"Dr. Asim Kurjak jeste najpoznatiji ginekolog, ali nije najbolji. On je menadžer u ginekologiji, organizator, a njegov posao sa pacijentima sveden je na minimum", ovim riječima je priču o "aferi septum", koja ovih dana potresa BiH i Hrvatsku, a naročito žensku populaciju ove dvije države, započeo dr. Senad Mehmedbašić, nekadašnja desna ruka dr. Asima Kurjaka.

Septum ili prirodna pregrada materice, anomalija je sa kojom su se domaći ginekolozi upoznali tek prije sedam-osam godina. A otkako se s njom upoznao dr. Kurjak, perjanica bh. i hrvatske ginekologije, više se od nje nije rastajao. Naime, tu prirodnu pregradu menadžer Kurjak kao da je pretvorio u prirodnu prigodu za pravljenje novca. Stvorio je septum mobile.

Rađanje među zvijezdama Sve je, kaže dr. Senad Mehmedbašić, koji je danas vlasnik ginekološke ordinacije u Sarajevu, nastavnik na katedri Ginekologija na Medicinskom fakultetu i predsjednik Udruženja ginekologa FBiH, počelo ratne 1994. godine, kada je dr. Goldenberger iz Tel Aviva ljekarima u Zagrebu počeo pričati o septumu, subseptumu… i predstavljati nove optičke instrumente (laparoskop i histeroskop) kojima se, baš kao kad kamera snima unutrašnjost neke kuće, snima unutrašnjost materice. "Mi smo bili u čudu, nismo ništa znali ni o septumu, a niti da postoje takve sprave", iskreno kaže dr. Mehmedbašić. Tad je valjda u Kurjaku proradila ona menadžerska sposobnost o kojoj govori Mehmedbašić i uskoro je, prvo u Hrvatskoj, a onda i u BiH, stvoren medicinski hit - septum. Žene koje su imale problema sa zanošenjem ili iznošenjem trudnoće odjednom su znale šta im je činiti. "Kurjaku su žene hrlile. On zna da komunicira sa medijima i javnošću, zna da od svega napravi čudo, a žena koja hoće dijete, ne pita koliko košta", kaže jedan sarajevski ljekar. Mada je Kurjak bio zvijezda i prije toga, on je sa "otkrivanjem" septuma i uvođenjem u praksu ultrazvuka i color dopplera (optičkih instrumenata kojim se snima unutrašnjost materice) zasjao još jače. Rađanje među zvijezdama moglo je da počne.

Hit zvani septum u Sarajevu je počeo prije nešto više od četiri godine, odnosno onda kada su iz Kurjakovog Modernog medicinskog centra (MMC) u Sarajevu počele da izlaze mlade žene sa dijagnozom "uterus septum" i uputnicama na "operacijsku histeroskopiju". Operacije su se prvobitno obavljale u operacionoj sali Ginekološke klinike na Koševu, a u maju 1998. preselili su se u Opću bolnicu Sarajevo. Dr. Idriz Bukvić, direktor Ginekološke klinike na Koševu, veli da je samo u periodu od godinu do godinu i po dana u njihovoj operacionoj sali tim dr. Kurjaka izveo oko tri stotine intervencija, među kojima je bilo i tumora, polipa… ali najviše septuma. "Mi MMC-u ništa nismo naplaćivali jer su oni obučavali naše studente. U to vrijeme ova klinika nije ni imala instrumente za dijagnosticiranje i liječenje takvih vrsta anomalija kod žena, niti smo imali kakvog iskustva u vezi sa septumom, pa nam je to bila dobra prilika da nešto naučimo. MMC je donosio sve instrumente i potrošni materijal, a uz njihov tim doktorirala je i naša doktorica Sebila Izetbegović", kaže dr. Bukvić. Od kada se MMC preselio u Opću gradsku bolnicu pa do danas, prema informacijama koje su Dani dobili, izvršeno je ravno 578 histeroskopija! Ako uzmemo da je na Koševu od onih 300 bilo pola ili 150 histeroskopskih intervencija i dodamo ovaj broj iz Opće bolnice, doći ćemo do frapantnog podatka da je za četiri godine 728 žena samo u Sarajevu operisalo septum.

Dr. Zulfo Godinjak, specijalista ginekolog na Ginekološkoj klinici Koševo ili, kako ga još zovu, specijalista za septum, čudi se da ovdje toliko žena ima septum. "Prema istraživanjima koje je sprovela jedna medicinska asocijacija u Atlanti, najveći procenat abnormalnosti uterusa kod žena iznosi od tri do pet posto, a od tog broja pet do deset posto njih imaju septum. Problem zanošenja i iznošenja trudnoće je kod svih anomalija uterusa, u koje spada i septum, od 10 do 25 posto. I neka druga istraživanja govore da žene koje imaju septum čak do 86 procenata mogu iznijeti živo dijete a da prije toga ne budu podvrgnute operaciji ili nekoj drugoj terapiji. Znam da je jedan doktor radio istraživanje na čak 31.000 žena, a septum je imalo samo njih 80, zato me jako čude brojke koje vi iznosite, kao i brojke koje iznose hrvatski mediji", kaže dr. Godinjak.

