DANI: Gospodine Bećireviću, protiv Vašeg prethodnika podnesena je krivična prijava zbog propusta u poslovanju Air Bosne koje je rezultiralo milionskim gubicima i dovođenjem firme u veoma tešku poziciju. Kakva je trenutna financijska situacija u Air Bosni?

BEĆIREVIĆ: Po preuzimanju funkcije i sagledavanju situacije u firmi, nakon izvještaja Financijske policije, mi smo poduzeli niz radnji kako bismo sanirali stanje u firmi i prebacili koncept rada Air Bosne sa polučarterske firme na onu sa redovnim saobraćajem. To smo mogli učiniti jedino kroz otkazivanje zakupa određenih prostora gdje su mjesečne najamnine bile i po 20 hiljada maraka, zatvaranje dva nerentabilna predstavništva i, prije svega, zatvaranje nerentabilnih linija, poput one za Frankfurt, snižavanje ličnih dohodaka i otpuštanje viška radnika, uz reprogramiranje duga i nekih naslijeđenih obaveza. Mi smo vratili oko 70-80 posto svih tih navedenih dugova i nastojimo da dovedemo firmu u poziciju da sigurno može operirati, bez neke bojazni da će nam zadržati avione na pojedinim aerodromima zbog dugova.

DANI: Zbog dugova čak je i Aerodrom Sarajevo tužio Air Bosnu?

BEĆIREVIĆ: Ja sam bio na par tih sudskih rasprava i nije sporno da Air Bosna duguje Aerodromu određenu sumu novca, samo je pitanje da li je to 2,5 miliona ili je 3,5 miliona. Aerodrom i direktor Bakir Karahasanović razumiju situaciju u kojoj se nalazimo, pa su i ta tužba i dugovi pomjereni do nekog vremenskog perioda kad će se moći naći odgovarajuće rješenje. Ne znam da li će to biti neki reprogramirani dug kroz mjesečne rate ili će se ići na zamjenu za neki objekat koji Air Bosna posjeduje. Mislim da postoji mogućnost prebijanja tog duga preko hangara koji posjeduje Air Bosna, a u kojem se sad nalazi SFOR. Mi za to ne dobijamo nikakvu nadoknadu, a procijenjena vrijednost tog objekta i potraživanja Aerodroma je negdje približno ista, tako da Air Bosna ne mora biti opterećena tim balastom.

DANI: Kolika je sadašnja financijska vrijednost Air Bosne?

BEĆIREVIĆ: Između 9 i 10 miliona KM, uključujući sve čime raspolažemo.

DANI: Nedavno ste najavili da ćete unajmiti dva nova aviona. Interesira me na koji način ćete pokriti troškove najma znajući da se najam jednog aviona mjesečno kreće i do 140 hiljada dolara?

BEĆIREVIĆ: Mi smo, tražeći neko rješenje za otvaranje ljetne sezone i pokrivanje određenog tržišta kako u regionalnom saobraćaju, tako i ovom mediteranskom, došli do zaključka da je za nas najbolje rješenje jedan avion regionalnog tipa i jedan srednjolinijski avion. Prosjek nekog mjesečnog najma i jednog i drugog aviona je različit, i dok se najam regionalnog jeta kreće negdje od 90 do 120 hiljada dolara; srednjoprugaš, zavisno od godine starosti i vrste proizvođača, kreće se od 60 do 120 hiljada dolara mjesečno za MD; najam Boeinga 737 od 140 do 150 hiljada dolara i Airbus 319 je od 140 do 200 hiljada dolara. Mi smo sklopili ugovor o najmu ova dva aviona i to ovog Fokera 50 i MD 81 po cijenama od 46 hiljada dolara za regionalni jet i 85 hiljada za MD, pa nas najam ova dva dođe oko 130 hiljada dolara mjesečno.

DANI: Koliki su kapaciteti ova dva aviona?

BEĆIREVIĆ: Kapacitet kod Fokera 50 jeste 50 mjesta, a kod MD-a 140 mjesta.

DANI: Najavili ste i otvaranje niza novih linija, od Banje Luke, Dubrovnika, Amsterdama, Rima, do više destinacija u Skandinaviji, pa me interesira na koji način planirate održati rentabilnost svih ovih linija, imajući u vidu i ekonomsku situaciju u zemlji, ali i krizu u kojoj se posljednjih nekoliko mjeseci nalazi avionska industrija u svijetu?

