Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 226

05.
Oktobar
2001.


Arhiva Dani
226



Esad Hećimović
hecimovic@bhdani.com

 


Upad u Ured za jetime VSK-a obnovio je pitanje da li antiteroristički istražitelji prave razliku između sumnje o "uključenosti u podršku terorističkim aktivnostima" i "legitimnosti humanitarne operacije VSK-a u BiH"

 

Upad u Visoki saudijski komitet
Ima li SFOR mandat da sumnja?
Nakon što je SFOR iskoristio svoj mandat i u prostorijama Visokog saudijskog komiteta uhapsio dva strana i dva državljanina BiH, te zaplijenio "između 100 i 200.000" njemačkih maraka, otvorena su mnoga zanimljiva pitanja. Da li je dozvoljeno suspendovanje građanskih prava u borbi protiv terorizma ili radi sumnje u "prijetnju sigurnosti" unutar BiH? Da li su humanitarne organizacije na prostoru BiH svoje legalne djelatnosti koristile kao paravan za neke ilegalne? Ko je zapravo nadležan za kontrolu njihovog rada?

pad SFOR-a u Ured Visokog saudijskog komiteta na Ilidži samo je dio istrage djelovanja međunarodnih humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Nakon puštanja dvojice Bosanaca iz pritvora, prve informacije potvrđuju da je u središtu interesa istražitelja SFOR-a bio Visoki saudijski komitet, a ne zatočeni poslužitelji i nenaoružani čuvari Almin Harbauš i Nihad Karčić.

Iako su uhapšeni 26. septembra (srijeda), lokalni mediji su prve potvrde hapšenja i identiteta dobili tek u nedjelju. Za razliku od drugih tajnih operacija koje su vodile lokalne vlasti, specijalne policijske snage ili istraga u koju je bio uključen UN-IPTF, niti federalna niti lokalna policija nisu sudjelovale ni na koji način u upadu u Ured Visokog saudijskog komiteta. Glasnogovornici SFOR-a su upad opravdali samo pozivanjem na opći mandat, u okviru Dejtonskog sporazuma, da imaju pravo intervenisati kako bi "otklonili prijetnju sigurnosti".

SFOR nije policija Daryll Morrell, glasnogovornik SFOR-a, rekao je novinarima 2. oktobra da su "tokom istrage na Ilidži zatvorena četiri čovjeka: Jordanac, Egipćanin i dva državljana BiH". "Jordanac i Egipćanin su uhapšeni 25. septembra u hotelu 'Hollywood', a dva državljanina BiH u blizini Visokog saudijskog komiteta za pomoć. Nemamo namjeru da govorimo o specifičnim aktivnostima uhapšenih do okončanja istrage. Između 100 i 200 hiljada maraka je oduzeto tokom operacije. SFOR je uhapsio ove ljude zbog toga što smo sumnjali da oni predstavljaju prijetnju za SFOR i za održavanje sigurnog okruženja koje je neophodno međunarodnoj zajednici za ostvarenje njene humanitarne misije ovdje u BiH", rekao je Morrell. U svojim javnim objašnjenjima, četvoricu uhapšenih SFOR je osumnjičio za "uključenost u podršku terorističkim aktivnostima". Već takva sumnja SFOR-a bila je očigledno dovoljna za suspendovanje građanskih prava radi provođenja istrage.

Novinari nisu skrivali čuđenje takvim postupkom. Sabina Arslanagić (AFP) je podsjetila glasnogovornika SFOR-a da se u skladu sa principima demokracije koji se zagovaraju ovdje "prvo vodi istraga, prikupe informacije i tek onda neko hapsi na osnovu toga". "Kako sada to funkcionira, uhapsite ljude i onda vodite istragu?" Glasnogovornik SFOR-a je ponovio njihova stalna upozorenja da "SFOR nije policija". "Kada dođemo do nečega što, prema našem mišljenju, predstavlja prijetnju osoblju SFOR-a, prijeti građanima BiH ili međunarodnoj zajednici u održavanju sigurnog ambijenta, zatvaranje osumnjičenih je potpuno u okviru Dejtonskog mandata komandanta SFOR-a", rekao je Morrell.

