona politika, pitanje nadzora, osiguranja tržišta, kao i strateško odlučivanje.

Dalje se kaže da u nedostatku sredstava neka preduzeća razvijaju svoja vlastita tržišta kapitala dajući zajmove glavnim klijentima sa kojima mogu biti povezani i vlasničkim vezama. Neka društva imaju premale tehničke rezerve, što znači da je i kapital samih dioničara pod rizikom, a posebno zabrinjavaju mala preduzeća koja se bave prvenstveno osiguranjem motornih vozila. U Izvještaju se pominju i strana osiguravajuća društva za životno osiguranje koja u BiH djeluju bez ikakvih dozvola. Također se navodi da su im mnogi sagovornici skrenuli pažnju da se "zastupnici preduzeća podmićivanjem upuštaju u sumnjive poslovne prakse pri izdavanju osiguranja za automobilsku odgovornost kako bi privukli korisnike". Pominju se i glasine da se ne naplaćuju sve premije, da pojedina društva ne plaćaju svoje premije reosiguranja za poslovanje sa zelenom kartom, da postoji potreba za jačim nadzorom…

"Mi moramo uraditi zakone o osiguranju za Federaciju i RS koji moraju biti usklađeni, plus krovni zakon za BiH", kaže Diana Wormuth. Mnogi direktori društava požalili su nam se da će se na ovaj način samo potvrditi postojeća podjela tržišta u entitetima, sa čim se Wormuthova ne slaže, ali naglašava da su zasad urađeni samo prijedlozi zakona na koje pravo primjedbi imaju sva društva.

Postojeći zakoni o osiguranju imovine i lica u BiH, prema mišljenju većine sagovornika Dana, dobri su, ali je problem u tome što se ne poštuju. U Uredu za nadzor su nam rekli da su već nekoliko puta Vladi slali prijedloge izmjena i dopuna postojećih propisa. Te izmjene, prema informacijama iz Ureda, Parlament nije usvojio, već ih je vratio Vladi na doradu. Ipak, kao trenutno najveći problem, Džahid Huseinbegović vidi u sljedećem: u slučaju nepravilnosti rada nekog društva oni imaju pravo napraviti prekršajnu prijavu kojom se nekom društvu može izreći kazna i do 50 hiljada maraka, jer, uostalom, Ured izdaje i licence za rad društava. Međutim, Huseinbegović tvrdi da u Federaciji ne postoji institucija koja će rješavati te prijave.

Kada su prvi put iz Ureda reagirali na taj način, sudovi kojima su poslali te prijave odgovorili su im da oni nisu nadležni za to. Huseinbegović priča: "Naša pravnica je dvije godine hodala na relaciji Ministarstvo finansija - Ministarstvo pravde, pokušavajući naći način da se sve to riješi. Poderala je cipele i - ništa." Dakle, trenutno u Federaciji osiguravajuća društva mogu praviti prekršaje kakve hoće i, unatoč tome što je Zakon vrlo precizan i jasan, sa tačno propisanim sankcijama, ne postoji niko ko ih može kazniti za nelegalne djelatnosti.

Šefika Hafizović, zamjenica ministra finansija Vlade FBiH

Uključeni smo u rješavanje problema u osiguranju!?

DANI: Na koji način je Vlada Federacije uključena u rješavanje problema koji se tiču osiguranja u BiH, počev od nesređenog tržišta pa do činjenice da je Vijeće ministara, odlukom da se osnuje Biro zelene karte, maltene ugasilo Biro osiguranja koji je postojao, a koji je neophodan za funkcioniranje ove oblasti? HAFIZOVIĆ: Vlada Federacije je uključena u rješavanje problema koji se tiču osiguranja imovine i lica u FBiH. Usvojila je tekst Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju imovine i lica i isti će se uputiti Parlamentu FBiH na usvajanje. Navedenim izmjenama i dopunama poboljšat će se disciplina, te kvalitet industrije osiguranja podići na veći nivo. Također, predstavnici Vlade aktivno učestvuju u radu zajedničkog tima, na čijem čelu su stručnjaci Evropske unije, a koji zajedno sa predstavnicima Vijeća ministara BiH, Ministarstva finansija FBiH i Ministarstva finansija RS-a rade na projektu "Modernizacija sektora osiguranja u BiH". Završetak rada na ovom projektu očekuje se krajem godine. DANI: Zašto ne postoji institucija koja će provoditi Zakon o osiguranju imovine i lica, odnosno institucija koja će sankcionirati eventualne pogreške u radu osiguravajućih kuća? Ukoliko postoji, koja je to institucija? HAFIZOVIĆ: Postoji institucija koja se brine o provođenju Zakona o osiguranju imovine i osoba. To je Ured za nadzor rada osiguravajućih društava i isti egzistira od 1997. godine (pogledati u tekstu šta o tome kažu u Uredu; prim. aut.). Prije tri sjednice Vlada FBiH je usvojila, kako je propisano zakonom, Izvještaj o radu Ureda za 2001. godinu. DANI: Koliko se godišnje novca iz osiguravajućih društava slijeva u federalni budžet? HAFIZOVIĆ: Porez na dobit osiguravajućih društava je prihod federalnog budžeta. Ostali porezi i doprinosi koje plaćaju osiguravajuća društva raspoređuju se Federaciji i kantonima u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda. Zbog kratkoće vremena nemoguće je utvrditi koliko su sredstva od osiguravajućih društava inkasirali budžeti i vanbudžetski fondovi, ali se radi o značajnim sredstvima. (Pitanja smo Vladi poslali 9. jula, a odgovore dobili 15. jula; prim. aut.)

