POGLED U SVIJET Arhiva Dani 237

MUMIA I ZID SMRTI

avezni sud odbacio je presudu smrtne kazne protiv Mumije Abu Jamala, propisavši mu da ima pravo na novo ročište i presudu. Abu Jamal, bivši novinar, u pritvoru je dvadesetu godinu, nakon što je u Philadelphiji optužen za ubistvo dvadesetpetogodišnjeg policajca Daniela Faulknera. U dvije decenije tamnice, Abu Jamal je od lokalnog aktiviste "Crnih pantera", radikalne udruge američkih crnaca, postao najpoznatiji robijaš SAD-a. I ne samo to. Karizmatični intelektualac je u međuvremenu napisao autobiografski bestseler i brojne političke studije, te stekao poštovaoce širom svijeta. Optužen je da je Faulknera ustrijelio s predumišljajem, nakon što mu je brata zaustavio na saobraćajnom punktu. Mnogi u njemu vide brutalnog ubicu. No, okolnosti umorstva nikad nisu do kraja rasvijetljene, a Abu Jamal tvrdi da je nevin i da se radi o montiranom procesu. I nakon što je osuđen na smrt, Abu Jamal je nastavio mučnu bitku s pravosudnim začkoljicama, međutim, nije dobio pravo na obnovu procesa kojoj se nadao. Među pristalicama pokreta "Free Mumia", koji je odavno nadrastao jezgro crnačke zajednice aktivista, ima dosta slavnih, to su i svi protivnici smrtne kazne, poput Roberta Badintera, a za njega se zauzimalo i dosta političara širom svijeta koji ga smatraju lučonošom borbe protiv nepravdi rasizma. Prije dvije godine izvjesni Arnold Beverly predao je izjavu sudu tvrdeći da je ubio Faulknera po narudžbi mafije, jer je ometao potplaćivanje policajaca. No, tadašnji Abu Jamalovi advokati nisu bili sigurni u vjerodostojnost izjave, pa je okružni sudija William Yohn odbio prihvatiti to svjedočenje, konačno presudivši da se novo ročište mora održati u roku od 180 dana, te da će u suprotnom Mumia biti osuđen na doživotnu robiju. U međuvremenu, Mumia ostaje ikona globalne ljevice, poster uz poster sa Che Guevarom.

REAKCIJE NA ARAFATOV ISTUP

odeći saudijski dnevnik Al- -Watan, u neuobičajeno jetkom komentaru, govor palestinskog predsjednika Jasera Arafata u kome je pozvao na potpuno i hitno okončanje vojnih aktivnosti protiv Izraela, nazvao je "kapitulacijom". Al-Watan je također upozorio da palestinska samouprava riskira unutrašnji sukob popuštanjem međunarodnom pritisku da se obračuna sa islamskim ekstremistima. "U svom govoru, Arafat se založio za progon onih koji stoje iza mučeničkih operacija koje je nazvao samoubilačkim napadima. On se također založio za progon palestinskih boraca i zatvaranje institucija Hamasa i Islamskog džihada. Da li ima drugo ime za sve ovo osim kapitulacija?", stoji u Al-Watanu. Ostale novine u Saudijskoj Arabiji, najmoćnijoj zemlji Zaljeva i ključnom savezniku Sjedinjenih Država, branile su Arafatov govor tumačeći ga kao pokušaj da se teret krivnje prebaci na Izrael, ne bi li on okončao napade na Palestince. "Značajno međunarodno odobravanje palestinskog poteza pokazuje želju da se učini napor za vraćanje zaraćenih strana pregovorima", piše Al Jazirah, "ali to nije dovoljno: potrebna je akcija na terenu kako bi se Izrael također prisilio na slične korake i okončanje agresije."

Reakcija Izraela ukazuje da zvanični Tel Aviv čeka konkretnije Arafatove poteze. Sharon, koji je Arafata proglasio potpuno nebitnom osobom, ignorisao je i njegov govor. "Nije važan govor, nego ono što radi na terenu", izjavio je Shimon Peres, izraelski ministar vanjskih poslova. Bijela kuća je također poručila da je Arafatov govor konstruktivan, ali je "važnije da iza njega uslijedi konkretna akcija". Evropska unija, koja je i sama tražila od palestinskih vlasti obračun sa militantnim grupama, objavila je da Arafatov govor otvara nove mogućnosti za okončanje izraelsko-palestinskog sukoba. Uoči Arafatovog govora, palestinska policija je zatvorila 26 ureda povezanih sa Hamasom i Islamskim džihadom na Zapadnoj obali i pojasu Gaze.

BAJRAMSKE PORUKE IZRAELU

mam u najvažnijoj džamiji Kaira pozvao je muslimane tokom bajramske hutbe da bojkotuju američku robu kako bi izrazili protivljenje podršci Sjedinjenih Država Izraelu. "Trebamo izvršiti svaki pritisak koji možemo, za to nema alternative nego da bojkotujemo sve američke robe i proizvode zbog njihove podrške Izraelu u napadima na našu braću u Palestini", rekao je Abdullah Šehata u Kairu. Jedan od vodećih saudijskih alima, šejh Muhammed al-Sabiti u Meki, najvažnijem islamskom svetištu, upozorio je na opasnosti koje prijete islamskom svijetu. "Sigurnost islamskih naroda počiva isključivo na povratku pravom islamu", rekao je tokom bajram-namaza kome je prisustvovao i saudijski kralj Fahd. Muslimani širom svijeta se poslije terorističkih napada od 11. septembra žale na "zapadnu kampanju klevetanja islama". Šejh Muhammed Abdel Fateh Ismail je zatražio od vjernika u Abu Dabiju da se uzdrže od raskošnih proslava Bajrama, po kojima su zaljevske države poznate, i zatražio od džematlija da se prisjete stradanja Palestinaca. U Jordanu, gdje Palestinci čine gotovo polovinu stanovništva, ministar za vjerske poslove Ahmed Hleil je veličao jordanskog kralja Abdullaha II kao pomagača Palestine. Na Zapadnoj obali nije bilo tradicionalnog slavlja zbog izraelskih barikada. Iranski lider ajatolah Ali Hamnei uputio je bajramski poziv govoreći u Teheranu pred 10.000 vjernika: "Islamske zemlje moraju mnogo jače podržati Palestince. Muslimanske zemlje moraju opremiti Palestince kako bi se mogli oduprijeti." U Damasku, u jednoj od najstarijih džamija - Omayyad, na bajram- -namazu, u prisustvu predsjednika Bašar al-Asada, šejh Bašir Abdel Bari osudio je "zločine i politiku ubijanja civila i razaranja domova koju vodi izraelski premijer Ariel Sharon, podstaknut od lidera kolonijalizma". Muftija u Libanu Muhammed Rašid Kabani je poručio da je intifada jedina nada za povratak palestinskih prava, a privremeni predsjednik Šiitskog savjeta Abdel Amir Kabalan je poželio oslobađanje teritorija koje je okupirao Izrael do sljedećeg Bajrama.

ndijska vlada je optužila Pakistan da pokušava pobiti njeno političko vodstvo sponzoriranjem terorističkog napada na zgradu parlamenta. "Napad na parlament prošle sedmice je bio nesumnjivo najalarmantniji čin terorizma u dvije decenije terorizma u Indiji pod pakistanskim sponzorstvom", izjavio je indijski ministar Lal K. Advani. Tokom napada poginulo je 13 ljudi, uključujući pet napadača. Pakistan je porekao indijske tvrdnje i objavio da će razmotriti akciju protiv bilo koga u Pakistanu ako Indija pruži dokaze o njegovoj umiješanosti. Armije u ovim dvjema susjednim zemljama koje imaju nuklearno oružje stavljene su u pripravnost. Advani je rekao da su za napad odgovorne grupe iz Pakistana koje se proteklih 12 godina bore za odvajanje Kašmira od Indije. Dodao je da ove grupe podržava pakistanska obavještajna agencija. Sjedinjene Države su prenijele zabrinutost Pakistanu zbog toga što grupe iz ove zemlje izvode akcije protiv Indije. Pakistan je odgovorio da podržava razloge njihove borbe, ali je negirao da im pruža materijalnu pomoć. Advani tvrdi da su napad na parlament zajednički izvele pakistanske grupe Jaish-e-Mohammed i Lashkar-e-Tayyaba. Svih pet napadača su bili Pakistanci.

BOŽIĆNO PRIMIRJE U KOLUMBIJI

ruga po veličini gerilska vojska Kolumbije objavila je jednostrano božićno primirje, uključujući i prestanak kidnapovanja i bombaških napada na naftovode i druga energetska postrojenja. Najava ljevičarske Nacionalne oslobodilačke vojske (ELN) dolazi nakon susreta pobunjeničkih i vladinih izaslanika prošle sedmice na Kubi. Kolumbijski predsjednik Andres Pastrana je pozdravio primirje kao "prvi korak ka miru". Izrazio je nadu da će i druge gerilske grupe slijediti ovaj primjer kako bi Kolumbijci proveli miran Božić: u gerilskom ratu koji traje već 37 godina, godišnje pogine oko 3.500 civila.

RUSIJA U NATO-u?

udeći po zvaničnim vijestima i poluzvaničnim komentarima, Kremlj i NATO-pakt su se za zadnja dva mjeseca zbližili više nego za posljednjih nekoliko godina. Po običaju smjeli, brojni ruski analitičari u medijima već najavljuju pristupanje Rusije Sjevernoatlantskom savezu u dogledno vrijeme: ta donedavno prilično utopistička teza odjednom drži vodu. Najavljena je nova runda pregovora o smanjenju nuklearnih arsenala između Moskve i Washingtona, a komentatori istočnoevropskih glasila nakon Putinovog idiličnog gostovanja na Bushovom teksaškom ranču vide jasno ocrtane utvare "Nove Jalte". Zato su predsjednici novopečenih NATO-članica, Poljak Aleksandar Kvašnjevski i legendarni Čeh Vaclav Havel pozvali kolegu Putina na predstojeći samit pakta, u Pragu naredne jeseni: cilj manevra je spriječiti podjelu "talova" na osovini Moskva - Washington, i ostvariti upliv u sadejstvu sa zapadnoevropskim jezgrom saveza. Ove sedmice, također ruski ausenminister Igor Ivanov na potezu Bruxelles - Moskva utanačuje svojstva novootvorene NATO "filijale" u Moskvi, i pravce buduće suradnje. Otapanje odnosa zahlađenih u vrijeme napada na SRJ je naglo i potpuno, no američki sekretar Donald Rumsfeld spustio je loptu: odbio je zahtjeve Rusa za pravom veta u zajedničkom vijeću, prokomentiravši kako se nijedna zemlja ne može smatrati de facto NATO-članicom.

Arhiva Dani
237