DANI: Gospodine Prliću, ako sam dobro informiran, Vi ste u Vijeće ministara BiH na mjesto zamjenika ministra za vanjsku trgovinu došli kao kadar NHI-a. Sada ste osnovali novu stranku. Ostajete li i dalje u Vijeću ministara BiH ispred NHI-a?

PRLIĆ: Ja nisam član niti jedne stranke. Tačno je da je prijedlog o mom angažiranju u Vijeću ministara napravio predsjednik NHI-a, gospodin Zubak, ali on niti jednom nije postavio uvjet da budem član stranke, znajući da ja na to ne bih pristao. Dakle, do prije 15 dana ja nisam bio član niti jedne stranke.

DANI: Niste mi još odgovorili na pitanje. Na koji način osnivanje nove stranke relativizira Vašu rukovodnu poziciju u Vijeću ministara?

PRLIĆ: Nisam razmišljao o tome.

DANI: Pa morate razmišljati. Da li Vaša stranka postaje dio Alijanse?

PRLIĆ: Ne.

DANI: Zašto ste uopće osnovali ovu stranku zanimljivog imena Proevropska narodna stranka?

PRLIĆ: Vidite, i ja sâm sebi postavljam to pitanje. Postojala je inicijativa s tim u svezi već duže vrijeme, ja sam bio možda čak više neodlučan nego bilo ko drugi u tom jednom krugu ljudi koji se okupio oko europskog pokreta Forum 2000, koji je, evo, uspostavio svoje ogranke u većini većih mjesta u BiH. Zapravo, baš kada sam stigao na jedan od Forumovih sastanaka, svi sudionici sastanka su već potpisali prijedlog osnivačkog akta za formiranje nove stranke i nedostajao je samo moj potpis na tome. To je bilo sve prije otprilike mjesec dana, nakon čega su i krenule pripreme. Održana je i Osnivačka skupština i evo mi smo jučer (razgovor vođen 30. aprila, op.a.) konačno i dobili registraciju i započeli prikupljanje 3.000 potpisa, koliko je nužno da bi se stranka pojavila na izborima. Naime, Glavni odbor je sinoć donio odluku da stranka sudjeluje na predstojećim izborima u listopadu ove godine.

DANI: Javnost nije upoznata sa ljudima koji su se okupili oko tog tzv. proevropskog pokreta. Ko je još pored Vas i gospodina Vikala iz Tuzle u Inicijativnom odboru stranke?

PRLIĆ: U Odboru su i ljudi iz Banje Luke, Doboja, Visokog, Zenice, Mostara… To su ljudi koji ne moraju i nisu nužno dio kvazipolitičke i kvaziintelektualne elite koja pokušava funkcionirati u BiH i davati privid da je to jedna elita koja može voditi modernu državu.

DANI: Hoćete da kažete da su upravo ljudi iz Vaše stranke predstavnici političke i intelektualne elite koji su sposobni izgraditi modernu evropsku državu?

PRLIĆ: Da, oni su dio buduće političke intelektualne elite BiH koja će biti prepoznata na takav način, s tim što se taj krug ljudi stalno širi. Mi nismo imali izbore za sva tijela, uključujući predsjednika i potpredsjednika stranke, jer ja sam, dakle, privremeno izabran za predsjednika zbog potreba registracije, a mi ćemo izbornu sjednicu održati u šestom mjesecu, nakon što se uspostave regionalne organizacije, odnosno županijske i kantonalne organizacije na području Federacije i šest regionalnih organizacija na području RS-a.

DANI: Imena?

PRLIĆ: Pa, evo: iz Mostara su Senad Kovačić, Željko Nuić i Teo Tomić; iz Zenice su Salčinović i Haračić; iz Visokog Duraković; iz Tuzle Bojana Škobić i Vinko Ćuro; iz Banje Luke Popović i Paravac; iz Doboja Gogić…, a to je sad samo dio ljudi kojih se u ovom momentu mogu prisjetiti.

DANI: Relativno neokaljan svijet?

PRLIĆ: Zavisi ko postavlja kriterije da li je neko okaljan ili ne.

DANI: Pa većina ih nije prepoznata u javnosti kao dio neke lopovske strukture?

PRLIĆ: Da, ali već ćete ih vi uspjeti okaljati.

DANI: Nećemo se vrijeđati i ironizirati bh. novinarstvo. No, to na stranu. Ono što je meni zanimljivo sa tom proevropskom partijom jeste da Jadranko Prlić formira multietničku stranku.

PRLIĆ: Ja sam postavio jedan uvjet da uđem u ovaj projekat. Taj uvjet niko ne može ispuniti, ali to je osjećaj svih nas koji smo u tome - da možemo postići sličan rezultat, ne kažem koliko je veliki i koliko je mali, u sva tri konstitutivna naroda u BiH. U tom pogledu mi smo definirali tu jednu proevropsku orijentaciju stranke prihvaćajući sve vrijednosti koje nešto predstavljaju u ujedinjenoj Europi, a ne samo pojedine vrijednosti po načelu selekcije - uzmimo samo ono što nam odgovara. Mi također, otvarajući taj europski put, pokušavamo ponuditi odgovor na temeljno pitanje unutarnjeg političkog uređenja u BiH, a to je kako definirati jednakopravnost građana i naroda u BiH. Mi ne smatramo da se te dvije kategorije isključuju. U našem programu, pored ostalog, stoji da svaki građanin u bilo kojem kraju BiH mora dobiti uslugu na svom jeziku, što je jedna od temeljnih vrijednosti koja je, recimo, razvijena u nordijskim zemljama. Nama trebaju nove definicije, jer mislim da dosadašnje, naslonjene na komunistički princip kako Bosna nije ni hrvatska ni srpska ni bošnjačka a da je i hrvatska i srpska i bošnjačka, zapravo ne znače ništa. Želimo definirati građanina u BiH koji svugdje ima ista prava i koji osjeća da sa korpusom prava kojima raspolaže može ići prema europskim integracijama, što istovremeno podrazumijeva i zaštitu posebnih nacionalnih identiteta koje smatram da treba jačati, a ne sputavati anacionalnim konceptima.

DANI: Da li prethodno objašnjenje znači da Jadranko Prlić, koji je u svijetu bh. politike od rata do danas uglavnom bio prisutan kao ekskluzivni predstavnik interesa hrvatskog naroda, napušta tu mononacionalnu paradigmu?

PRLIĆ: Ne znam da sam ja bio prisutan u politici kao ekskluzivan pripadnik hrvatskog naroda, to ste možda vi stvorili takvu koncepciju…

DANI: Nisam, na sve funkcije do sada birao Vas je HDZ?

PRLIĆ: Mene je na funkcije birao Parlament BiH.

DANI: Ali Vas je predlagao HDZ?

PRLIĆ: Jesam bio član HDZ-a, i ako iz te činjenice izvlačite čitavu logiku, može se reći da ste u tom dijelu u pravu. U mom političkom angažmanu kao ministar vanjskih poslova…

DANI: Nastavite.

PRLIĆ: Znate, vrlo je teško razgovarati, ne, lako je razgovarati kada neko ima dobru namjeru, onda ja mogu razgovarati o svemu. Kada ja prepoznam da je loša namjera, onda uopće ne ulazim u dijalog.

DANI: Uđite u dijalog, jer nemam loših namjera.

PRLIĆ: Dakle, ja jesam predstavnik hrvatskog naroda, jesam Hrvat, ali smatram da sam u svom poslu kao ministar vanjskih poslova apsolutno radio u korist ne samo Hrvata nego svih građana BiH. O tome postoji niz dokaza i to ne zbog toga što sam ja želio ostaviti tu impresiju, nego što sam stvarno smatrao da treba tako raditi.

DANI: Ima i takvih ocjena, ne kažem koliko se ja sa tim ocjenama slažem, ali konstatiram da ima i takvih ocjena. Recite mi, kako Vi sada ocjenjujete politiku svoje bivše stranke?

PRLIĆ: Ja to sad ne pratim.

DANI: Kako se mislite baviti politikom ako ne pratite eventualne konkurente?

PRLIĆ: Meni HDZ nije konkurentan ni na koji način.

DANI: Vi to ozbiljno?

PRLIĆ: Za ovu političku opciju HDZ nije konkurencija. To je prošlost.

DANI: Da, ali u našoj sredini prošlost je najčešći akter sadašnjosti i ponovo prijeti da na izborima u oktobru trijumfuje. Kako mislite izvršiti politički proboj u ostrašćene nacionalne sredine kao što je Hercegovina, koja regrutuje najveći broj HDZ-ovih birača, kao i u druge sredine gdje su SDA i SDS pretežni izbor biračkog tijela?

PRLIĆ: Nama osnovni politički cilj nije proboj u te sredine. Naš politički cilj je stranka koja djeluje u čitavoj BiH, dakle i na području RS-a i na područjima, ako to već tako posmatrate, sa većinskim hrvatskim i većinskim bošnjačkim stanovništvom. Kad je riječ o hrvatskom biračkom tijelu, mi pripremamo strategiju s tim u svezi. Nismo naivni, jer znamo da većina Hrvata smatra kako njihovo nacionalno pitanje nije riješeno, da je prisutan visoki stupanj homogenizacije, da je i sada veliki stupanj potpore HDZ-u, koji ima stabilno biračko tijelo, pogotovo u određenim kategorijama stanovništva. To su nesporne činjenice, ali mi ćemo, kada je riječ o Hrvatima, prije svega ići sa tim da Hrvati mogu ostvariti svoj interes jedino u suradnji sa drugima, a ne protiv drugih, da jedino u tom nekom dinamičkom kontekstu, prihvaćajući evropske standarde, kroz otvaranje hrvatskog političkog bića prema BiH i šire, mogu prosperirati, jer su do sada bili umjetno zatvoreni. Razlozi zbog kojih sam i napustio HDZ leže upravo u tome što sam stalno isticao da će autizam i zatvorenost imati pogubne efekte na Hrvate i to mišljenje nisam promijenio ni do danas. Dakle, i danas smatram da će i Hrvati kroz ovu stranku znati prepoznati svoj interes, ako ne odmah na ovim izborima, jer vrijeme je kratko, onda sigurno na sljedećim.

DANI: A sa stanovišta interesa hrvatskog naroda u Bosni, šta mislite je li bolje što je na izborima za predsjednika HDZ-a Hrvatske pobijedio Sanader, a ne Pašalić?

PRLIĆ: Mislim da taj direktan utjecaj HDZ-a na BiH više nije bitan i da će sve manje biti bitan. Mnogo je bitniji utjecaj Hrvatske i njen odnos prema BiH. Moj stav je, ili možda ja to priželjkujem, da je to apsolutno nebitno pitanje.

DANI: Evo jednog bitnog pitanja za drugog čovjeka Ministarstva vanjske trgovine. Radite li išta na stvaranju pretpostavki za prijem BiH u WTO (Svjetsku trgovinsku organizaciju)?

PRLIĆ: Ne.

DANI: Razočaravajući odgovor.

PRLIĆ: Vidite, osnovni cilj koji sam ja sebi postavio je bio upravo prijem BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Profesor sam međunarodne ekonomije i znam šta to znači za svaku zemlju. Međutim, što se dogodilo? I prošli tjedan na zasjedanju Parlamentarne skupštine BiH nije usvojena carinska tarifa. Bez njenog usvajanja mi ne možemo ući u pregovore o prijemu. Obavili smo sve kontakte, pripremili, do sada najserioznije u našoj povijesti, ekipu od 30-ak ljudi koji su prošli sve moguće tečajeve, koji su apsolutno spremni ući u jedan kompliciran proces prijema u WTO, a to podrazumijeva bilateralne pregovore sa svakom članicom WTO-a. I, šta se dešava? Imamo potpuno spremnu ekipu da za par mjeseci završimo pregovore, međutim, mi ne možemo krenuti u pregovore jer ne možemo predati memorandum, jer nemamo usvojenu carinsku tarifu, a carinska tarifa je pala zbog jednog amandmana.

DANI: Zbog kojeg?

PRLIĆ: Dom naroda je imao amandman koji nije prihvatio Zastupnički dom a kojim se tražilo da se uvoz repromaterijala u BiH oslobodi carine. Ja kao ekonomista smatram da je taj amandman loš, jer on znači da se carine može sve osloboditi, jer sve je repromaterijal. I na kraju krajeva, šta će onda proizvođači repromaterijala u BiH? Kad se u takvoj situaciji ne može usvojiti carinska tarifa, ja zaista nisam optimista glede našeg prijema u WTO.

DANI: Možete li javnosti pojasniti koje su to uopće prednosti koje država dobija ulaskom u WTO?

PRLIĆ: Bitno je, prije svega, što su 144 zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije, bitno je što na taj način prihvatate standarde o međunarodnoj trgovini, bitno je što dobijate pomoć u tehnici da biste mogli primijeniti sve ono što primjenjuju zemlje sada u svijetu, bitno je što ste sudionik, recimo, novootvorene runde pregovora, koja je, kako se to ističe, razvojnog karaktera, bitno je da konačno možete biti konkurentni na svjetskim tržištima, bitno je da prihvatate standarde koji vam omogućuju da sutra zajedno sa standardima EU budete u stanju izvoziti naše prehrambene proizvode na ta tržišta, dakle niz je razloga za apsolutno "za". Protiv su samo oni koji žele koristiti monopolsku poziciju ovoga malog tržišta.

DANI: U jednom ste intervjuu apostrofirali nužnost domaćih ulaganja, a kojih uglavnom nema jer još uvijek nije aktivirana domaća štednja. Pa koliko to novca leži u slamaricama i na bankama?

PRLIĆ: Pa, nešto je pokazala ova konverzija u euro, istina nepotpuno. Ja i dalje smatram da je većina novca iznesena iz BiH, da se većina novca ne pokazuje ovdje, mislim da je u cjelini uništena moguća poduzetnička inicijativa u BiH. Uzmite vaše novine, ili bilo koje novine, kojeg ste vi poduzetnika afirmirali u zadnje tri-četiri godine? Kriminalizacija svega i svačega, stalno blaćenje ljudi koji su ipak hrabro ušli u nešto… Pa poduzetnici su jedini ljudi koji ne mogu pobjeći iz BiH, jer su previše ovdje uložili! Ali, čak i oni sada žele prodati svoju imovinu i napustiti državu, jer je stvorena takva psihologija koja je protiv domaćih poduzetnika. Ili, vi možete sad dati strancu sve besplatno za jedan euro, niko neće reći ni riječi, a neka neko naš plati za neku firmu, odmah je ratni profiter, kriminalac, itd. Dakle, postoji li uopće pozitivna ocjena za bilo koga ko ima novac?

DANI: Podržavate li Vi da se preduzeća koja zaista propadaju, bukvalno propadaju, prodaju uspješnim poduzetnicima za marku uz uslov da pokrenu biznis?

PRLIĆ: Ja sam apsolutno za to, ne da im se samo proda za marku nego da im se još pomogne u podizanju proizvodnje.

DANI: A zašto je politička nomenklatura protiv?

"Nama trebaju nove definicije, jer mislim da dosadašnje, naslonjene na komunistički princip kako Bosna nije ni hrvatska ni srpska ni bošnjačka a da je i hrvatska i srpska i bošnjačka, zapravo ne znače ništa"

PRLIĆ: Zato što je klima takva, razumijete? Nema bazičnog povjerenja u društvu, kod većine građana prva pretpostavka je korupcija. Kad dođete u općinu i vadite rodni list, vi odmah sumnjate da li će vam službenik to uredno izdati, ili trebate imati neku vezu. Dakle, duboko u nama je razvijeno to nepovjerenje, i bez razbijanja tog mentaliteta vrlo teško možemo krenuti naprijed.

DANI: Imate li podatke o stranim ulaganjima u BiH?

PRLIĆ: Mi smo imali solidna ulaganja prošle godine. U BiH je ušlo oko 450 miliona maraka, ali znate gdje je problem?

DANI: Gdje?

PRLIĆ: Taj novac koji je ušao treba obračunati, ostaviti trag u papirima. Međutim, mi nemamo te evidencije.

DANI: Pa to bi valjda trebalo raditi Vaše ministarstvo?

PRLIĆ: Po definiciji da, ali ne radimo. Niko u BiH nema statistiku platne bilanse. Mi kad sabiramo podatke, od carine dobijamo jedne podatke, od drugih institucija druge, od međunarodnih institucija treće, s tim što nam se naši podaci nikad ne slažu sa onima koje u razgovorima prezentiraju predstavnici međunarodne zajednice. Sada radimo na tome da se u Centralnoj banci napravi statistika platne bilanse, koja je vrlo komplicirana u našim uvjetima.

DANI: Zašto je komplicirana?

PRLIĆ: Velik je priliv, a koji se vrlo teško identificira, u transferima naših građana. Zatim, uvoz je značajno veći nego što se prikazuje, jer sav nije prijavljen, jer se prijavljuju umanjene vrijednosti robe… Ako stavite da je cijena uvezene robe 0,80 KM, a ona je ustvari jedna marka, onda razumijete komplikacije u prezentiranju našeg stvarnog ekonomskog stanja.

DANI: A većina poduzetnika upravo to radi - prijavljuje umanjenu vrijednost robe?

PRLIĆ: Zbog toga što ih niko ne sankcionira. Kad država bude u stanju sankcionirati carinske uprave i urediti sve ostalo, onda to neće biti slučaj. Iako se situacija nešto popravlja - evo, i CAFAO je izašao sa jednom informacijom oko toga, proces izgradnje uređene države je izuzetno spor.

DANI: Koliko je ovakva konstitucija BiH prepreka u izgradnji ekonomski uređene i investicijski privlačne države?

PRLIĆ: Ovakva konstitucija BiH je velika prepreka za vođenje bilo kakve umjesne makroekonomske politike. Mi monetarne politike nemamo, fiskalna je visoko decentralizirana i faktički nemamo njen koncept bez uvođenja poreza na dodanu vrijednost… Ostalih politika gotovo da i nemamo: ovo se ministarstvo zove Ministarstvo vanjske trgovine i vanjskih odnosa, a mi samo predlažemo tarife, dok je provođenje carinske politike na razinama entiteta. Postupak koji nas vodi naprijed nije nova politička konferencija jer nećemo postići ništa, što su pokazali i razgovori o ustavnim amandmanima. Ne shvatamo da je dejtonska faza BiH prošla prije dvije godine. Mi smo već ušli u europsku fazu, htjeli mi to priznati ili ne, i naša ukupna struktura prilagođavat će se tim novim potrebama. Danas je ključno pitanje šta sa RS-om? Evo, da ja kažem jezičku stvar za vaš naslov pa da me malo lupaju: ja sam za jačanje Republike Srpske, ali ona može jačati samo ako jača BiH. Kakva je RS ako samo pet posto obitelji ima prihod preko 1.000 maraka mjesečno? To nije ništa.

DANI: Rezon vam je ekonomistički. Ne očekujete odgovor vrlog i siromašnog stanovnika RS-a: jeste da smo siromašni, ali imamo Republiku Srpsku!

PRLIĆ: Vi ste iznijeli stav za koji nemate empirijsko pokriće. Ja sam za vođenje procesa u kom svi objektivno moraju sazrijevati. Neke stvari koje su bile nezamislive prije četiri godine danas su normalne. Sjetite se kakva je bila situacija prije uvođenja jedinstvenih registarskih tablica. Niko nije vjerovao u taj projekat, a mjesec dana nakon toga svi kažu da je to dobra stvar. Dakle, mi moramo raditi na prihvatanju europskih standarda, ali ne od strane kvazielita, već od strane običnog građanina koji mora shvatiti da evropeizacija nije proces koji donosi boljitak u startu. Europsko integriranje je dobro samo za dobre, što, nažalost, kod nas baš i nije masovna pojava.

DANI: Da, ali dobra strana Bosne spriječena je njenom dejtonskom konstitucijom?

PRLIĆ: Djelimično ste možda i u pravu, ali šta sad?

DANI: Ja postavljam pitanja, Vi odgovarate.

PRLIĆ: Imam dosta dobre kontakte sa dijelom ljudi koji su vani. Znate šta misle ljudi koji su najobrazovaniji, koji rade u Europskoj komisiji i sa kojima ćemo mi, nadam se u dogledno vrijeme, pregovarati o pridruživanju?

DANI: Šta misle?

PRLIĆ: Vaš je problem što ste multietnička država, vaš je problem što imate entitete, vaš problem je što ste imali rat… Mi smo vam dali pet milijardi dolara na ovaj ili na onaj način, i vi, a ne mi, morate ispuniti preduvjete za kretanje naprijed i za stvarno približavanje europskim standardima. Dakle, to mi moramo shvatiti - da najveći dio problema moramo sami rješavati.

DANI: Slažem se, samo uz jednu ogradu: ovu loh-nes državu napravila je međunarodna zajednica!

PRLIĆ: Ove države ne bi bilo da nije bilo te intervencije. Morate imati i to u vidu, tako da moramo sve gledati u nekoj razvojnoj putanji.

Arhiva Dani
255