pad SFOR-a u Ured Visokog saudijskog komiteta na Ilidži samo
je dio istrage djelovanja međunarodnih humanitarnih organizacija
u Bosni i Hercegovini. Nakon puštanja dvojice Bosanaca iz
pritvora, prve informacije potvrđuju da je u središtu interesa
istražitelja SFOR-a bio Visoki saudijski komitet, a ne zatočeni
poslužitelji i nenaoružani čuvari Almin Harbauš i Nihad
Karčić.
Iako su uhapšeni 26. septembra
(srijeda), lokalni mediji su prve potvrde hapšenja i identiteta
dobili tek u nedjelju. Za razliku od drugih tajnih operacija
koje su vodile lokalne vlasti, specijalne policijske snage
ili istraga u koju je bio uključen UN-IPTF, niti federalna
niti lokalna policija nisu sudjelovale ni na koji način u
upadu u Ured Visokog saudijskog komiteta. Glasnogovornici
SFOR-a su upad opravdali samo pozivanjem na opći mandat, u
okviru Dejtonskog sporazuma, da imaju pravo intervenisati
kako bi "otklonili prijetnju sigurnosti".
SFOR
nije policija Daryll Morrell, glasnogovornik
SFOR-a, rekao je novinarima 2. oktobra da su "tokom istrage
na Ilidži zatvorena četiri čovjeka: Jordanac, Egipćanin i
dva državljana BiH". "Jordanac i Egipćanin su
uhapšeni 25. septembra u hotelu 'Hollywood', a dva državljanina
BiH u blizini Visokog saudijskog komiteta za pomoć. Nemamo
namjeru da govorimo o specifičnim aktivnostima uhapšenih do
okončanja istrage. Između 100 i 200 hiljada maraka je oduzeto
tokom operacije. SFOR je uhapsio ove ljude zbog toga što smo
sumnjali da oni predstavljaju prijetnju za SFOR i za održavanje
sigurnog okruženja koje je neophodno međunarodnoj zajednici
za ostvarenje njene humanitarne misije ovdje u BiH",
rekao je Morrell. U svojim javnim objašnjenjima, četvoricu
uhapšenih SFOR je osumnjičio za "uključenost u podršku
terorističkim aktivnostima". Već takva sumnja SFOR-a
bila je očigledno dovoljna za suspendovanje građanskih prava
radi provođenja istrage.
Novinari nisu skrivali
čuđenje takvim postupkom. Sabina Arslanagić (AFP) je
podsjetila glasnogovornika SFOR-a da se u skladu sa principima
demokracije koji se zagovaraju ovdje "prvo vodi istraga,
prikupe informacije i tek onda neko hapsi na osnovu toga".
"Kako sada to funkcionira, uhapsite ljude i onda vodite
istragu?" Glasnogovornik SFOR-a je ponovio njihova stalna
upozorenja da "SFOR nije policija". "Kada
dođemo do nečega što, prema našem mišljenju, predstavlja prijetnju
osoblju SFOR-a, prijeti građanima BiH ili međunarodnoj zajednici
u održavanju sigurnog ambijenta, zatvaranje osumnjičenih je
potpuno u okviru Dejtonskog mandata komandanta SFOR-a",
rekao je Morrell.
Da li je dozvoljeno suspendovanje
građanskih prava u borbi protiv terorizma ili radi sumnje
u "prijetnju sigurnosti" unutar BiH? Na ovu dilemu
je nedavno lord Paddy Ashdown, vjerovatni novi Visoki
predstavnik za BiH, odgovorio tvrdnjom da je "fundamentalni
cilj terorizma da zatvori naše slobodno društvo". "Ne
smijemo im dozvoliti da pobijede", napisao je lord
Ashdown. U slučaju istrage na Ilidži suspendovanje građanskih
prava uhapšenih bilo je očito, ali niti lokalne vlasti, niti
OHR nisu reagirali. Protesti su uslijedili iz Visokog saudijskog
komiteta, porodica i advokata, te javnosti.
Oglas
humanitaraca Visoki saudijski komitet se odlučio na
vrlo neobičan postupak za bosansku javnost: svoja stajališta
obznanio je u plaćenom oglasu koji je objavljen u Avazu
2. oktobra. U Visokom saudijskom komitetu su se na takav postupak
odlučili iz dva razloga. Nakon samog hapšenja na Ilidži, očekivali
su navalu novinara na njihov ured u Kulturnom centru "Kralj
Fahd", ali niko nije dolazio. Bili su iznenađeni što
niko od novinara ne pita za njihovo stajalište o upadu SFOR-a
u njihove prostorije i hapšenju njihovih radnika. Zbog ranijih
nesporazuma, sukoba i spekulacija sa lokalnim medijima, odlučili
su se na plaćeni oglas, kako bi bili sigurni da će njihova
poruka biti objavljena u cijelosti i bez bilo kakvih dodatnih
intervencija.
Iz Visokog saudijskog komiteta
su tako obznanili da su "pripadnici italijanskog kontingenta
SFOR-a u rano jutro 26. septembra 2001. na krajnje neciviliziran
način, provalili u Ured za jetime (siročad), koji je u sastavu
Visokog saudijskog komiteta. Tom prilikom su razbili vrata
ureda i uhapsili čuvara Almina Harbauša i kuhara Nihada Karčića.
Oni su imali dužnost da obezbjeđuju zgradu, jer se u njoj
nalazila kasa sa 120 hiljada maraka. Ovaj novac pripada 591
jetimu sa područja Bihaćkog kantona. Novac je trebao da bude
podijeljen u utorak 2. oktobra u Bihaću, Bužimu, Krupi, Velikoj
Kladuši, Cazinu i Ključu". SFOR nije želio, do okončanja
istrage, da komentira ove tvrdnje o namjeni novca, koji je
oduzet u istrazi. Visoki saudijski komitet nije ni objavio
plaćeni oglas zbog SFOR-a, nego zbog građana BiH. Saudijci
su, zbog upada u svom bosanskom uredu, intervenisali diplomatskim
putem.
Vlada
Saudijske Arabije je reagovala tvrdnjom da je djelovanje Visokog
saudijskog komiteta u BiH legitimna operacija. "Savjetujemo
da ljudi prvo budu sigurni u svoje informacije i ako je riječ
o saudijskog organizaciji, tada bi trebali da prvo pitaju
Saudijce o tome", rekao je princ Saud al-Feisal,
ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, povodom bosanskog
i drugih slučajeva. Vlada Saudijske Arabije je također zatražila
od međunarodne zajednice da prvo informira saudijsku vlast
prije poduzimanja akcije protiv njenih dobrotvornih organizacija.
U slučaju istrage na Ilidži, nisu bile uključene ni lokalne
bosanske, a kamoli saudijske vlasti. Sa saudijskog stajališta,
to je bio postupak "protiv Visokog saudijskog komiteta".
Tokom proteklih devet godina,
Visoki saudijski komitet je iz vladinih i privatnih izvora
u ovoj kraljevini prikupio 2,1 milijardu saudijskih rijala
(oko šest stotina miliona američkih dolara) pomoći za BiH.
Od tog iznosa je 381 milion dolara stigao iz individualnih
novčanih donacija, a 114 miliona dolara iz vladinih izvora
i dobrotvornih društava. Kralj Fahd bin Abdulaziz je
lično dao 34 miliona dolara za BiH. Komitet pomaže više od
deset hiljada siročadi u BiH, a oko 3.300 hodočasnika je proteklih
godina bilo pozvano na hadž. Oko 34 miliona dolara je potrošeno
na izgradnju džamija, kulturnih centara, islamskih instituta,
sirotišta i kuća. Obnovljeno je 160 džamija. Posljednji takav
veliki projekat je bila izgradnja džamije i centra saudijske
princeze Dževhere u Bugojnu. Džamija je otvorena u
petak, 14. septembra ove godine.
Nagrada
i kazna Visoki komitet Saudijske Arabije za pomoć BiH
je primio ovogodišnju međunarodnu nagradu "Kralj Fejsal"
za služenje islamu. Žiri za izbor dobitnika nagrade čestitao
je osoblju Komiteta "na njihovom naporu da služe islamu
i muslimanima". U obrazloženju je rečeno da je VSK izabran
"zbog svojih humanitarnih napora za opkoljeni narod BiH.
Čak i pod teškim uslovima sukoba, Komitet je osiguravao nužne
potrebe za ratom razorene zajednice i pomagao u obnovi kuća
i infrastrukture".
Ali, to je samo jedan od
razloga zašto je bosanski upad SFOR-a (NATO) u Ured Visokog
saudijskog komiteta tako osjetljiv i simboličan. Radi razumijevanja
mogućih posljedica po odnose unutar međunarodnih saveznika
u borbi protiv terorizma i unutar BiH, potrebno je podsjetiti
i na personalnu podjelu uloga. Saudijski princ Sultan bin
Abd Al-Aziz, koji je predsjedavao sjednicom žirija na
kome je Saudijskom komitetu za BiH dodijeljena ovogodišnja
nagrada "Kralj Fejsal", istovremeno je i saudijski
ministar odbrane i avijacije. Princ Sultan je ključna ličnost
američko-saudijskih pregovora o obliku saradnje u borbi protiv
terorizma. Visoki saudijski komitet je formiran direktnim
dekretom kralja Fahda. Na njegovom čelu od početka je princ
Salman bin Abd Al-Aziz, emir (guverner) Rijada, koji je
i primio nagradu "Kralj Fahd" izražavajući veliki
ponos osoblja VSK zbog ove nagrade. Sa takvim osjećanjem podrške,
Visoki saudijski komitet je osudio upad na Ilidži kao "neciviliziran"
i kao "postupak protiv Visokog saudijskog komiteta".
Direktor VSK u Bosni šejh
Naser nalazio se protekle sedmice u Saudijskoj Arabiji,
tako da njegova reakcija za sada nije poznata. Ali, vjerovatno
je da će on reagirati još oštrijim riječima. Još u maju 1996.