Da li je dozvoljeno suspendovanje građanskih prava u borbi protiv terorizma ili radi sumnje u "prijetnju sigurnosti" unutar BiH? Na ovu dilemu je nedavno lord Paddy Ashdown, vjerovatni novi Visoki predstavnik za BiH, odgovorio tvrdnjom da je "fundamentalni cilj terorizma da zatvori naše slobodno društvo". "Ne smijemo im dozvoliti da pobijede", napisao je lord Ashdown. U slučaju istrage na Ilidži suspendovanje građanskih prava uhapšenih bilo je očito, ali niti lokalne vlasti, niti OHR nisu reagirali. Protesti su uslijedili iz Visokog saudijskog komiteta, porodica i advokata, te javnosti.

Oglas humanitaraca Visoki saudijski komitet se odlučio na vrlo neobičan postupak za bosansku javnost: svoja stajališta obznanio je u plaćenom oglasu koji je objavljen u Avazu 2. oktobra. U Visokom saudijskom komitetu su se na takav postupak odlučili iz dva razloga. Nakon samog hapšenja na Ilidži, očekivali su navalu novinara na njihov ured u Kulturnom centru "Kralj Fahd", ali niko nije dolazio. Bili su iznenađeni što niko od novinara ne pita za njihovo stajalište o upadu SFOR-a u njihove prostorije i hapšenju njihovih radnika. Zbog ranijih nesporazuma, sukoba i spekulacija sa lokalnim medijima, odlučili su se na plaćeni oglas, kako bi bili sigurni da će njihova poruka biti objavljena u cijelosti i bez bilo kakvih dodatnih intervencija.

Iz Visokog saudijskog komiteta su tako obznanili da su "pripadnici italijanskog kontingenta SFOR-a u rano jutro 26. septembra 2001. na krajnje neciviliziran način, provalili u Ured za jetime (siročad), koji je u sastavu Visokog saudijskog komiteta. Tom prilikom su razbili vrata ureda i uhapsili čuvara Almina Harbauša i kuhara Nihada Karčića. Oni su imali dužnost da obezbjeđuju zgradu, jer se u njoj nalazila kasa sa 120 hiljada maraka. Ovaj novac pripada 591 jetimu sa područja Bihaćkog kantona. Novac je trebao da bude podijeljen u utorak 2. oktobra u Bihaću, Bužimu, Krupi, Velikoj Kladuši, Cazinu i Ključu". SFOR nije želio, do okončanja istrage, da komentira ove tvrdnje o namjeni novca, koji je oduzet u istrazi. Visoki saudijski komitet nije ni objavio plaćeni oglas zbog SFOR-a, nego zbog građana BiH. Saudijci su, zbog upada u svom bosanskom uredu, intervenisali diplomatskim putem.

Vlada Saudijske Arabije je reagovala tvrdnjom da je djelovanje Visokog saudijskog komiteta u BiH legitimna operacija. "Savjetujemo da ljudi prvo budu sigurni u svoje informacije i ako je riječ o saudijskog organizaciji, tada bi trebali da prvo pitaju Saudijce o tome", rekao je princ Saud al-Feisal, ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, povodom bosanskog i drugih slučajeva. Vlada Saudijske Arabije je također zatražila od međunarodne zajednice da prvo informira saudijsku vlast prije poduzimanja akcije protiv njenih dobrotvornih organizacija. U slučaju istrage na Ilidži, nisu bile uključene ni lokalne bosanske, a kamoli saudijske vlasti. Sa saudijskog stajališta, to je bio postupak "protiv Visokog saudijskog komiteta".

Tokom proteklih devet godina, Visoki saudijski komitet je iz vladinih i privatnih izvora u ovoj kraljevini prikupio 2,1 milijardu saudijskih rijala (oko šest stotina miliona američkih dolara) pomoći za BiH. Od tog iznosa je 381 milion dolara stigao iz individualnih novčanih donacija, a 114 miliona dolara iz vladinih izvora i dobrotvornih društava. Kralj Fahd bin Abdulaziz je lično dao 34 miliona dolara za BiH. Komitet pomaže više od deset hiljada siročadi u BiH, a oko 3.300 hodočasnika je proteklih godina bilo pozvano na hadž. Oko 34 miliona dolara je potrošeno na izgradnju džamija, kulturnih centara, islamskih instituta, sirotišta i kuća. Obnovljeno je 160 džamija. Posljednji takav veliki projekat je bila izgradnja džamije i centra saudijske princeze Dževhere u Bugojnu. Džamija je otvorena u petak, 14. septembra ove godine.

Nagrada i kazna Visoki komitet Saudijske Arabije za pomoć BiH je primio ovogodišnju međunarodnu nagradu "Kralj Fejsal" za služenje islamu. Žiri za izbor dobitnika nagrade čestitao je osoblju Komiteta "na njihovom naporu da služe islamu i muslimanima". U obrazloženju je rečeno da je VSK izabran "zbog svojih humanitarnih napora za opkoljeni narod BiH. Čak i pod teškim uslovima sukoba, Komitet je osiguravao nužne potrebe za ratom razorene zajednice i pomagao u obnovi kuća i infrastrukture".

Ali, to je samo jedan od razloga zašto je bosanski upad SFOR-a (NATO) u Ured Visokog saudijskog komiteta tako osjetljiv i simboličan. Radi razumijevanja mogućih posljedica po odnose unutar međunarodnih saveznika u borbi protiv terorizma i unutar BiH, potrebno je podsjetiti i na personalnu podjelu uloga. Saudijski princ Sultan bin Abd Al-Aziz, koji je predsjedavao sjednicom žirija na kome je Saudijskom komitetu za BiH dodijeljena ovogodišnja nagrada "Kralj Fejsal", istovremeno je i saudijski ministar odbrane i avijacije. Princ Sultan je ključna ličnost američko-saudijskih pregovora o obliku saradnje u borbi protiv terorizma. Visoki saudijski komitet je formiran direktnim dekretom kralja Fahda. Na njegovom čelu od početka je princ Salman bin Abd Al-Aziz, emir (guverner) Rijada, koji je i primio nagradu "Kralj Fahd" izražavajući veliki ponos osoblja VSK zbog ove nagrade. Sa takvim osjećanjem podrške, Visoki saudijski komitet je osudio upad na Ilidži kao "neciviliziran" i kao "postupak protiv Visokog saudijskog komiteta".

Direktor VSK u Bosni šejh Naser nalazio se protekle sedmice u Saudijskoj Arabiji, tako da njegova reakcija za sada nije poznata. Ali, vjerovatno je da će on reagirati još oštrijim riječima. Još u maju 1996. Šejh Naser ibn Abdurahman Al Said je izjavio za Behar da se IFOR ponaša kao okupator: "IFOR, jednostavno, ne radi svoj posao. On je bez i jedne kapi krvi okupirao prostor BiH. Prije toga je UNPROFOR dozvolio agresiju na BiH, dozvolio je genocid nad muslimanima Bosne, kroz prste je progledao agresoru, a sada podržava podjelu na dva ili možda tri entiteta. Time smanjuje životni prostor bosanskih muslimana. U BiH vlada IFOR i on o svemu odlučuje. O životu i smrti." Zamjenik direktora Fahd el-Zekeri nije bio dostupan za razgovor.

Do sada, istražitelji i glasnogovornici SFOR-a nisu obznanili rezultate istrage na Ilidži. Stoga nije poznato kako će, osim sumnje u uključenost uhapšenih u podršku terorističkim aktivnostima, SFOR argumentirati nužnost svoje akcije. Ukoliko je tačno da su uhapšeni ispitivani prije svega o djelovanju Visokog saudijskog komiteta, to znači da je završetak istrage protiv ovih osoba samo najava šire istrage. Žrtve su, za sada, članovi porodica uhapšenih, koje danima nisu imale čak ni informaciju o tome šta se desilo s njihovim najbližim. Advokat Almin Dautbegović, angažovan od porodice jednog od uhapšenih, kaže da niti u jednoj dosadašnjoj antiterorističkoj istrazi, nisu na ovako grub način prekršena prava nekog od njegovih branjenika kao što je to sada učinjeno. "U svim dosadašnjim istragama nikada niti jedna organizacija za zaštitu ljudskih prava nije reagirala zbog kršenja zakonskih prava osumnjičenih. To je jedan od bitnih razloga zašto onda oni povjeruju da su proklamacije o ljudskim pravima prevara jer ne važe za sve podjednako. Neshvatljivo je da se uhapšenom uskraćuje pravo na odvjetnika, koji mora imati svoje mjesto u svakom pravnom postupku protiv bilo koga", kaže Dautbegović.

Tokovi novca Upad u Ured za jetime VSK-a obnovio je pitanje da li antiteroristički istražitelji prave razliku između sumnje o "uključenosti u podršku terorističkim aktivnostima" i "legitimnosti humanitarne operacije VSK-a u BiH". Istraga na Ilidži, sasvim sigurno, nije slučajno povezana sa oduzimanjem velikog iznosa novca. Antiteroristički istražitelji i u BiH provjeravaju tok novca preko humanitarnih organizacija, tragajući za vezama između ovih organizacija i osumnjičenih terorista. Još dvije međunarodne, islamske humanitarne organizacije, koje su djelovale u Bosni i na Balkanu, nalaze se pod sumnjom da su neke od njihovih pristalica povezane sa osumnjičenima za terorizam. Dvije organizacije, Muwafaq i Mercy International su u središtu ponovljenih tvrdnji o takvoj mogućoj povezanosti. Muwafaq je šest godina vodio i na kraju dobio sudski spor protiv jednog malog časopisa, Africa Confidental, koji ga je povezivao sa terorističkim akcijama. Njegovi sponzori negiraju bilo kakvu vezu sa osumnjičenim teroristima.

U jednom intervjuu iz 1996. Osama bin Laden je naveo Muwafaqov ured u Zagrebu kao jednu od organizacija koje podržava, ali niti jedna od dosadašnjih istraga nije potvrdila takvu njegovu tvrdnju. Poput zvaničnika VSK-a, ljudi koji su tokom i poslije rata bili povezani sa aktivnostima ovih organizacija u Zenici, naprimjer, odbijaju da govore za javnost ili govore isključivo o legitimnosti njihovih operacija kao što su pomoć za siročad, obrazovni kursevi za računare i jezike i slično. Za razliku od VSK, ove organizacije nije moguće pronaći na njihovim ranijim adresama, niti u telefonskim imenicima bosanskih gradova u kojima su ranije djelovali. Vojni obavještajci, stoga, imaju trenutno jedan od najtežih poslova u BiH, pokušavajući da odvoje legitimna djelovanja od "podrške za terorističke aktivnosti". Moguće su brojne spekulacije o tome ko je sve vojnim obavještajcima zemalja-članica NATO-a, u sastavu SFOR-a, interesantan za ovakve ili slične "informativne razgovore" kao što je SFOR-ova "istraga na Ilidži". Ali tok ove istrage i mogućih novih tajnih operacija od strane SFOR-a ili lokalne policije, postavlja posebna važna pitanja o statusu i odnosu prema građanskim pravima osumnjičenih u ovom (ne)objavljenom ratu protiv terorizma i o opasnosti pogoršanja stanja u Bosni i Hercegovini. To su pitanja na koja do sada nisu dali odgovor ni lokalne vlasti niti najviši predstavnici međunarodne zajednice.


Arhiva Dani
226

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh