DANI: Gospodine Špiriću, Vi tvrdite da je neiskrenost domaćih političara jedan od najvećih problema u funkcioniranju BiH. Objasnite to.

ŠPIRIĆ: Ja mislim da na svim nivoima vlasti u BiH nedostaje iskreni dijalog i da je međunarodna zajednica razmazila domaće političare, domaći politički establishment, i možete slobodno doći do ocjene da je međunarodna zajednica, u različitim vidovima, više uradila za građane BiH nego domaći politički establishment - to iz razloga što nema iskrenog dijaloga. Ono što nedostaje u BiH, dakle na svim nivoima, jeste da se ljudi zatvore po 24 sata da raspravljaju, da traže promjene unutar kojih odgovaraju građanima.

DANI: Možete li mi ilustrirati par aktuelnih pitanja gdje mislite da su akteri razgovora neiskreni?

ŠPIRIĆ: Mislim da gotovo nema pitanja koje ne odiše neiskrenošću.

DANI: Naprimjer?

ŠPIRIĆ: Evo, ustavne promjene.

DANI: Ne čini li Vam se da su međusobne pozicije pregovarača toliko udaljene da je svaki takav pokušaj bio jednostavno u startu osuđen na neuspjeh?

ŠPIRIĆ: Ne mislim tako. Trebalo je uraditi posao pa vidjeti da li je nemoguće, mada ja mislim da je to moguće.

DANI: Pa, bio je pokušaj koji se završio debaklom. Nije postignut nikakav sporazum oko ustavnih promjena i Visoki predstavnik je morao nametnuti rješenja.

ŠPIRIĆ: A kad je bio taj pokušaj?

DANI: U OHR-u su razgovarali, a prije toga na Mrakovici.

ŠPIRIĆ: Da, to su bili uvodi u ove finalne razgovore i to je sve bilo pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice.

DANI: Da, ali se pokazalo da čak ni pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice nisu u stanju doći do rješenja.

ŠPIRIĆ: To je moj direktan odgovor da ne postoji iskrenost, ali postoje mjesta u BiH gdje je napredak napravljen.

DANI: Da Vas pitam, šta znači iskrenost u situaciji kad su svi politički akteri iz RS-a vrlo čvrsto na pozicijama očuvanja supremacije srpskog naroda u RS-u?

ŠPIRIĆ: Vidite, nisu svi. Ja ne dijelim to mišljenje.

DANI: Ko nije?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da nisu svi, mislim da postoje stranke koje imaju različito gledanje. Ali mislim da je zakivanje stvari u Federaciji dalo za pravo da se zakuju stvari u RS-u.

DANI: U čemu su zakovali stvari u Federaciji ako je prijedlog federalne vlade prije završetka kraja razgovora u OHR-u bilo, i taj prijedlog je upućen kao paket amandmana Parlamentu Federacije, potpuno izjednačavanje ustavnog položaja srpskog naroda sa bošnjačkim i hrvatskim u Federaciji. Uostalom, imate li Vi ijednu primjedbu na prijedlog Vlade Federacije o amandmanima na Ustav Federacije?

ŠPIRIĆ: Prvo, ja se nisam, pošto to nije bio zadatak državnog parlamenta, toliko duboko upuštao u amandmane koji su predloženi u Federaciji, pa čak ni u RS-u. Ali, ono što ja mislim jeste da se zaštita prava ljudi, građana, naroda, mora spustiti do pojedinca, dakle da on mora biti u centru, a ne kolektiv.

DANI: Odlično. Zagovarate li Vi to koncept građanske države?

ŠPIRIĆ: Ne koncept, ja mislim da se ovdje može napraviti fantastična kombinacija u kojoj će BiH biti država u kojoj će biti lijepo živjeti, samo moraju oni koji se bave politikom biti legalisti.

DANI: Ali, evo, Vi ste ekonomista: zar već nije potpuno jasno da je dejtonska konstitucija BiH apsolutno neadekvatna i sa ekonomskog stajališta?

ŠPIRIĆ: Ja mogu da mislim šta god hoću o konstituciji BiH, ali moram biti legalista i poštovati ono što ona jeste sada i stvarati prostor za politički dogovor da je mijenjamo iznutra, da ona odgovara svima nama, dakle svakom čovjeku. Ali, ono čega mi počesto nismo svjesni jeste to da su se u BiH ljudi pet godina strpljivo ubijali i trebat će najmanje tri puta toliko vremena da običan čovjek koji živi u ovoj državi kaže da za njega postoji nešto što se zove država BiH.

DANI: Ali, zbog čega je onda i vlada Mladena Ivanića, koji je Vaš kolega ekonomista, kao i ogromna većina političara iz RS-a, apriorno protiv davanja ingerencija državi čak i u ekonomskim segmentima bez kojih ona ne može funkcionirati kao država? Znate li Vi ijednu državu na svijetu koja funkcionira ili bi mogla funkcionirati na dejtonskim osnovama?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da je napravljen progres, nije to baš tako. Nažalost, još uvijek su u ovoj državi dominantne političke teme, a ne ekonomske. Prava je tema kako doći do dohotka od pet ili deset hiljada dolara po glavi stanovnika...

DANI: Ali, ne može se ostvariti taj cilj ako se čak i ekonomisti iz Republike Srpske ponašaju kao do sada. Nedavno sam razgovarao sa uspješnim privrednikom, sjajnim menadžerom sarajevskog "Klasa" Huseinom Ahmovićem. Rekao mi je da, iako ima osiguran plasman "Klasovih" proizvoda na tržište Evropske unije, ne može ništa izvoziti jer u njegovim proizvodima ima i sastojaka životinjskog porijekla. Striktna pravila Evropske unije zahtijevaju veterinarsku garanciju ispravnosti, a nju je u BiH nemoguće dobiti zato što ne postoji veterinarska inspekcija na državnom nivou, koju zahtijevaju propisi Evropske unije, a takva veterinarska institucija na nivou BiH ne postoji zato što je Mladen Ivanić protiv. Ja sada Vas pitam: da li veterinarska kontrola na državnom nivou zaista ugrožava interese srpskog naroda u BiH?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da je bio zakonski projekat u vezi s tim, koji je bio vezan sa prijemom BiH u Vijeće Evrope. No, mi nemamo državni aparat koji je u stanju da pripremi sve zakonske projekte gdje će BiH i ono što pripada BiH ličiti na uređenu državu. No, mora se znati da Mladen Ivanić u RS-u nema sam parlamentarnu većinu da donosi odluke koje bi on želio. Te odluke su uslovljene stavovima koalicionih partnera, a vi znate da se na svim nivoima u BiH vlast čuva kao zjenica oka. Jer kad nema proizvodnje, kad nema industrije, sve dotle dok je političko zanimanje jedino zanimanje od kojeg se može preživjeti, to će vam biti tako.

DANI: Gospodine Špiriću, stavovi lidera iz Republike Srpske tokom pregovora o promjeni Ustava mene su doveli do zaključka da većinski osjećaj srpskog naroda u tom entitetu jeste to da je normalno da Srbi tamo imaju više prava od Bošnjaka i Hrvata. Slažete li se sa mojim zaključkom?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da su ustavnim promjenama u BiH, kada su u pitanju konstitutivni narodi, najmanje dobili Hrvati. Ono što su Srbi pokušali da obezbijede za sebe u RS-u, to su Bošnjaci u Federaciji. Dakle, proradila je ta paralela, a ne jednakost i konstitutivnost. Mislim da se može govoriti o osjećaju o kojem vi govorite. Ali, ukoliko se dogovorene ustavne promjene provedu u ovoj fazi na način kako ustavni amandmani definišu, to će i dalje relaksirati atmosferu i stvarati prostor za nove dogovore. Hoću da kažem i za nove promjene, ali da bi se te nove promjene desile, mora se stvoriti politički ambijent. Za nekog i ovo može biti mali pomak, ali ja mislim da je napravljen izvjestan pomak. No, nisu ove ustavne promjene ni po mom ukusu. Ja sam bio jedan od rijetkih koji ih je napadao, ali mislim da je bolje da je napravljen iskorak nego da smo tapkali u mjestu. Recimo, mislim da je jedino mjesto gdje se štite vitalni nacionalni interesi u BiH Dom naroda BiH, a oni koji hoće da razvale državu govorit će da trebaju kantonalni domovi naroda, opštinski domovi naroda... Ali, ni svi oni nisu nikakva garancija da će biti zaštićeni nacionalni vitalni interesi. Trebalo je mnogo više truda da se osposobi Dom naroda na državnom nivou, ali da njegove odluke budu obavezujuće na svakom pedlju BiH. Zašto to tako nije urađeno, mene nemojte pitati, pitajte one koji su pričali da se zalažu da BiH bude država.

DANI: Mislite li Vi da je ovim ustavnim promjenama položaj Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj doveden na zadovoljavajući nivo, odnosno da su oni ravnopravni sa Srbima?

ŠPIRIĆ: Nikad taj nivo neće biti zadovoljavajući, uvijek će ljudi imati različit osjećaj. Ali, ja mislim da je napravljen iskorak. Znate, najveća kazna za RS i Srbe u njoj jeste ukoliko RS i njeno rukovodstvo bude zahtijevalo da ona bude nacionalni ekskluzivitet Srba. Vjerujte mi da u RS-u postoje političari koji su svjesni tog trenda i ja mislim da će ovaj trend zaštite ljudskih prava konstitutivnih naroda, pa i prava manjina u RS-u, sve više dobijati na dimenziji, na značaju, dobijat će i u Federaciji, i onda će te izlišne podjele na kojima mi danas insistiramo biti marginalne.

DANI: Da li biste Vi podržali zahtjev poslanika Bošnjaka i Hrvata u Narodnoj skupštini RS-a za promjenu, recimo, imena, grba, himne, zastave... koji sad imaju ekskluzivno srpska nacionalna obilježja?

ŠPIRIĆ: Mislim da u je ovom trenutku, sve dotle dok Srbi imaju parlamentarnu većinu, mala vjerovatnost da prođu takvi zahtjevi. Ali, ukoliko Bošnjaci i Hrvati budu u parlamentu RS-a tražili političke sagovornike da do tih promjena dođe, do tih promjena će doći.

DANI: Bi li saveznika mogli naći u Vama?

ŠPIRIĆ: Zavisi kakav prijedlog nude.

DANI: Evo, recimo, da obilježja srpskog entiteta ne budu isključivo srpska.

ŠPIRIĆ: Mislim da je takvo vrijeme ispred nas i ja se zalažem za to. Zašto bi u RS-u bila ona obilježja koja nisu, recimo, put za privlačenje Bošnjaka i Hrvata? Zašto bi bila obilježja koja odbijaju, to je kazna za Srbe. Bez toga neće biti dobro u BiH, ne samo u RS-u nego i u Federaciji, i to je budućnost ovih prostora. Je li vi mislite da su ovdje obilježja prihvatljiva za Srbe?

DANI: Nisu, ali sam siguran da će se promijeniti.

"Znate, najveća kazna za RS i Srbe u njoj jeste ukoliko RS i njeno rukovodstvo bude zahtijevalo da ona bude nacionalni ekskluzivitet Srba. Vjerujte mi da u RS-u postoje političari koji su svjesni tog trenda"

ŠPIRIĆ: Sad ću se vratiti na jednu stvar: ja sam bio čovjek koji je za događaje u Banjoj Luci i Trebinju tražio plenarnu sjednicu i javno ih osudio. Uzmite sad, recimo, oružje koje se nalazi u Mostaru: evo, budite iskreni kao novinar, šta mislite da je to, ne daj bože, nađeno u nekoj opštini u RS-u, da li bi mediji to popratili kao što sad prate u Federaciji? Ali, mi se svi moramo boriti za BiH u kojoj će biti lijepo i mom i vašem djetetu da žive...

DANI: Imate primjedbe kako mediji prate ovo oko oružja? Mislite da ne prate dovoljno ili...

ŠPIRIĆ: Apsolutno, mi se ponašamo kao babe gatare, ima li ili nema. Pa čak i ovo što pričaju da li je BiH izvozila oružje Izraelu. Ja imam podatke...

DANI: Pa, je li izvozila ili nije?

ŠPIRIĆ: Jeste, i to je ta neiskrenost i licemjerstvo. Recimo, natpis "Sarajevo Ramallah": bolje je bilo da čovjek traži odgovornost ljudi koji su isporučili oružje, da su ti tenkovi ostali ovdje, da nisu otišli tamo, svejedno koga ubijaju. BiH mora biti sita oružja za narednih godinu dana.

DANI: Ministar Mijo Anić tvrdi da oružje nije isporučeno.

ŠPIRIĆ: Neka formiraju komisije pa neka ispitaju. Gledajte, ja sam tražio da se formira parlamentarna komisija u Domu naroda koja će utvrditi da li je prodajom zlata nanesena šteta BiH i kolika je, i da li je to urađeno u skladu sa zakonom. Zašto nije formirana komisija, ima li legalnijeg načina? Ako komisija kaže da nije, ja ću javno da se izvinim na parlamentu i kažem da su moje procjene bile loše. Zašto se bojati bilo koje komisije? Hoću da vam kažem da ne smiju Srbi iz RS-a, sad govorim o njima, da se raduju ako nešto ne valja u Sarajevu kad je sad bila rasprava o terorizmu. Moja je priča bila da se ne smije stvarati nacionalni grč u Federaciji, da to ne smije biti vezano sa nacijom, kao što i ono što se dešava u RS-u ne bi tebalo da raduje ljude iz Sarajeva. To je jedna država. Sve dotle dok mi vodimo priču o BiH po sistemu "ako oni nama ono, mi ćemo njima ovo", to nije dobro ni za koga. Evo, samo napravite paralelu ovih događanja i događanja od prije samo godinu dana: svi su Srbi bili isti, bili su četnici, agresori... Šta je sad, niko ništa ne zna. Hiljadu dvjesto sanduka koji su mogli nanijeti nesagledive štete gradu Mostaru, bez obzira ko u njemu živi, kao, niko ne zna, ni ko je proizveo, ni ko je uskladištio, ni zašto je služilo?! Pa nije valjda za oranje, za oranje je traktor.

DANI: Pitanje zločina u proteklom ratu je jedno od najbolnijih i najkompleksnijih. No, pretpostavljam da se možemo složiti da je genocid u Srebrenici najdrastičniji slučaj zločina. Mene zanima koliko BiH još treba da čeka da se na tradicionalnoj komemoraciji u Potočarima, među svim diplomatama, pojavi i jedan srpski političar iz RS-a ili predstavnik Srpske pravoslavne crkve?

ŠPIRIĆ: Ja mislim da treba malo. Čini mi se da sam kao jedan od prvih u studiju u Bijeljini rekao da Srebrenica ne može služiti na čast Srbima. Zločin je zločin, zločin je kad se ubije jedan nedužan čovjek, a kamoli kad se naprave zločini i ubistva tih razmjera. Mora se smoći snage i to uraditi ne samo u Srebrenici. Srbi moraju to uraditi u Srebrenici da bi mogli poslati fakturu i drugima koji su ubijali Srbe. Ali, to moraju raditi ljudi koji mogu proći BiH uzduž i poprijeko a da ih niko mrko ne pogleda.

DANI: Jeste li razmišljali o tome kako biste Vi prošli u očima svojih glasača ako biste ove godine otišli u Potočare?

ŠPIRIĆ: Nisam razmišljao i mislim da ja nemam potrebu da o tome razmišljam s obzirom da vodim malu stranku. Snaga mog političkog djelovanja je moj lični rad. Velike stranke su boljševičke tvorevine i zato nema tog poteza na koji vi upozoravate. Takav način organizovanja političkih stranaka će vrlo brzo biti prošlost u ovoj državi, kao što će biti i u ostalim evropskim državama. Dakle, zavisi od toga šta pojedinac može konkretno da učini. Ja ću sam donijeti odluku hoću li to učiniti, ali mislim da pojedinac u ovoj državi ne može ništa sam uraditi. Evo, mi živimo u Sarajevu, u gradu u kojem sam ja živio preko 27 godina, zašto nikom, ama baš nikom, ne padne na pamet da ode u Dobrovoljačku, tamo su služili vojsku neki vojnici, dakle nisu oni došli da vrše neku agresiju, ljudi su se našli na odsluženju vojnog roka - jesu li zaslužili da budu ubijeni zato što su se našli u koloni?

DANI: Nisu.

ŠPIRIĆ: I tu se neko mora izviniti. Ja sa takvim ljudima mogu voditi dijalog i ja sam spreman na takav dijalog, ali nisam spreman na dijalog sa ljudima koji su imali učešće u tome. Vidite, moj Drvar, u kojem sam ja rođen, 98 procenata je srpski grad, a, nažalost, danas o njemu neki pišu kao o "povijesnom hrvatskom gradu". A ti Drvarčani su protjerani u Srebrenicu - niti oni mogu u Srebrenici, niti Hrvati mogu u Drvaru. To je neprirodan spoj, to ne može opstati, bez obzira koliko se političke garniture upinjale, Hrvatska da pokrije granicu prema Srbiji, a Srbija uz Drinu. To ne može opstati.

DANI: Šta će predstojeći izbori donijeti BiH?

ŠPIRIĆ: S obzirom na tešku ekonomsku situaciju, na raspored političkih snaga i na ovo što se dešava, ja ne očekujem radikalan iskorak nabolje. Čini mi se da postoje političke partije koje su mogle napraviti više da su još jedno vrijeme ostale u opoziciji.

DANI: Šta mislite kako će proći SDP?

ŠPIRIĆ: Maloprije sam o tome govorio. SDP je bio opoziciona partija i čini mi se da im je, dok su bili opozicija, rastao broj birača. Sad su nesnažnim izbornim rezultatom utopljeni u moru drugih koalicionih partija. Oni objašnjavaju narodu "mi bismo, ali neće Stranka za BiH, ili neće Mladen Ivanić, ili Dodik", ali ta priča ne pije vode.

DANI: Dakle, mislite da će ostvariti slabiji rezultat?

ŠPIRIĆ: Mislim da mogu biti zadovoljni ako ponove prošli.

DANI: Stranka za BiH?

ŠPIRIĆ: Stranka za BiH je jedini problem SDP-u i mislim da će se tu voditi najveća borba na izborima za člana Predsjedništva. Moja je ocjena da će SDP sve uraditi da klizećim startom ide prema Stranci za BiH.

DANI: SDA?

ŠPIRIĆ: SDA ima standardno tvrdo biračko tijelo među Bošnjacima. Mnogi se raduju vjerujući da će ona slabiti, ali ja nisam ubijeđen u to. Mislim da će oni imati pristojan rezultat.

DANI: SDS?

ŠPIRIĆ: Mislim da je SDS u RS-u objektivno najjača stranka i na lokalnom i na entitetskom nivou. Može se desiti da za koji procenat padnu, ali će sigurno SDS i dalje biti jaka politička opcija.

DANI: Dodikova SNSD i Ivanićeva PDP?

ŠPIRIĆ: Mislim da će oni bilježiti rast na narednim izborima. Moglo bi se desiti da neznatnu cijenu vršenja izvršne vlasti plati PDP, Ivanićeva stranka, ne zato što se radi o lošoj stranci, nego što se radi o objektivno lošem političkom ambijentu. Gospodin Ivanić je premijer, dosta je teška ekonomska situacija, oni učestvuju u radu izvršne vlasti na nivou države BiH, može se desiti da tu bude malih padova.

DANI: HDZ i NHI?

ŠPIRIĆ: Ima jedna anegdota koju ljudi pričaju: otišli su valjda u neku međunarodnu kancelariju i onda su ih pitali šta procjenjuju, šta može dobiti NHI. Onda je odgovor jednog Hrvata bio: "Pa, može dobiti dva posto." A onda je, upitan za varijantu u kojoj bi NHI izašla na izbore zajedno sa Strankom za boljitak i HSS-om, čovjek odgovorio: "Jedan i po posto." Mislim da je kod Hrvata jasna politička scena i da je sve što se dešavalo politički pogodovalo HDZ-u. HDZ će imati dobar rezultat.

Arhiva Dani
257