Sarajevska hidrocentrala

  ljeto 1992. prvi put je nestalo struje na duži period. Prvi put su tada Sarajlije morale da izmišljaju nove načine za pripremanje hrane, naprimjer. Počelo je loženje na balkonima, najčešće u šerpama. S dolaskom prvih hladnih dana, šerpe su izašle iz mode, a njihovo mjesto zauzele su peći pravljene od najrazličitijih materijala i koje su još uvijek u upotrebi. Trebalo je izumiti i svjetlo. Pored peći nastale su svjetiljke, kolica i drugi predmeti bez kojih bi opstanak u Sarajevu vjerovatno bio nemoguć. Svi oni rađeni su iz nužde, da se preživi, ali bilo je i zabave. U Hrasnom je, naprimjer, organizovan pravi dernek na ulici, a zadatak DJ-a bio je da "vozi" bicikl koji je izdignut na postolje. Okretanje pedala proizvodilo je struju za radio prikopčan za bicikl. Dakle, protiv mraka, hladnoće i tuge, borimo se svim sredstvima. Ovo su samo neka:

ROŠTILJ-ŠERPA: Na dnu široke, plitke šerpe napravi se nekoliko rupica. Na pod se stave dvije cigle, šerpa na cigle a na šerpu rešetka, najčešće iz električnog šporeta. Sud u kome se kuha stavi se na rešetku i već za nekoliko minuta tako pocrni da se ne može prepoznati.

PEĆ OD METALNOG BOLNIČKOG ORMARIĆA: Niski ormarić obložen je malo debljim limom. Na dnu je izrezan jedan dio ispod koga je postavljena ladica od istog ormarića koja služi kao pepelnica. Na mjesto gdje je ladica do tada bila, zakuje se komad istog lima kojim je ormarić obložen. Otvor za solunar napravljen je na vrhu peći. Solunar se sastoji od praznih konzervi za ulje, koje čine njegov valjkasti dio, i konzerve za vegetu koja služi kao kriva.

PEĆ OD CIJEVI ZA KANALIZACIJU: Pored cijevi potrebna su još dva komada lima, prečnika kao i cijev. Limovi se pričvrste na otvore cijevi, tako da je ona potpuno zatvorena. Zatim se naprave otvori za vrata i solunar. Otvor za pepeo može se napraviti, a i ne mora. Solunar je od oluka a onaj dio oluka koji se nalazi pri dnu i kroz koji se kiša sliva na ulicu služi kao kriva.

PEĆ OD BOJLERA: Prvi put zvanično promovisana u emisiji Stereo fliper. Bojler se skine sa zida u kupatilu, izrežu se vrata, otvori za solunar i pepeo. Solunar je takođe od oluka.

PEĆ OD KONZERVE ILI MANJE KANTE: Koristi se za brzo kuhanje kafe ili čaja. Pravi se od veće konzerve (npr. konzerva za maslo iz humanitarne pomoći) ili manje limene kante. Na konzervu ili kantu stavi se ringla sa šporeta na struju, tako da se ova peć brzo zagrije. Solunar se pravi od bočica za dezodorans. Peć-konzerva obično se stavi na kraj prave peći. Tada se u solunaru te peći napravi otvor u koji ide kraj solunara od dezodoransa, tako da dim iz konzerve ide pravo u dimnjak.

KANDILO: U posudu veličine čaše od jednog decilitra naspe se malo više od pola posude vode pa zatim ulja u visini od pola do jednog centimetra. Komadić kartona ovije se aluminijskom folijom i na sredini se napravi rupica. Dobar pamučni fitilj provuče se kroz tu rupicu i onda se karton stavi da pluta u čaši. Tako je duži kraj fitilja u vodi, a onaj gornji dio treba, prije nego se zapali, malo nauljiti, ali paziti da ne dođe u dodir sa vodom.

NAFTARICA: Za ovu svjetiljku najčešće se koristi neka flašica, npr. od kokakole. Ustvari, jedini uslov je da flaša ima čep. Čep se probuši i kroz njega provuče fitilj, najbolje od peškira. U flašu se naspe nafta, stavi se malo soli i čep, tako da kratki kraj fitilja ostane gore. Taj kraj se zapali. Od svih ratnih svjetiljki ova daje najslabiju svjetlost.

SVIJEĆA OD OSTATAKA: U prodaji su razne svijeće lošeg kvaliteta koje gore samo iznutra, dok "zidovi" svijeće postepeno otpadaju. Ti ostaci iskorištavaju se na dva načina: 1. Ponovo se istope u nekoj šerpici i taj istopljeni vosak se izlije u ranije pripremljeni kalup. Vosak se jednom rukom sipa u kalup a drugom se iznad kalupa drži fitilj koji treba da prolazi kroz sredinu, tj. da se vosak razlije svuda oko fitilja. Sve to zajedno ostavi se da se stvrdne i nakon sat-dva izvadi iz kalupa.

2. Fitilj se položi na plitku posudu, kao što je tanjirić od šoljice za kafu. Ostaci svijeće se ne tope, nego se isjeckaju i lijepo naslažu preko fitilja, s tim da jedan njegov kraj ostane slobodan, i taj kraj se zapali. Svijeću treba narezati krupnije jer ako su komadići tanki i mali - brzo izgore.

PLINSKA SVJETILJKA: Igla sa jednog kraja cjevčice za infuziju ubode se u crijevo kroz koje prolazi plin, dok se druga igla pričvrsti za zid. Tako je plin u cjevčici, a plamen nastaje na vrhu igle koja je na zidu. Plin se u nju propusti regulatorom koji je na cjevčici i kojim se smanjuje ili povećava plamen.

LAMPA NA VINTANJE: Proizvodi svjetlo slično pravom. Potrebno je: aluminijska cijev, dinama (ne može sa bicikla, nego manja), sijalica i ručica sa ručnog mlina za kafu. Lampa ustvari radi na principu mlina za kafu. U cijev se stave dinama i sijalica, ali sijalica - naravno - na vrh, da se vidi. Ručica se okreće, i sve dok se okreće, sijalica svijetli a jačina svjetla zavisi od brzine okretanja.

HIDROCENTRALA: Napravljena na Mošćanici, funkcioniše dobro.

VJETRENJAČA: Vjetrenjača je priključena na elektromotor u kome bi se okretanjem vjetrenjače proizvodila struja. Pokušaj nije uspio jer vjetar nije bio dovoljno jak da bi je okretao.

TRIM-BICIKL: Koristi se za slušanje radija ili gledanje televizora. Dvije diname sa bicikla za vožnju sastave se u seriju, prikopčaju na bicikl, a radio ili televizor priključe na diname. Struja se proizvodi okretanjem pedala.

OBIČNI BICIKL: Funkcija ista. Razlike: Nisu potrebne nikakve dopunske diname, ali ni bicikl ne može biti na zemlji. Treba ga izdići na neko postolje dovoljno stabilno da onaj ko okreće pedale i tako proizvodi struju ne padne.

SOROŠKA: Solarna lampa, takozvana "soroška", koja ima u sebi bateriju od 12 ili 7,5 volti, koristi se u iste svrhe. Jednostavnije je nego sa biciklom jer se televizor ili radio samo žicom priključe na ovu lampu.

PRESLICA: Preslica je sprava na kojoj se prede vuna. U ovom slučaju ne radi se o ravnoj preslici, nego o onoj koja je manje poznata jer se uglavnom koristila na selima i to davno. Ova preslica ima dva točka preko kojih prelazi vuna kad se prede. Umjesto vune, preko točkova se stavi konopac koji se omota i oko motora iz nekog radija. Motor se prije toga izvadi iz radija, ali tako da sa njim ostane povezan žicama. Na jednom od točkova preslice nalazi se ručica. Kad se ručica okreće, konopac se pomjera preko točkova i motora, i tako se u motoru stvara struja koja dalje pokreće radio.

Bojler koji je postao peć

USISIVAČ: Mini usisivač (koji se ne uključuje u struju, nego se puni), kad je pun - služi za slušanje radija. Radio se samo priključi na žice usisivača.

TELEFON: Struja iz telefona koristi se u istu svrhu, na isti način. Žice iz radio-aparata spoje se sa telefonskim žicama.

SIGNALNA TABLA: Kad je u jedan stan provedena struja sa više prioriteta, koristi se signalna tabla koja pokazuje iz kog je pravca struja stigla. Na toj tabli svaki kabl koji dovodi struju posebnom žicom priključen je na sijalicu, tako da svaki kabl ima svoju sijalicu a one su sve različite boje. Kad se upali jedna od njih, to je znak da je struja iz određenog pravca stigla.

KOLICA OD GAJBE: Koriste se za prevoz drva ili vode, što je češći slučaj. Na dno plastične ili drvene gajbe pričvrste se točkovi i na jedan kraj veže konopac.

KOLICA OD STOLA: Trpezarijski sto za šest osoba okrenut je naopako i točkovi su pričvršćeni na uglovima ploče stola. Onda je sto okrenut naopako i tako su nastala kolica koja čak imaju i ogradu. Slaba strana ovog izuma je u tome što tanka šperploča, predviđena za tanjire i kašike, rijetko može izdržati težinu kanistera s vodom, tako da treba biti spreman na iznenađenja.

KOLICA OD SANKI: Postoje dvije vrste:

1. Točkovi se pričvrste na sanke, a na sjedište se stave dvije-tri gajbe.

2. Sanke se okrenu naopako, a točkovi se postave na sjedište.

ČEKRK: Služi za izvlačenje vode i zemlje za vrtove na balkonima na višim spratovima. Potreban je deblji konopac i jedan točak, kao što su točkovi pomoću kojih se prave štrikovi za veš između dvije zgrade. Potrebna je još i jedna kuka na koju se prilikom izvlačenja zakači kanister, ceker ili nešto treće.

PUNJENE GUME: Automobilske gume, lopte i dušeci za plažu punjeni su plinom koji je tako ostavljan za dane kad ga u gradu ne bude. Ovaj izum može biti više opasan nego koristan, pa ga primjenjuju samo najhrabriji.

VOJNI IZUMI: Prvi vojni izum bio je bacač raketa, napravljen od vodovodne cijevi u koju se stavlja raketa a paljenje se vrši preko akumulatora.

Ratni recepti

Kako preživjeti

Sarajlije, bolje rečeno Sarajke, u teškim ratnim vremenima su do perfekcije savladale ispit umijeća preživljavanja. U praksi to izgleda otprilike ovako: napravi pitu od ničega, majonezu bez jaja, paštetu bez mesa i sl. Izgleda nemoguće, međutim uspijeva, pa nije mali broj onih koji pri degustaciji ovakvih specijaliteta kažu kako se oni puno ne razlikuju od onih pravih. Možda je zaista tako, a možda je i to samo jedan od načina kojim se želimo utješiti. Ipak probajte: Sir 4 fildžana mlijeka u prahu 1 fildžan ulja 1 fildžan vode 4-5 kapi sirćeta malo soli Sve skupa pomiješati i dobro izmiksati Majoneza 4 kašike brašna 3 kašike mlijeka u prahu Smjesu pripremiti kao za puding i skuhati u pola litre vode. Kada se ohladi, dodati bibera i soli po želji i dobro umutiti. Pašteta Skuhati jednu kocku za supu u pola litre vode. Dodavati prezlu dok se smjesa ne zgusne. Poslije toga staviti soli, bibera i aleve paprike po želji. Jednu glavicu luka isitniti i ispržiti na malo ulja i na to dodati cijelu smjesu. Kada skinete smjesu s vatre, dodajte pola kesice germe i, ako imate, malo bijelog luka. Ostaviti smjesu da nadođe i pretresti u teglu. Pita od ničega Zamijesiti tijesto za pitu u koje ste dodali germu. U zdjelu staviti 4-5 kašika mlijeka u prahu i jednu šolju ulja i malo soli. Razviti malo deblje jufke i premazivati tom smjesom (vama prepuštamo da odlučite hoćete li slagati ili savijati jufke - jednako je dobro). Nakon toga ostaviti pitu da malo nadođe i staviti je da se peče. Šnicle od hljeba Jedan stari hljeb potopiti u vodu. Kada omekša, vodu iscijediti i isitniti hljeb u mrvice. Dodati malo bibera, soli i jednu šolju brašna. Šnicle oblikovati pomoću brašna i pržiti na ulju. Pituljice 5 šolja brašna 1 šolja ulja 3 šolje mlake vode ili mlijeka 1 kašika suhe germe Napraviti tijesto koje treba da odstoji jedan sat. Razviti jufku debljine jedan centimetar i pržiti na ulju. Pomfri 1 šolja bijelog brašna 1 šolja kukuruznog brašna 1 kašika sode bikarbone (razmutiti u malo sirćeta) Brašno zamijesiti s mlakom vodom, dodati sodu bikarbonu. Poželjno je da tijesto bude tvrđe. Razviti tijesto u jufku debljine pola centimetra, rezati u obliku pomfrija i pržiti. Kuglice 25 dkg prezle 2 fildžana ulja 2 fildžana mlake vode 2 fildžana kakao praha 2 fildžana šećera Kuglice oblikovati i uvaljati u šećer ili kokosovo brašno. "Bosnakrem" 3 fildžana brašna 3 fildžana mlijeka 3 fildžana ulja 1 fildžan kakao-praha 1 velika šolja šećera Sve pomiješati i kuhati na laganoj vatri 10 do 15 minuta. Neki od ovih recepata će vam možda biti i od koristi, a ako preživimo, sačuvajte ih da se sjetite šta smo jeli i kako smo živjeli ovih ratnih mjeseci. (Preneseno iz lista Novi Grad, februar 1993.)

Arhiva Dani
251