BEĆIREVIĆ: Tržište BiH, sa aspekta avijacije, u ovom je trenutku i za narednih 10 godina jako interesantno. Na Sarajevskom aerodromu operira nekoliko aviokompanija koje su prošle godine prevezle od 360 do 400 hiljada putnika, a Air Bosna je učestvovala u tom kolaču sa samo 18 posto. Ako uzmemo prosječnu cijenu jedne kartu od nekih 300 dolara, ispada da je negdje oko 120 miliona dolara obrnuto samo preko Sarajevskog aerodroma. Realno je očekivati da će Air Bosna u narednom periodu težiti da dosegne vrijednost od oko 35-40 posto prevezenih putnika, a to je ostvarivo i kroz zaštitu međunarodnih prava i reciprociteta, u smislu da koliko smo mi prisutni na destinacijama stranih kompanija, toliko su strane kompanije prisutne na našim destinacijama. Osnovica strateškog plana jeste da napravimo tzv. habove preko Rima i Amsterdama za Sjedinjene Američke Države. Razlog je jednostavan: u SAD-u je negdje oko 320 hiljada naših ljudi sa zelenim kartama koji u ljetnoj sezoni moraju tri ili četiri puta da presjedaju da bi došli do BiH. Mi smo napravili habove u Rimu i Amsterdamu kako bismo uzeli teret na sebe da prihvatamo te putnike i direktno ih prevozimo do Sarajeva. Do sada, da bi došli do Sarajeva, oni su morali da se voze Croatijom ili Adrijom ili Austrijom, pa su morali da slijeću u Ljubljanu ili Zagreb… Sad će ih Air Bosna direktno prevoziti i neminovno je da će ti ljudi prije putovati Air Bosnom nego nekim drugim prevoznikom. Sa druge strane, na prostoru Balkana pravit ćemo neku vertikalnu povezanost od dna prema vrhu i mislim da ćemo putnike vezati iz Skoplja i Prištine, preko Sarajeva, i prosljeđivati prema Evropi. To znači da bi Sarajevo trebalo postati jedan mali hab. Osim toga, otvaramo i linije za Beograd, Banju Luku i Dubrovnik, pa će se iz Beograda preko Sarajeva moći putovati za Dubrovnik. Air Bosna će tako biti integrativni faktor povezivanja ovog prostora Sarajeva, Mostara i Banje Luke i regiona, tržište postoji, samo se treba izorganizovati i raditi.

DANI: Kad je u pitanju veza za SAD-om, interesira me da li je to već uvezano sa ovim letom Sarajevo - Amsterdam?

BEĆIREVIĆ: Nama treba još jedan korak pa da napravimo ovo što ste sad rekli, da na istom letu možete čekirati kartu i otići do New Yorka. Još ove godine ćemo ići preko sistema dvojne karte, odnosno od Sarajeva do Amsterdama sa Air Bosninom kartom a zatim sa kartom neke druge kompanije. Kad su u pitanju Amsterdam i Rim, mi smo baš pred ugovorom da bi se jednom kartom moglo putovati sa KLM-om i imat ćemo odgovarajući profit ukoliko mi dovezemo putnika do Amsterdama i dalje ga proslijedimo na KLM-ov avion.

DANI: Na koji način ste izvršili odabir tih novih destinacija?

BEĆIREVIĆ: Navest ću vam primjere Kopenhagena, Göteborga, Stockholma i Osla. Tu je ta populacija od preko 60 hiljada naših izbjeglica. Mi ćemo preko ljeta otvoriti linije za sva četiri grada, u zimu ćemo smanjiti frekvenciju saobraćaja, a neke linije, poput Osla, ćemo i zatvarati. Želio bih spomenuti i liniju Mostar - Rim, koja je interesantna zbog Međugorja i Gospe; pa, mi maltene sada na Rimu već imamo ugovorenih od 30 do 40 putnika u kontinuitetu, svake sedmice, počev od 3. jula.

DANI: Vi ćete to pokrivati sa ova dva aviona. Kolike će biti prosječne cijene karata u najjeftinijoj, ekonomskoj klasi?

BEĆIREVIĆ: Mi smo svjesni činjenice da moramo poslovati pozitivno, a za neku dobru organizaciju ćemo naše cijene prilagoditi tržištu i na početku će, na ovim destinacijama kao što su Amsterdam i Düsseldorf, biti promotivnih cijena od 190 eura.

DANI: Da li će te cijene u prosjeku biti niže od cijena drugih kompanija?