Sređena država - sigurni građani

Jedina reosiguravajuća kuća u BiH je "Bosna reosiguranje". Iako bi, prema zakonu, sva osiguravajuća društva prvo njima morala ponuditi reosiguranje, u BiH nije takva praksa jer se firme iz RS-a, osim nekoliko izuzetaka, reosiguravaju u Jugoslaviji, dok društva koja su djelimično osnovana hrvatskim kapitalom, pored "Bosna reosiguranja", uzimaju reosiguranje i u Hrvatskoj. Damir Lačević, direktor "Bosna reosiguranja", kaže: "U regiji smo, po nivou poslovanja i znanju, među prvima. Formirani smo 1977. godine i od tada smo postigli veliki ugled na međunarodnom tržištu, bez koga je u ovom poslu nemoguće opstati." To ilustrira činjenicom da je na proslavi njihove dvadesetogodišnjice postojanja i rada bilo 50 gostiju iz inostranstva i to iz najjačih osiguravajućih kuća. Najveća šteta koju je isplatilo "Bosna reosiguranje" jesu 22 miliona dolara nakon nesreće u rafineriji u Bosanskom Brodu početkom 80-ih godina. Sad isplaćuju štete od po nekoliko miliona maraka. Lačević je i predsjednik Udruženja osiguravajućih društava pri BiH. Za Dane kaže: "Osnovni problem je u tome što ljudi koji rade u osiguranju ne poznaju dovoljno tu oblast. Trenutno možda ima svega desetak stručnjaka u cijeloj BiH. A problem ovoga društva je što niko ne odgovara ni za šta. Tek kad društvo dostigne određeni nivo razvoja, onda će i osiguravajuća društva i ljudi biti zaštićeni." Objašnjava da se auto-osiguranjem mogu baviti sve firme. Međutim, po Lačeviću, kako se došlo do limita u toj oblasti, sad neka društva pokušavaju proširiti svoje poslove. Prema podacima Ureda za nadzor, jedino društvo koje je u prošloj godini poslovalo sa gubitkom, od 374.702 KM, jeste "Raiffeisen osiguranje". Fadil Ćerimagić, direktor "Raiffeisena", to ovako objašnjava: "To nisu gubici, već se radi o našim ulaganjima u životno osiguranje." Dakle, nova poslovanja u ovoj oblasti zahtijevaju i određena ulaganja, na šta još uvijek nisu spremne sve kuće u BiH. Osim "Raiffeisena", još nekoliko osiguravajućih društava pokušava razviti životno osiguranje, pri čemu im opća situacija u BiH i nizak standard stanovništa predstavljaju veliku prepreku. Pored toga, u BiH dolaze predstavnici mnogih osiguravajućih kuća iz inostranstva, koji, koristeći nesređeno tržište u BiH, prodaju police životnog osiguranja i novac u koferima odnose iz BiH, kao što to radi, recimo, "Wiener" iz Austrije. Slična situacija dešavala se i u Češkoj u vrijeme tranzicije. No, oni su pokrenuli tužbu i austrijske kuće su morale taj novac vratiti u Češku!? "Sunce osiguranje" iz Livna pokušava krenuti sa sasvim novim projektima kao što je dopunsko zdravstveno osiguranje. Željko Pervan, direktor ove kuće, kaže: "Nama je auto--osiguranje nužno zlo. Dopunsko osiguranje nije paralelni sustav zdravstvene zaštite jer za naše dopunsko osiguranje osoba mora imati osnovno. Mi ćemo nuditi sve zdravstvene usluge koje postoje u BiH, brzo i efikasno." Osim ovoga, "Sunce" se bavi i osiguranjem minera u BiH, kao i osiguranjem imovine i lica u OHR-u. O tržištu osiguranja u BiH, Pervan kaže: "Ako mogu doći, recimo, osiguravajuće kuće iz Belgije i Italije i osigurati osoblje američke ambasade ili Coca-Colu, zašto mi ne bismo mogli raditi u Republici Srpskoj kao što već rade trgovačke kuće?"

Arhiva Dani
268