Čudo u Sarajevu Međutim, sam dr. Asim Kurjak je na naše pitanje kod koliko je do sada pacijentica dijagnosticirao uterus septum, odgovorio: "U četverogodišnjem razdoblju, 8.315 žena pregledano je transvaginalnim color dopplerom. Njih 420 imalo je intrauterine abnormalnosti, a 320 je podvrgnuto operativnoj histeroskopiji. U toj skupini bilo je 60% septuma, a ostalo su bili submukozni miomi, priraslice i polipi."

Na isto pitanje odgovor nije imao dr. Mehmedbašić, a koji se sa Kurjakom razišao prije tri godine zbog, kako kaže, nedopustivog odnosa Kurjaka prema poslu i uposlenicima (sa pacijentima provodi jako malo vremena ili nikako, a Mehmedbašiću, kao direktoru Centra, davao je tek deset posto zarade). "Ja ne vodim evidenciju o tome kod koliko sam pacijentica dijagnosticirao septum ili subseptum. One imaju nalaze i na pacijentu je da odluči šta će dalje raditi, hoće li ići na operaciju ili ne, hoće li se operirati ovdje ili u inostranstvu", kaže Mehmedbašić. Međutim, kada je naša novinarka prije dvije godine posjetila Mehmedbašićevu ordinaciju (pogledati tekst u okviru E, ovo je nešto novo), tada joj je doktor kazao kako su oni "u posljednje dvije godine otkrili 500 takvih slučajeva".

I dr. Godinjak kaže kako je i on "čuo da se po gradu priča o velikom broju žena kojima je dijagnosticiran septum", te da svake sedmice bar po jedna pacijentkinja dođe na kliniku Koševo i traži provjeru dijagnoze. "Ali psihologija žena koje se liječe od neplodnosti je vrlo komplicirana i one teško govore o tome kod koga se liječe, teško otkrivaju imena. One se hvataju kao utopljenik za slamku. Skoro nijedna od njih ne kaže gdje je bila, samo kažu dijagnosticirano je to i to. Neki dan mi je bila jedna žena iz Tuzle. Njoj je neki ljekar dijagnosticirao septum, međutim ja ga nisam pronašao", kaže dr. Godinjak.

Kada smo mu pokazali nalaz Sarajke M.S. (identitet poznat redakciji) načinjen u MMC-u 11. novembra 1997, a koji je potpisao dr. Mehmedbašić, i na kojem stoji da je "nađen urođeni defekt u građi šupljine materice", te da je "operacijskom histeroskopijom moguća resekcija subseptuma u našem centru", kao i onaj naše novinarke Jasne Hasović od 11. aprila 2000. godine, u kojem stoji ista dijagnoza i preporuka za operacijsku histeroskopiju, dr. Godinjak je kazao: "Može se samo izraziti sumnja da neko ima septum ili subseptum, ali nikako i tvrditi nakon samo obavljenog ginekološkog pregleda i ultrazvuka, jer se još mora uraditi histeroskopija. Paralelno sa tom metodom radi se i, doduše ne uvijek, laparoskopija (ulaženje sa optičkim instrumentom kroz pupak) kako bi rezultat tačnosti dijagnoze bio što veći. Tek kad to završimo, možemo biti maksimalno sigurni o čemu se radi, a tek onda se pristupa operaciji."

Međutim, kada smo mu kazali i to da ni jedna od ove dvije pacijentice nije otišla na operaciju a obje su poslije zatrudnjele i rodile bez ikakvih terapija, dr. Godinjak je kazao: "Mogle su se desiti dvije stvari: jedna je da uopće nisu imale septum, a druga da jesu ali da on nije bio smetnja, kako sam već ranije rekao, da one zanesu i rode živo i zdravo dijete."

I dr. Bukvić, iako veli da nije stručnjak za septum, kaže da, po njegovim saznanjima, ta anomalija nije tako raširena kod žena i često nije ni uzrok neplodnosti: "Prije bi se moglo reći da septum više uzrokuje spontane pobačaje i onemogućava pravilan razvoj ploda nego što sprečava samo začeće."

Ipak, Danima su se obratile mnoge žene, pa i njihovi muževi (pogledati tekstove u okviru), a P.B. (ime i adresa poznati redakciji) ispričala nam je kako ju je dr. Mehmedbašić prije dvije godine ubjeđivao da nema nikakave šanse da rodi ukoliko ne operiše septum. "Nešto mi tu nije bilo u redu, pošto sam prije toga već rodila jedno dijete i to bez ikakvih problema, pa sam odustala od operacije. Sjećam se da mi je doktor dao nekakve tablete. Prva tri dana užasno me je bolio stomak pa sam nazvala ordinaciju. Javila mi se neka medicinska sestra, i kad sam joj ispričala o čemu se radi, mrtva hladna je rekla: 'Ništa se ne sekirajte, samo prestanite piti te tablete.' Znači, mogla sam i bez njih, a ubijedili su me da ih moram piti. I naravno da sam ih platila. Sve sam ostavila i vrlo brzo sam ostala u drugom stanju i rodila i drugo, potpuno zdravo dijete", ispričala je Danima P.B.

Kraj lutanju? Ako je onako kako tvrde stručnjaci koje smo konsultirali, ali i literatura, da je septum vrlo rijetka anomalija i da ona nije tako veliki uzročnik neplodnosti, zašto je onda u Sarajevu tako veliki broj žena sa ovom dijagnozom? I što je još gore, zašto je tako veliki broj žena kojima je uspostavljena ova dijagnoza, a poslije se uspostavilo da su zdrave?

Nihad Babaić, koji je našu redakciju još prije dvije godine upozorio na "slučaj septum", tvrdi da je u pozadini svega novac. I zaista, pogledajmo cjenovnik usluga u MMC-u i Ginekološkoj ordinaciji Mehmedbašić. Dr. Kurjak samo za konsultaciju s njim (i to onda kada je tamo, jer navraća samo jednom u mjesecu) a koja otprilike glasi: "Vašem lutanju je kraj, iziđite vani i sačekajte upute medicinske sestre", naplaćuje čitavih 40 maraka. Neka za jednog svog boravka primi dvadeset pacijenata i izdeklamuje im ovu rečenicu, to znači da će zaraditi dvije prosječne plaće u Federaciji BiH. I to je najjeftinije što možete dobiti u Modernom medicinskom centru. Tamo obični ginekološki pregled košta stotinu, a "sistematski ginekološki pregled" 120 maraka. Isti taj pregled kod dr. Mehmedbašića je 50 maraka. Ultrazvučni pregled (color doppler) kod Kurjaka je 200, a kod Mehmedbašića 150 maraka, izvantjelesna oplodnja kod Kurjaka je 2.000 maraka, a kod Mehmedbašića 500, dok je obrada bračne neplodnosti kod Mehmedbašića 250 maraka, kod Kurjaka je čitavih 900. Dr. Mehmedbašić tvrdi da je njegov cjenovnik utvrđen u Liječničkoj komori, a dr. Kurjak, na pitanje otkud ovolika razlika u cijenama i zašto su uopće ovolike, nije ni odgovorio. Lijepo ga je preskočio.

Međutim, šta je sa cijenom operacijske histeroskopije, odnosno sa operacijom famoznog septuma? Iako je dr. Mehmedbašić bio prvi čovjek u MMC-u, ustanovi koja je donedavno jedina u Sarajevu vršila ove operacije (sada se to radi i na Ginekološkoj klinici Koševo i to besplatno), on tvrdi da ne zna koliko to košta. "Ja ne operišem, nisam to nikad ni naučio. Ja samo dijagnosticiram i svoje pacijentice šaljem u Moderni medicinski centar, mada od toga nemam apsolutno nikakve materijalne koristi. Ne znam cijenu, ali mislim da je oko 1.200 maraka. Moram vam reći da je to preskupo, jer je meni jedan kolega iz Slovenije rekao da to tamo rade za samo 400 maraka", kaže Mehmedbašić. I Kurjaku smo postavili isto pitanje, međutim ni na njega nije odgovorio, za razliku od nekoliko ostalih. Ali, i mi smo se uspjeli snaći.

Kako MMC zakupljuje vikendom operacionu salu Opće gradske bolnice (po danu plaća 500 maraka) i tad njegovom timu pomažu lokalni liječnici, jedan od njih nam je kazao: "Operacija košta 1.200 maraka, a ljekari koji nisu iz MMC-a i asistiraju, dobiju 50 maraka po pacijentu. S obzirom na to kolike se pare tamo obrću, to je velika suma, ali mi pristajemo i na ove mrvice jer su plate ovdje jako niske. Ponekad bude 10, nekad 15 pacijenata, i oni za ostanak u bolnici po jednom danu plaćaju još 150 maraka."

I pored našeg insistiranja, nismo uspjeli saznati da li pacijentice koje se upute na operacijsku histeroskopiju sve budu zaista i operirane (jer postoji mogućnost da se histeroskopijom utvrdi da je operacija nepotrebna) i da li im se, u slučaju da ih ne operiraju, vrati razlika u novcu. I doista, šta se dešava u toj operacionoj sali? Da li se tamo radi ono što pacijenticima na nalazima piše da će se raditi?

Histeromanija Pošto se histeroskopija radi pod punom anestezijom, neke pacijentice čak sumnjaju da im ništa nije ni rađeno. Kako to provjeriti? Dr. Bakir Nakaš, direktor Opće bolnice Sarajevo, kaže: "Prema federalnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, unutrašnju kontrolu vrši upravnik, tj. šef te klinike. U slučaju MMC-a, to je dr. Kurjak. Doduše, pri ministarstvu postoji inspekcija i ona provjerava standarde strukturalne i administrativne prirode. Dakle, bitno im je da ima toliko i toliko medicinskog osoblja, tog i tog profila, da operaciona sala ima to i to, tu i tu spravu, krevet, lampu, stolicu, ali mi nemamo propisane standarde procesa zdravstvene zaštite, standarde procedure dijagnosticiranja, terapije…, sve je to nedefinirano. Trebala bi postojati unutrašnja kontrola kvaliteta rada a uz pomoć utvrđenih standarda. Zdravstvena komora i Projekat 'Osnovno zdravstvo', u suradnji sa Svjetskom bankom, u Tuzli je 18. i 19. marta održala radionicu na temu Politika kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u FBiH i tom prilikom urađen je, između ostalog, i prednacrt zakona o uspostavi sistema poboljšanja kvaliteta i akreditacije. Mi nemamo ni stručnjaka koji bi nadgledali npr. operacije septuma i zato možemo samo da se uzdamo u njihovu etiku."

Znamo da se mnogim čitateljkama kojima su dr. Kurjak ili dr. Mehmedbašić pomogli da ostvare svoj san, neće dopasti ovaj tekst. Ali, ne dopada se ni nama što postoje ljudi koji svojom praksom bude sumnju u zloupotrebu ljudske nesreće, pritom zarađujući na njoj. Zar sama činjenica da doktori kriju broj dijagnosticiranih i operiranih septuma, ili, kako to radi dr. Mehmedbašić, prave se da ne znaju koliko ih je bilo, ne govori da ovdje nešto nije u redu? Pomnožimo li samo broj operacijskih histeroskopija do kojih su Dani došli preko svojih izvora (728) sa cijenom od 1.200 maraka (sniženom cijenom, ranije je ona iznosila 1.300), pa ćemo doći do podatka da su Kurjak i kompanija samo na taj način u Sarajevu u protekle četiri godine zaradili 873.600 maraka. A šta je sa ostalim etapama liječenja: pregledima, konsultacijama, PAPA testovima, pregledima dojki, izvantjelesnom oplodnjom, punkcijom folikula, savjetima, generalnim pregledima koji za bračne parove iznose i do deset hiljada maraka, šta je sa pregledima i operacijama u drugim gradovima?

Bosna i Hercegovina je već odavno postala "eldorado" za mešetare i kriminalce sa svih meridijana i iz svih oblasti. Javna je tajna da ni pružanje medicinskih usluga nije izuzetak. Čak i kada bi zakonita istraga nadležnih organa potvrdila da se iza uputnica za operacije "uterus septuma" ne kriju nikakvi kriminalni motivi, krajnje je vrijeme da bh. vlasti prekinu sa praksom po kojoj renomirani ljekari, pa makar se radilo i o doktoru Kurjaku, mogu očajnim pacijentima preskupo prodavati - umjesto svog znanja - svoje proslavljeno ime.