BEĆIREVIĆ: Hoće, ali neće biti toliko različite od cijena tih kompanija. Vi znate da su i drugi jako prisutni na bh. tržištu, da je velika kriza u aviosaobraćaju i da se putnici upravo dobijaju tim niskim cijenama. Jedna Lufthansa ili Austria Airlines, za razliku od nas, mogu sebi priuštiti to sniženje cijena na niskim klasama jer imaju visoka punjenja na biznis klasama.

DANI: Prethodni menadžment Air Bosne je, prema nalazima Financijske policije, podijelio oko 2.000 besplatnih karata u vrijednosti od oko milion KM. Da li u vašoj strategiji uopće postoji nešto kao besplatna karta?

BEĆIREVIĆ: Svi predstavnici aviokompanija imaju kompanijski popust kako kod svih drugih kompanija u svijetu, tako i u Air Bosni, da ne govorim o turističkim agencijama, koje također imaju određene popuste. Mi nemamo nikakav drugi način da stimulišemo naše korisnike izuzev da prakticiramo ono što smo prakticirali i prije: nakon deset letova Air Bosnom, jedanaesta karta za bilo koju destinaciju je bila besplatna, i ne vidim da je u tome išta loše. Što se tiče mene, i za vrijeme mog mandata mi nismo prakticirali dijeljenje besplatnih karata.

DANI: Da li je bliža budućnost Air Bosne i dalje u rukama države ili će firma uskoro biti privatizirana?

BEĆIREVIĆ: Vi znate da je Air Bosna u onoj tzv. velikoj privatizaciji i da su komisija i stručni tim već boravili u Air Bosni te da se sprema taj proces privatizacije. Oni će dati svoj financijski izvještaj o stanju u Air Bosni za nekih mjesec do dva, i najvjerovatnije poslije toga dolazi neka stručna analiza u smislu koliko će procenata biti privatizovano. Ono što ja mogu reći kao menadžer ove firme jeste da su vrlo mali izgledi da se Air Bosna privatizuje ukoliko budući kupac ne bude većinski vlasnik.

DANI: Da li već ima zainteresiranih kupaca?

BEĆIREVIĆ: Ja nisam dobijao neke informacije na tu temu u smislu da se javio potencijalni kupac, ali postoji interes u smislu nekog regionalnog povezivanja i djelovanja preko Croatia Airlinesa ili JAT-a, i o tome bi se moglo diskutovati.

DANI: Javnosti je poznato da je Air Bosna prije dvije godine sklopila ugovor o kupovini dva aviona Airbus, ali je čitav posao zaustavljen iako je dio novca već uplaćen. Da li u novoj strategiji Air Bosne još uvijek ima razmišljanja o kupovini aviona?

BEĆIREVIĆ: Proces pregovaranja oko Airbusa još nije završen. Kao novi menadžment, mi smo konstatovali da je za Air Bosnu, bez nekog strateškog ulaganja i pomoći države, nemoguće održati ovaj projekat. Air Bosna bi, uz odgovarajuće plaćanje rata, 2004. godine dobila prvi novi Airbus, a 2005. drugi, pa bi, u tom slučaju, tek 2007. Air Bosna stala na noge i bila pozitivna. Znači, do 2007. godine neko bi morao davati neku financijsku injekciju Air Bosni. Bez ovog projekta praktički je predviđeno da Air Bosna već iduće godine postaje financijski pozitivna. S obzirom na trenutno stanje u bh. privredi, po mom mišljenju, nema mogućnosti da bi se mogao pratiti ovaj projekat, jer Vlada nema sredstava da ulaže u aviokompaniju, odnosno da ulaže u taj projekat. Naša intencija je da sa ove dvije uplaćene rate od 2,8 miliona dolara dođemo do nekog manjeg aviona.

DANI: Znači, ovih 2,8 miliona dolara nije izgubljeno?

BEĆIREVIĆ: I da i ne. Oni su zamrznuti, jer iz Airbusa su nam rekli: "nema problema, gospodo, ako hoćete da unajmite avion, dobivate Airbus 319 ili 320 i ta sredstva možete koristiti za obuku vašeg kadra". Šta je problem? Najam jednog Airbusa 319 ili 320 iznosi oko 200 hiljada dolara mjesečno i sa tom cijenom najma nema mogućnosti da mi ekonomski možemo biti prisutni na ovom tržištu, jer bi karta morala da bude daleko skuplja.

Arhiva Dani
263