Arhiva Dani 231 POGLED U SVIJET

BIN LADENOVA TV PORUKA

osljednja poruka Osame bin Ladena, koja sadrži i prijetnje Italiji, pokazuje da je ovaj islamski militant očajan i izoliran - rekao je italijanski ministar unutrašnjih poslova Claudio Scajola. Bin Ladenovo obraćanje, objavljeno prošle subote na satelitskoj tv Al-Jazeera, usmjereno je, osim protiv SAD-a i UN-a, i protiv američkih saveznika Britanije, Francuske i Italije. "To je poruka luđaka koji se osjeća očajnim i izoliranim od islamskog svijeta koji ga je odbacio", rekao je Scajola. Ministar je dodao da će se ovakva poruka "osvetiti samom Bin Ladenu jer sadrži netačno pozivanje na Kur'an. To je jedna historijska zbrka u koju je uključio i Italiju". Scajola se tako odredio prema Bin Ladenovoj optužbi da su poslije Prvog svjetskog rata Italija, Britanija i Francuska bile kolonijalne sile koje su proganjale Arape. Ministar je dodao da ova poruka i italijansko učešće u vojnoj kampanji koju predvodi Amerika povećavaju italijansku brigu za sigurnost. Scajola nije pridao mnogo značaja mogućoj prijetnji Vatikanu i Papi Ivanu Pavlu II objašnjavajući da su to samo spekulacije.

STOTINU POVRIJEĐENIH U MADRIDU

ksplozija automobila-bombe potresla je Madrid tokom jutarnje gužve u utorak; povrijeđeno je oko stotinu ljudi. U roku od sat vremena, policija je uhapsila muškarca i ženu koji se sumnjiče da su postavili bombu djelujući u ime baskijske terorističke grupe ETA. Eksplozija je uništila desetine kola i porazbijala prozore u jednom od najprometnijih dijelova Madrida. Policija vjeruje da je cilj napada bio Juan Junquera, generalni sekretar vladinog odjela za nauku, čija su kola prolazila u vrijeme kada je naprava eksplodirala. Junquera, bivši zvaničnik ministarstava za unutrašnje poslove i odbranu, u eksploziji je samo lakše ranjen. ETA je odgovorna za smrt više od 800 ljudi u eksplozijama automobila-bombi i oružanim napadima tokom 33 godine kampanje za nezavisnost Baskije na sjeveru Španije i jugozapadu Francuske.

IZRAELCI SE POVLAČE IZ RAMALLAHA

zraelski tenkovi i vojnici su u srijedu ujutro počeli povlačenje iz Ramallaha, grada na Zapadnoj obali, tvrde izraelski i palestinski izvori. Tako se nastavlja povlačenje izraelskih snaga iz šest gradova koje je izraelska vojska zauzela nakon atentata na bivšeg ministra turizma u Vladi Izraela. Izraelski ministar odbrane Binyamin Ben-Eliezer je rekao da će izraelske snage zadržati kordon oko palestinskog grada: "Smatrat ćemo Arafatovu vlast odgovornom za sigurnost i sprečavanje napada na Izraelce." Izrael i dalje kontroliše dijelove dva grada - Jenina i Tulkarema.

Palestinci kažu da je izraelsko povlačenje bezuslovno. SAD su ponovo zahtijevale od Izraela da se povuče iz gradova na Zapadnoj obali i suzdrži od slanja svojih snaga na to područje. Amerika je zabrinuta da se pogoršanje na Srednjem istoku može odraziti na koaliciju za rat u Afganistanu i protiv terorizma.

U novim borbama Palestinaca i Izraelske vojske, ubijena su tri Palestinca i jedan izraelski vojnik. Izraelci tvrde da su Palestinci ubijeni tokom razmjene vatre, ali palestinski izvori traže međunarodnu istragu navodeći da su izraelski vojnici ubili ranjene Palestince nakon što je stigla medicinska ekipa. Sva trojica su ubijeni hicima u glavu, rekao je dr. Hussam el Jouhary.

Incident se dogodio nakon što su izraelski zvaničnici potvrdili da su premijer Ariel Sharon i ministar vanjskih poslova Shimon Peres razgovarali o Peresovoj mirovnoj inicijativi. Sharon i Peres su odbili da iznesu detalje. Istovremeno se i dalje pominje mogućnost da palestinske vlasti proglase državu. Predsjednik palestinskog parlamenta Ahmed Kuriea je rekao da je zasjedanje Generalne skupštine UN-a prava prilika za proglašenje nezavisnosti. Londonski dnevnik na arapskom jeziku Al Hayat objavio je u utorak da Arafat razmatra istu mogućnost. Palestinski ministar za informisanje Jaser Abed Rabbo poriče ove tvrdnje.

NIKARAGVANCI NEĆE ORTEGU

ivši sandinistički revolucionar Daniel Ortega priznao je poraz na izborima za predsjednika Nikaragve, kriveći Amerikance. To je treći Ortegin poraz otkad je sišao s vlasti. Na posljednjim izborima pobijedio ga je biznismen Enrique Bolanos, kojeg su sandinisti dva puta zatvarali dok su bili na vlasti. Bolanos je bio pomirljiv u svom prvom obraćanju dok su pristalice uzvikivale njegovo ime, mahale crvenim zastavama liberala i veselile se. Založio se za ekonomsko poboljšanje zemlje i borbu protiv korupcije u vlasti svoga prethodnika Arnolda Alemana. "Bit ću predsjednik svih Nikaragvanaca", najavljivao je Bolanos, inače bivši Alemanov potpredsjednik. State Department je u toku izborne kampanje u više navrata kritizirao Ortegu zbog ranijih veza sa Libijom i drugim državama koje se sumnjiče za sponzoriranje terorizma.

jedinjene Države su objavile da su udvostručile broj američkih specijalnih postrojbi u Afganistanu radi pomoći zračnim napadima, dok je predsjednik Bush po prvi put rekao da Bin Ladenova Al Ka'ida pokušava pribaviti nuklearno oružje. Govoreći preko satelita učesnicima Varšavskog samita o terorizmu, Bush je upozorio da će oni koji ne budu poduzeli akcije protiv terorizma biti odgovorni. "Oni pokušavaju pribaviti hemijsko, biološko i nuklearno oružje", rekao je stavljajući tako prvi put i nuklearno oružje na popis mogućih akcija Bin Ladenove Al Ka'ide. U svom obraćanju, Bush je poredio Al Ka'idu sa fašistima i totalitaristima iz prošlog stoljeća. "Vidimo istu netoleranciju, jednako lude globalne ambicije, istu brutalnu odlučnost da se kontroliše svačiji život, i čitav život. Vidjeli smo pravu narav ovih terorista i njihovih napada", rekao je Bush. Tokom susreta sa francuskim predsjednikom Chiracom, Bush je rekao: "Saveznik mora učiniti više nego što je samo izražavanje saučešća. Saveznik mora djelovati. Sve nacije, ako se žele boriti protiv terora, moraju nešto poduzeti. Vrijeme je za akciju."

Za to vrijeme, SAD su nastavile više od 30 dana dugu kampanju zbacivanja s vlasti talibana i potrage za Bin Ladenom. Na sjeveru, antitalibanske snage su izvijestile o približavanju strateškom gradu Mazar-i-Sharifu, na ključnoj liniji snabdijevanja talibana. Istodobno, otkrivena je kontaminacija antraksom u američkom konzulatu na rubu Sibira te u Pakistanu.

U samom SAD-u, američke federalne vlasti su smanjile kamate, po treći put od terorističkih napada 11. septembra, kako bi stimulisale ugroženi rast. U oktobru je 415.000 ljudi dobilo otkaze i takav, najteži poremećaj na tržištu rada u posljednje dvije decenije pripisuje se također posljedicama terorističkih napada. U septembru je posao izgubilo 213.000 ljudi. Veliki broj otpuštenih je upravo iz reda imigranata, posebno afričkih i azijskih, koji su radili u avioprevoznoj i turističkoj industriji. Stopa nezaposlenosti je porasla na 5,4 posto u oktobru sa 4,9 posto u septembru. Sada već gotovo svaki ekonomski sektor bilježi pad zaposlenosti. U proizvodnji bilježi se otpuštanje 174.000 ljudi u oktobru, što je gotovo dvostruko više nego u septembru. Sektor usluga je također udvostručio broj otpuštenih - sa 123.000 u septembru na 241.000 u oktobru.

U međuvremenu, humanitarna organizacija Oxfam upozorava da desetine hiljada ljudi u udaljenim regionima Afganistana može umrijeti narednih mjeseci ukoliko se ne bude djelovalo hitno. Istovremeno, talibani su u Kabulu pokazivali dijelove oborenog helikoptera. Pentagon je opovrgao obaranje helikoptera, objašnjavajući da je loše vrijeme bilo uzrok nesreći. Pentagon također tvrdi da su brojke o civilnim žrtvama koje navode talibani preuveličane. SAD, uprkos kritikama iz islamskog svijeta, najavljuje da će nastaviti kampanju i tokom ramazana.

Arhiva Dani
231