Šejh Naser ibn Abdurahman Al Said je izjavio za Behar
da se IFOR ponaša kao okupator: "IFOR, jednostavno,
ne radi svoj posao. On je bez i jedne kapi krvi okupirao prostor
BiH. Prije toga je UNPROFOR dozvolio agresiju na BiH, dozvolio
je genocid nad muslimanima Bosne, kroz prste je progledao
agresoru, a sada podržava podjelu na dva ili možda tri entiteta.
Time smanjuje životni prostor bosanskih muslimana. U BiH vlada
IFOR i on o svemu odlučuje. O životu i smrti." Zamjenik
direktora Fahd el-Zekeri nije bio dostupan za razgovor.
Do sada, istražitelji i
glasnogovornici SFOR-a nisu obznanili rezultate istrage na
Ilidži. Stoga nije poznato kako će, osim sumnje u uključenost
uhapšenih u podršku terorističkim aktivnostima, SFOR argumentirati
nužnost svoje akcije. Ukoliko je tačno da su uhapšeni ispitivani
prije svega o djelovanju Visokog saudijskog komiteta, to znači
da je završetak istrage protiv ovih osoba samo najava šire
istrage. Žrtve su, za sada, članovi porodica uhapšenih, koje
danima nisu imale čak ni informaciju o tome šta se desilo
s njihovim najbližim. Advokat Almin Dautbegović, angažovan
od porodice jednog od uhapšenih, kaže da niti u jednoj dosadašnjoj
antiterorističkoj istrazi, nisu na ovako grub način prekršena
prava nekog od njegovih branjenika kao što je to sada učinjeno.
"U svim dosadašnjim istragama nikada niti jedna organizacija
za zaštitu ljudskih prava nije reagirala zbog kršenja zakonskih
prava osumnjičenih. To je jedan od bitnih razloga zašto onda
oni povjeruju da su proklamacije o ljudskim pravima prevara
jer ne važe za sve podjednako. Neshvatljivo je da se uhapšenom
uskraćuje pravo na odvjetnika, koji mora imati svoje mjesto
u svakom pravnom postupku protiv bilo koga", kaže
Dautbegović.
Tokovi
novca Upad u Ured za jetime VSK-a obnovio je pitanje
da li antiteroristički istražitelji prave razliku između sumnje
o "uključenosti u podršku terorističkim aktivnostima"
i "legitimnosti humanitarne operacije VSK-a u BiH".
Istraga na Ilidži, sasvim sigurno, nije slučajno povezana
sa oduzimanjem velikog iznosa novca. Antiteroristički istražitelji
i u BiH provjeravaju tok novca preko humanitarnih organizacija,
tragajući za vezama između ovih organizacija i osumnjičenih
terorista. Još dvije međunarodne, islamske humanitarne organizacije,
koje su djelovale u Bosni i na Balkanu, nalaze se pod sumnjom
da su neke od njihovih pristalica povezane sa osumnjičenima
za terorizam. Dvije organizacije, Muwafaq i Mercy International
su u središtu ponovljenih tvrdnji o takvoj mogućoj povezanosti.
Muwafaq je šest godina vodio i na kraju dobio sudski spor
protiv jednog malog časopisa, Africa Confidental, koji
ga je povezivao sa terorističkim akcijama. Njegovi sponzori
negiraju bilo kakvu vezu sa osumnjičenim teroristima.
U jednom intervjuu iz 1996.
Osama bin Laden je naveo Muwafaqov ured u Zagrebu kao
jednu od organizacija koje podržava, ali niti jedna od dosadašnjih
istraga nije potvrdila takvu njegovu tvrdnju. Poput zvaničnika
VSK-a, ljudi koji su tokom i poslije rata bili povezani sa
aktivnostima ovih organizacija u Zenici, naprimjer, odbijaju
da govore za javnost ili govore isključivo o legitimnosti
njihovih operacija kao što su pomoć za siročad, obrazovni
kursevi za računare i jezike i slično. Za razliku od VSK,
ove organizacije nije moguće pronaći na njihovim ranijim adresama,
niti u telefonskim imenicima bosanskih gradova u kojima su
ranije djelovali. Vojni obavještajci, stoga, imaju trenutno
jedan od najtežih poslova u BiH, pokušavajući da odvoje legitimna
djelovanja od "podrške za terorističke aktivnosti".
Moguće su brojne spekulacije o tome ko je sve vojnim obavještajcima
zemalja-članica NATO-a, u sastavu SFOR-a, interesantan za
ovakve ili slične "informativne razgovore" kao što
je SFOR-ova "istraga na Ilidži". Ali tok ove istrage
i mogućih novih tajnih operacija od strane SFOR-a ili lokalne
policije, postavlja posebna važna pitanja o statusu i odnosu
prema građanskim pravima osumnjičenih u ovom (ne)objavljenom
ratu protiv terorizma i o opasnosti pogoršanja stanja u Bosni
i Hercegovini. To su pitanja na koja do sada nisu dali odgovor
ni lokalne vlasti niti najviši predstavnici međunarodne zajednice.
Arhiva Dani
226
|