Prof. dr. Asim Kurjak

Ja sam šef, stručnjak, predsjednik…

DANI: Gospodine Kurjak, koliko klinika i ambulanti imate u Hrvatskoj i BiH u Vašem vlasništvu? KURJAK: U Hrvatskoj nemam niti jedne klinike u svom vlasništvu niti od 1. januara 2002. godine radim privatno izvan svoje Sveučilišne klinike. Vlasnik sam poliklinike Moderni medicinski centar u Sarajevu i Zenici. DANI: Koliko imate zaposlenih, koji je to kadar i koliki procenat oni dobijaju od ukupne zarade? KURJAK: Po svim zakonskim propisima zapošljavam kvalificirani kadar i primjereno njihovom stupnju obrazovanja i radnim učincima ih nagrađujem. DANI: Kod koliko ste pacijentica, od početka rada Vaših klinika, dijagnosticirali septum ili subseptum i koliko njih je podvrgnuto operaciji? KURJAK: U četverogodišnjem razdoblju 8.315 žena pregledano je transvaginalnim color dopplerom. Njih 420 imalo je intrauterine abnormalnosti, a 320 je podvrgnuto operativnoj histeroskopiji. U toj skupini bilo je 60% septuma, a ostalo su bili submukozni miomi, priraslice i polipi. DANI: Da li sve pacijentice koje se upute na operacijsku histeroskopiju budu i podvrgnute toj operaciji? KURJAK: Naš tim postavlja dijagnozu septuma, opisuje to na službenom formularu Poliklinike i daje fotografiju koju pacijentica nosi sa sobom. Mi savjetujemo histeroskopiju, a pacijentice same biraju da li ju prihvaćaju i dobrovoljno odlaze na taj zahvat, koga uvijek radi kvalificirani stručnjak za endoskopsku kirurgiju koji nije bio uključen u postavljanje dijagnoze. U Sarajevu je to prim. dr. sc. Stjepan Skenderović, čovjek s najvećim brojem histeroskopskih zahvata u Hrvatskoj i potpredsjednik Društva za ginekološku endoskopiju Hrvatskog liječničkog zbora. Pri svim dolascima njega i njegovog tima u Sarajevo, u proces pripreme pacijenata i izvođenja zahvata bio je uključen pionir endoskopske kirurgije u BiH, prof. dr. Srećko Šimić. DANI: Koliki je procenat začeća i iznošenja trudnoće, odnosno rađanja živog djeteta, nakon operacije u Vašim klinikama? KURJAK: Po podacima koje smo danas dobili od docentice Izetbegović, u klinici na Koševu rodilo je osamdeset devet žena, a po podacima dr. Ekrema Divanovića, trideset dvije. Ovdje napominjemo da je gotovo 40% naših pacijentica izvan Sarajeva i izvan zemlje. Najčešće se radi o mladim bračnim parovima koji su na privremenom radu u inozemstvu. Imamo 42 pisma takvih parova o porođajima u Austriji, Švedskoj, Švicarskoj i Norveškoj. DANI: Koliko košta operacijska histeroskopija, a koliko samo histeroskopija u Vašim klinikama u Hrvatskoj, a koliko u BiH? Da li pacijenticama koje uputite na operacijsku histeroskopiju a utvrdite da nema anomalija, kažete da niste obavili operaciju i vratite joj razliku u novcu? KURJAK: Naši troškovi su izrazito visoki. Naša poliklinika ima najbolju opremu u BiH, skupo plaća prostor u kom radi, a obradu neplodnosti obavlja tim vrhunskih stručnjaka iz Zagreba i Sarajeva. Mi pacijente primamo isključivo telefonskom najavom i tom prilikom precizno naznačimo cijene, a pacijentu ostaje da ih prihvati ili odustane. DANI: Imamo podatke da se histeroskopija u Sloveniji, u privatnim klinikama, plaća svega 400 maraka. Možete li komentirati razliku između Vaših i cijena drugih privatnih klinika. Zbog čega, primjerice, obrada neplodnosti kod Vas košta 900 maraka, a na klinici dr. Mehmedbašića 250? (Ovo pitanje je ostalo bez odgovora dr. Kurjaka, iako mu je poslato zajedno sa svim ostalim pitanjima.) DANI: Izjavili ste za Globus da nikada niste dijagnosticirali nijedan septum. Možete li objasniti kako su to uspjeli drugi ljekari koji tvrde da su to naučili od Vas? Kako može neko naučiti nešto od nekoga ko to nikad nije uradio? KURJAK: Ovo pitanje, nažalost, pokazuje vašu potpunu neinformiranost, nadam se dobronamjernu. Ja sam šef Sveučilišne klinike i stručni voditelj tima u privatnim poliklinikama. Priznati sam stručnjak za perinatalnu medicinu pa tako čak i predsjednik Svjetske federacije perinatalne medicine (28.000 članova) i to u ponovljenom mandatu nakon kongresa u Barceloni. U području medicinski pomognute oplodnje, autor sam niza originalnih ultrazvučnih tehnika o otkrivanju uzroka neplodnosti. Vjerojatno je to i bio razlog da mi je tadašnji ministar zdravstva, prof. dr. Andrija Hebrang, na prijedlog Stručnog vijeća moje bolnice, dodijelio naziv uže specijalnosti iz humane reprodukcije. Suvremena medicina je timski rad i valja se bojati svakog onog tko tvrdi da sve radi sam i da sve to jednako dobro radi. Ja sam ponosan da sam stvorio tim koji neke postupke radi bolje od mene, a ja ostajem onoliko jak u tom području koliko mi je jak tim. DANI: Da li ste državljanin BiH i, ako niste, kako ste kao stranac mogli otvoriti privatne ordinacije u Sarajevu i Zenici? KURJAK: Imam sve uvjete za sticanje bh. državljanstva, ali zbog nepotpisanog ugovora o dvojnom državljanstvu između Hrvatske i BiH, nisam državljanin BiH. S veseljem ću to postati kad se potpiše spomenuti ugovor. Kao strani ulagač, osnivač sam i vlasnik Modernog medicinskog centra, a u svakoj od poliklinika direktori i uposlenici su državljani BiH, uredno zaposleni sa još urednijim plaćanjima zakonskih obveza prema državi. DANI: Plaćate li porez BiH i koliko ste prošle i prethodnih godina platili? KURJAK: Kao što je poznato, kao strani ulagač, po zakonskim propisima BiH, oslobođen sam plaćanja poreza u prvih pet godina poslovanja. Tek usput: vrijednost opreme u mojim poliklinikama u BiH još uvijek je veća nego zarada koju sam ostvario. DANI: S obzirom da dugo odsustvujete sa svojih klinika u BiH, može se komotno reći da se pacijenti zapravo i ne liječe kod Vas, nego kod Vaših suradnika. Može li se u tom kontekstu govoriti o tome da zloupotrebljavate stečeni ugled? KURJAK: S ovim pitanjem ste me jako razočarali i ono, nažalost, nije na razini vaših ostalih pitanja. U mojim poliklinikama rade kvalificirani stručnjaci, a ja dolazim točno onda kada se telefonskim najavama prikupi dovoljan broj pacijenata koji žele baš moju uslugu. Za vašu informaciju, nikad nisam otkazao najavljeni dolazak pacijentima koji su me očekivali. DANI: Koliki procenat od kompletne zarade dajete doktorima koji rade na drugim klinikama a asistiraju prilikom Vaših operacija? KURJAK: Dajem im primjerenu zaradu i sa svima i dalje imam vrlo prijateljske odnose. U demokratskim društvima ovakva se pitanja smatraju nepristojnim. To je stvar poslovnog odnosa mojih suradnika i mene kao vlasnika ustanove. DANI: Kako komentirate činjenicu da su mnoge pacijentice koje ste uputili na operacijsku histeroskopiju a koje to nisu uradile, bez ikakvih terapija ostale u drugom stanju i rodile živo i zdravo dijete? Takvih primjera je puno, možemo Vam neke Vaše uputnice i dijagnoze i pokazati. KURJAK: Rad u znanosti u kojoj se ja krećem ne podnosi termine mnoge, neke, puno i sl. Budite ljubazni pa mi priložite takvu listu s punim imenima i prezimenima, ali i adresama osoba koje i ja mogu kontaktirati. Takvih podataka mi nemamo.

Dr. Senad Mehmedbašić, predsjednik Udruženja ginekologa FBiH

Kurjakov pristup pacijentu je pogrešan

DANI: Molimo Vas da nam kažete da li mislite, a to je naš utisak, kao i utisak mnogih pacijenata, da dr. Kurjak krši elementarnu doktorsku etiku, jer sa pacijentima provodi ili zanemarivo vrijeme ili čak ni toliko, a pritom zarađuje ogromne pare? MEHMEDBAŠIĆ: To je apsolutno tačno. Profesor ima razgovor sa pacijentom od nekoliko minuta i to košta 40 maraka. Ja se s tim nisam nikad slagao, jer onda drugi doktori vode pacijente, a ne on. Inače, on kao medicinar veoma malo radi, i drugi doktori, među kojima sam bio i ja, dužni su da nose teret koji im on nameće. To je jedan pogrešan pristup, pogotovo u privatnoj praksi, da pacijent nema priliku da razgovara sa doktorom. A pacijent u privatnoj praksi ima veće pravo na to jer on to plaća i očekuje da se posavjetuje sa ljekarom. DANI: A šta kao predsjednik Udruženja ginekologa mislite o njegovoj praksi - dr. Kurjak samo koristi svoje ime, a u stvarnosti i nema kontakta sa pacijentima? MEHMEDBAŠIĆ: Slušajte, ja sam dijelom i zbog toga otišao sa njegove klinike. DANI: Ne pitamo za Vaše privatno mišljenje, nego za stav predsjednika Udruženja ginekologa. MEHMEDBAŠIĆ: Ja sad mogu postaviti ovako pitanje: da li čovjek koji je stranac može ovdje imati privatnu praksu? DANI: Molim Vas, morate nam odgovoriti kao predsjednik Udruženja ginekologa: kako gledate na praksu da Kurjak drži firmu, a ustvari ne radi sa pacijentima, već to rade oni koje on angažuje? MEHMEDBAŠIĆ: Ja sad moram o tome razmisliti. DANI: Razmislite. MEHMEDBAŠIĆ: Ne može se u stručnom dijelu poreći da je on ono što jeste... Ja ne mogu sad kazati... Vi ste meni onako ciljano, da ne kažem bezobrazno, išli na tako nešto... DANI: Mi Vas opet pitamo, kao predsjednika Udruženja: da li Kurjak koristi svoje ime, a ustvari uopće ne radi sa pacijentima koji zbog njega dolaze na kliniku? MEHMEDBAŠIĆ: Ima tu nekoliko dimenzija. Sama ta praksa je neprihvatljiva. Neprihvatljiva je stoga što sam profesor ne provodi u dovoljnoj mjeri vremena koliko jedna takva praksa zahtijeva. A s druge strane, taj isti Kurjak je pomogao da se ginekologija u BiH unaprijedi. On je organizirao tri-četiri stručna simpozija iz ginekologije dovodeći strane stručnjake koji su govorili o onome što smo mi za četiri ratne godine propustili, zatim je bilo govora o postdiplomskom studiju iz ginekologije. Taj prijedlog, "zahvaljujući" dr. Konjhodžiću, nije prihvaćen. DANI: Kako objašnjavate činjenicu da je u Sarajevu tako velik broj žena sa septumom, za razliku od Hrvatske? MEHMEDBAŠIĆ: U Hrvatskoj se to radi na više mjesta, u BiH je bio jedan vremenski vakuum, žene nisu imale gdje da se liječe i sad je to tako "buknulo". Pacijenti iz Republike Srpske također dolaze ovdje, pa taj broj izgleda ogroman. Ali, ne vjerujem da se to radi zbog finansijske koristi. Siguran sam da nijedan doktor neće na operaciju poslati nekoga bez ikakvog opravdanja. Te su operacije takve da voda može ući u krvni sud. Znate li šta to znači? Sa tim se nije šaliti. DANI: Koliko ste poreza uplatili prošle godine? MEHMEDBAŠIĆ: Zašto bih vam to rekao? Ovo je neprofitabilna ustanova i ona plaća porez na dobit. Ja imam četiri uposlena, kojima redovno plaćam zdravstveno i socijalno osiguranje. DANI: Da li Vas je ijedan pacijent tužio? MEHMEDBAŠIĆ: Ne. Danas me je nazvala jedna pacijentica iz Hrvatske kojoj smo operisali septum, pa je pitala šta smo joj to uradili jer je i nakon operacije tri puta imala spontani pobačaj. I to je bilo sve, ali i ona je ponukana ovim pisanjem po štampi.

Pregrada koja je uzburkala BiH

"Septum je pregrada unutar materice koja može biti uzrok ili neplodnosti ili, zavisi od toga koliki je njegov obim, sprečava da se oplođeno jajašce 'zakači', tj. da se ugnijezdi. Zatim mogu nastati problemi ako je prokrvljenost zbog septuma nedovoljna, pa se plod ne može normalno razvijati, može doći i do poremećaja položaja ploda itd. Zato često dolazi do spontanih pobačaja. Otklanjanjem te pregrade omogućava se da žena rodi bez problema, ukoliko nema i nekih drugih anomalija i bolesti. A svugdje gdje postoji veza između materične šupljine i jajovoda tu postoji mogućnost trudnoće. Dakle, bitno je da postoji komunikacija između jajne ćelije i spermatozoida", ukratko je fenomen "septum" objasnio dr. Zulfo Godinjak.

"Spasonosna" operacija

Kroz vrlo sličnu traumu liječenja supruge prošao je i S. P. (identitet poznat redakciji). Evo njegovog iskustva: Ja i supruga imali smo sina, kojemu je sada već, mašala, pet i po godina, a skoro dvije godine smo bezuspješno pokušavali "napraviti" i drugo dijete. Kako je vrijeme prolazilo, odlučili smo da pomoć potražimo i kod ljekara. Suprugin izbor je bila Ginekološka ordinacija "Mehmedbašić". Evidentiranje - lova, pregled - lova, color doppler - lova (naravno, "neophodan", 300 DM), dodatni pregled... Rezultat: "Neophodna operacija!" Dijagnoza, pogodite koja? Pa, naravno: "uterus septum" i sitnica od 1.300 DM. Meni i supruzi čudno. Supruga pita doktora (Mehmedbašića) kako je to moguće kad je već rađala bez ikakvih problema? "Stručno" objašnjava da je njena trudnoća bila čista slučajnost i da nema teorijskih šansi da opet zatrudni bez operacije koju predlaže. Meni i supruzi nešto tu "smrdi", razmišljamo šta da radimo. Slučajno, o našoj dilemi pričamo sa prijateljicom, nismo došli do kraja a ona nas prekida i pita: "Je li vam predložio operaciju? Uterus septum?" Mi se čudimo otkud zna, a ona nam kaže da je isto rekao i njenoj sestri koja pokušava zatrudnjeti, pa onda našoj zajedničkoj prijateljici... Kako smo se zainteresirali i počeli raji pričati šta se događa, ustanovimo za heftu dana da je samo među onima koje poznajemo jedno petnaestak pacijentica sa famoznim "uterus septumom" i, naravno, prijedlogom za spasonosnu operaciju, na koju telefonom pozivaju sestre koje rade kod Mehmedbašića, uporno ponavljajući pozive, nudeći termine već od "sutra"... U međuvremenu, dok smo razmišljali šta da radimo, moja supruga je zatrudnjela, iznijela trudnoću bez ikakvih problema i lakše nego sina rodila našu kćerkicu.

Red para, red septuma
E, ovo je nešto novo
11. aprila 2000. godine naša novinarka posjetila je Ginekološku ordinaciju "Mehmedbašić". Ovo je njena priča
Piše: Jasna Hasović-Jelisić
Žene pomalo izgubljenih pogleda izlaze iz prizemlja grbavičkog nebodera, iz Ginekološke ordinacije dr. Senada Mehmedbašića. U holu dočekuje ljubazna žena odjevena u bijelo, anđeosko blagog pogleda i profinjenih crta lica. Odmah je prepoznajete kao nekog dovoljno prijatnog ali i odgovornog da biste mu na čuvanje i vaspitavanje čak, povjerili i vlastito dijete. Smiješi se: "U čemu je vaš problem?" "Imam dogovoreno kod doktora Mehmedbašića i radije bih objasnila njemu. Razumijete... stvar je malo delikatna", objašnjavam. "Naravno", kaže ova prijazna žena i smješta me na stolicu u holu. Čekam... U ruke mi daje nekakvu knjižicu s koje se smiješi nekoliko prelijepih mališana: "Pogledajte kako su divni... Evo, upravo se javila jedna naša pacijentica kojoj je doktor Mehmedbašić pomogao da dobije dijete... jednim malim zahvatom. Ona je tako divna gospođa. Iz Rijeke je. Draga jedna žena, neko poput vas, kad se pojavi negdje, ne možete a da je ne primijetite i da vas ne ushiti, a sada ima tako divnu bebu, ista ona", onako uzgred dodaje i ja se već vidim kao izbezumljena žena koja već godinama očajnički želi dijete i kako mi ova divna gospođa "cijepa srce". I utrobu, naravno. Vidite li pregradu? Dr. Mehmedbašić dolazi, sjeda prekoputa i ljubazno, s licem osobe koja samo za razumijevanje i suosjećaj zna, blago kaže: "Recite". Objašnjavam kako već duže od dvije godine bezuspješno pokušavam ostati u drugom stanju, da sam obavila više pregleda i kod nas i u inostranstvu i da mi je rečeno da nikakvih fizioloških smetnji začeću nema, da moj partner ima dijete iz prvog braka i da sam čula da on uspješno liječi problem bračne neplodnosti. Doktor me pažljivo sluša, pita kada je moj partner dobio dijete i nastavlja: "Znate, slučaj u kome nakon godinu dana nastojanja ne dođe do začeća, tretiramo kao medicinski problem. U vašem slučaju možemo obaviti određene pretrage, ukoliko ste u sredini mjesečnog ciklusa", kaže nabrajajući uzimanje nekakvih briseva, manuelni i ultrazvučni pregled... Zaključujem da sam baš u sredini ciklusa i još uvijek ne vjerujem da će se priča koju su Dani dobili iz više izvora zaista i potvrditi. Dok se pripremam za pregled, hvatam sebe kako želim da ovaj prijatni čovjek, zavidne profesionalne reputacije, ne kaže ono što slutim da će reći, kao da se molim da to ne učini i da se ispostavi da ne zloupotrebljava ljudsku muku i to stanje valjda najveće ljudske ranjivosti, jer postajem svjesna razmjere ovoga jada. Doktor rutinirano uzima briseve (PaaP, V, C, E), kaže da ću rezultate tih pretraga dobiti za nedjelju dana. Počinje manuelni pregled, za vrijeme kojeg mi priča kako je upravo prije mene na ovom istom stolu ležala žena kojoj je pomogao da nakon dugo godina dobije dijete, opet u nekom drugom gradu, Bihaću mislim. Potpuno nenapadno, odajući utisak čovjeka koji je lično sretan zbog toga što je nekoga usrećio, zaključuje da je s mojim reproduktivnim organima sve u redu, ali dodaje da se pravo stanje stvari, i ono što on sluti, može utvrditi još samo ultrazvukom (TV CBS i TV color doppler). Već vidim da se doktor neće spasiti. Muka mi je, ali ovaj put ne od same prirode pregleda. Povraća mi se i očajna sam zbog hipokrizije, lopovluka i nečega što se otima svakoj definiciji! "Ovo je u redu... vrlo dobro... ovo je odlično ... O, da, tako sam i mislio! Imate ovdje u uterusu jednu pregradu. Da, da. Vidite li?", pita doktor i okreće mi kompjuterski ekran na kojem ja, naravno, ne vidim nikakvu pregradu. Vidim samo neku sivkasto-crnu masu i nikakvu pregradu. "Ja pregradu ne vidim", kažem. 500 slučajeva u jednoj godini "Dajte da pogledam još malo", zaviruje doktor u ekran i pita čime se bavim. "Ja sam novinar", odgovaram, i dok mi priča kako je to divan posao (ko ga zna raditi), odgonetam kako me, zbog konteksta i tona kojim je to izgovorio, ovo pitao samo da bi me suočio sa spoznajom kako sam po pitanju materičnih pregrada nekompetentna. Zbog žena koje su na ovakav način prevarene, zbog lažnih nada koje su im pružane, zbog te jadne situacije i tog ponižavajućeg položaja u kojem sam trenutno i sama, ne kažem uvaženom doktoru da me je on već dva puta pregledao i da nikada nikakvu pregradu vidio nije!? Glumeći još jednu "ovcu" koja je dobrovoljno došla na klanje, kažem: "Za sve ove godine i nakon toliko pregleda niti jedan ljekar mi nije rekao za tu pregradu." "E, to je nešto novo", strpljivo će moj doktor, "ovaj je problem koji smeta začeću otkriven prije svega nekoliko godina, ali se uspješno sanira. Mi smo u posljednje dvije godine otkrili 500 ovakvih slučajeva, od kojih je 300 žena dobilo djecu nakon jedne male hirurške intervencije. Jedna trećina vašeg uterusa je pregrađena i to smeta da spermatozoidi prodru do jajovoda. Može se desiti da se oni zaglave lijevo ili desno i onda imate vanmateričnu trudnoću, ovo uzrokuje spontane pobačaje i slične stvari&qu54;e, Central European Windows-1250 encoding Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com	na vrh