Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 249

22.
Mart
2002.


Arhiva Dani
249



Emir Imamović
imamovic@bhdani.com

 

Fra Luka Markešić
Preseljenje iz zla u gore
"Svoju ulogu i djelovanje DAR ne želi graditi na ideologijskim postavkama(…), dakle ni na nacionalističkoj, čiji je koncept 'sve žrtvovati za Hrvatsku' do prekrajanja, nijekanja ili zaborava BiH kao domovine i države Hrvata i hrvatskoga naroda, niti komunističkoj, čiji je koncept sve žrtvovati za ideju BiH bez nacionalnog…", piše, između ostalog, u prvom Priopćenju za javnost Demokratske alternative Rama, udruge koju je podržalo preko 300 bosanskohercegovačkih Hrvata, među kojima i značajan broj bosanskih franjevaca, ljudi čija je odanost Bosni neupitna. Jedan od takvih je i fra Luka Markešić

DANI: Gospodine Markešiću, zašto ste potpisali deklaraciju Hrvatske udruge Demokratska alternativa Rama, te očekujete li da taj dokument utiče na one koji mogu učiniti nešto za poboljšanje statusa Hrvata u BiH i kako?

MARKEŠIĆ: Udruga Demokratska alternativa Rame (DAR) je sigurno pojava jednog novog društvenog razmišljanja i djelovanja među ljudima ramskog kraja, koja nastaje iz nezadovoljstva s postojećim stanjem i iz volje da se učini nešto pozitivno, što koristi i otvara bolju perspektivu ljudima toga kraja i cijele BiH. Posebno Hrvatima i Bošnjacima, koji su ovdje od pamtivijeka živjeli zajedno i u miru. Trebalo bi to biti stvarno alternativa dosadašnjoj politici i zato zaslužuje podršku svakog razumnog i dobronamjernog čovjeka. S radošću sam potpisao tu deklaraciju i nadam se da će ona donijeti dobre političke i sve druge potrebne rezultate. Ne samo u Rami nego i u drugim krajevima, jer mislim da se takva ili slična udruga treba pojaviti u svim krajevima kod Hrvata, a i kod drugih naroda, ako želimo sebi dobro. Ne smije se više pasivno čekati i tražiti rješenje samo od drugih, valja se aktivirati i preuzimati odgovornost u društvenom životu, u politici. "Politika je i previše važna stvar da bismo je prepustili samo političarima", kaže jedna švicarska izreka. Inače, naši promašaji u tome postaju vlastita krivica, zapravo grijeh propusta.

DANI: Svojom deklaracijom, DAR zahtijeva apsolutnu ravnopravnost Hrvata na cijelom području BiH, te najavljuje slanje tog teksta i Visokom predstavniku Wolfgangu Petritschu. Kakvu reakciju Vi od njega očekujete, s obzirom da gospodin Petritsch, sudeći po njegovim izjavama, izbjegava mogućnost uspostave konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području BiH?

MARKEŠIĆ: Provođenje odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba na cijelom teritoriju BiH, svakako je jedna od najvažnijih stvari u navedenoj deklaraciji. Tu se radi, ništa manje nego o potvrdi prava na državu svakom čovjeku i narodu u BiH. A bez toga, zaista, nema ni sigurnosti, ni mira, ni sreće za njih. I u tome je, zapravo, i svaki nacionalni interes, i interes svakog pojedinog čovjeka. Država zato i postoji! I BiH bez toga ne može postojati. Značajno je što to traže ljudi upravo s područja doskora velikog otpora toj konstitutivnosti, naravno pod vodstvom HDZ-a, koji je u međuvremenu i sam prevrnuo mišljenje. Sada bi bio veliki promašaj ako se to ne bi pozitivno iskoristilo za sve u BiH. Pogotovo bi to bilo višestruko opasno i čak zlokobno ako bi sada međunarodna zajednica na čelu s Petritschem napravila promašaj. Zato ne mogu prihvatiti ni vašu sumnju u njegovo opredjeljenje za dosljedno provođenje konstitutivnosti. Pa, neće valjda prekršiti odluku Ustavnog suda BiH onaj koji bi je trebao prvi poštivati i učiniti da je i drugi poštuju i provode!? Pa i nametne ako ne ide drukčije!

DANI: Postoji li nešto što DAR razlikuje od institucija sličnog profila i šta je to što je neke od najuglednijih katoličkih svećenika navelo da podrže ovu organizaciju?

MARKEŠIĆ: Radije bih na vaše pitanje odgovorio isticanjem sličnosti DAR-a s drugim udrugama sličnog profila kod nas. Postoji, naime, već dosta takvih udruga kao nevladinih organizacija civilnoga društva, ali su nepovezane međusobno i onda ne predstavljaju nikakvu društvenu snagu. Mislim da bi trebalo stvoriti od njih jednu veliku organizaciju civilnog društva koja bi mogla presudno utjecati na izborima, možda više negoli same političke stranke. Želio bih da formiranje DAR-a bude poticaj za stvaranje jednog globalnog tijela, kao npr. foruma "demokratske alternative BiH", u kojem bi bile sve lokalne demokratske alternative kao što je DAR. Bio bi to pravi dar našim budućim izborima.

DANI: Neposredno nakon susreta u Rami došlo je do iseljavanja hrvatskih izbjeglica iz Drvara. Oni, međutim, ne idu svojim kućama, nego ka Kninu u Republici Hrvatskoj. Kako komentirate ovu pojavu, da li je i kako bilo moguće spriječiti i kakve bi posljedice mogle biti?

MARKEŠIĆ: To pokazuje da su ti ljudi ne samo izbjeglice nego i izgubljeni u prostoru i vremenu. Izbjeglice u Drvaru su slučaj u kojem se vidi jasno do čega je Hrvate BiH dovela jedna pogrešna politika sa svojim poticajem podjele BiH, "humanog preseljavanja", lažnim obećanjima o "vječnoj Hrvatskoj" i za sve Hrvate iz BiH. Mjesto svoga komentara, radije bih pitao te ljude: znaju li oni što hoće? Jedino tako im se može pomoći - humanitarno i politički. Doista mi je žao našega naroda koji, pod utjecajem jedne pogrešne politike, još uvijek nije progledao svojim očima i prepušta se i dalje vođenju onih koji ga iskorištavaju samo za svoje interese. Kako, inače, protumačiti sada taj novi vid "humanog preseljavanja" iz zla u gore, iz tuđe kuće u tuđi kraj i tuđu kuću, iz Drvara u Knin, mjesto da se povrate u svoj Vareš, Kakanj, Kraljevu Sutjesku, Travnik, Zenicu itd!? Njima se, doduše, može i treba pomoći kratkoročno humanitarnom pomoći ili karitasom za preživljavanje. Međutim, pravo i dugoročno rješenje je samo povratak u svoj rodni kraj i prihvaćanje države BiH, koja im jedino treba garantirati sigurnost života, posao, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, kao ostvarenje ljudskih prava. I to sve više može i hoće činiti, bez obzira na sve teškoće. Jer, njihova je matična domovina BiH, a ne neka druga zemlja, gdje će biti vječni stranci, pa ni Hrvatska.

DANI: Da li se i koliko promijenio odnos Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, te da li, po Vašem mišljenju, aktuelne bh. vlasti dovoljno vode računa i o interesima Hrvata u BiH?

MARKEŠIĆ: Mislim da se promijenila kod većine u koaliciji aktualne vlasti, ali ne i Republike Hrvatske, jer u nju spada i opozicija, odnosno HDZ, koji još uvijek ima jak utjecaj u politici Hrvatske. A tako nekako djeluje i znatan dio crkvenih poglavara i svećenstva, koji na BiH gledaju kao politički nezrelo i potiču lažne iluzije kod ljudi. Slično se može kazati i za aktualne bh. vlasti i opoziciju: Alijansa je dosta toga promijenila i pokazuje volju da se pitanje Hrvata riješi pravedno, posebno provođenjem konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH. Ali, opozicija je tom radu velika, ne samo izvana nego i iznutra, osobito od nekih stranaka iz RS-a.

DANI: Kako komentirate činjenicu da su i HDZ i crkveni krugovi u zapadnoj Hercegovini ostali na liniji Tuđmanove politike i sada, kada je HDZ opozicija u Hrvatskoj i kada na "hrvatska područja" iz Zagreba stiže znatno manja materijalna pomoć?

MARKEŠIĆ: Ne bih se posve složio s vašom tvrdnjom, jer i tu je došlo do izvjesne diferencijacije i među civilima i kod svećenstva. Slažem se da je, ipak, još uvijek jaka tuđmanovština. Mislim da je uzrok tome u lažnim obećanjima, koja se lagano lijepe a teško čiste, prema onoj narodnoj - navika jedna muka, a odvika sto muka! Razlozi su, također, sigurno u ostacima političke prošlosti i nepravdama kojima je bilo izloženo stanovništvo tih krajeva, pa su lako prihvaćeni zavoditelji kao izbavitelji i lažni proroci zlatne budućnosti.


Arhiva Dani
249

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh