akon što je Nijaz Duraković, kao pred sjednik Nadzornog odbora Fabrike du hana Sarajevo (FDS), zatražio da se ura di dodatna revizija strukture vlasni čkog kapitala, Šefik Lojo aktuelni direktor FDS-a, navodno je izjavio da u fabriku više niko neće ući jer je "Fabrika duhana Sarajevo privatna firma i niko iz vlasti nema šta da traži"!?

U svom naknadnom objašnjenju datom za javnost, Duraković je rekao: "U ime svog poslodavca, dakle Vlade BiH, predložio sam da bi radi svih priča, novinskih napisa itd. bilo dobro da se takva revizija obavi i tako izbiju aduti svim nagađanjima o situaciji u FDS-u, o tome je li privatizacija vođena na pravi način, je li državni kapital oboren ili nije..."

Premijer Vlade Federacije Alija Behmen zatražio je da Finansijska policija preispita stanje u FDS-u, poručujući: "Kao premijer, nikome nisam dužan objašnjavati svoje zahtjeve, a dužan sam čuvati državni kapital. Finansijska policija će, uprkos svemu, ipak ući u Fabriku duhana, s tim da će neko u tom slučaju iz nje morati izaći." Prema informacijama do kojih su Dani došli, inspektori Finansijske policije već su u FDS-u, ali zasad se još uvijek ne zna ko će iz nje izaći.

Državnici prevarili državu Fabrika duhana Sarajevo jedno je od najprofitabilnijih preduzeća u Federaciji, a sigurno je među najuspješnijim i u cijeloj BiH. Samo u prošloj godini FDS je ostvarila neto profit u visini od 23 miliona maraka. U poslijeratnom periodu su od vlastite zarade investirali oko 60 miliona maraka u nova postrojenja, tako da je Fabrika duhana Sarajevo danas među najmodernijim tvornicama duhana u Evropi. Ne čudi onda što su za njenu kupovinu bile zainteresirane mnoge inostrane firme, od kojih su neke, nezvanično, bile spremne platiti čak i 100 miliona maraka.

No, problemi su se pojavili onog trenutka kad je u javnost procurila informacija da FDS prodaje samo 40 posto svoga kapitala, jer je ostalo već privatizirano, odnosno pretvoreno u dionički kapital. S razlogom su se nametnula pitanja: Ko će biti zainteresiran da uloži milione maraka kako bi postao manjinski vlasnik bez direktnog prava odlučivanja? Kolika će biti cijena dionica? Kad i kako se privatiziralo 60 posto FDS-a?

Prema knjigovodstvenim podacima, početna vrijednost kapitala Fabrike duhana Sarajevo iznosila je 103 miliona maraka. Prije rata, u vrijeme ekonomskih reformi koje je pokrenuo Ante Marković, 1.100 radnika, koliko je tada bilo zaposleno u FDS-u, internim upisom dionica postali su vlasnici 40 posto preduzeća. Dakle, državi je ostalo 60 posto vlasništva, a treba pomenuti i podatak da danas u FDS-u radi duplo manje radnika nego prije rata. Dolaskom na vlast Alijansa je promijenila predsjednike i članove upravnih odbora pojedinih firmi i tako je otkrivena i činjenica da se vlasnički odnos u FDS-u promijenio na štetu države, koja sada ima samo 40 posto ovog preduzeća.

Raniji predsjednik Upravnog odbora FDS-a bio je Timur Numić, inače i direktor Centrale Stranke demokratske akcije. Uz "malu pomoć svojih prijatelja", prvenstveno tadašnjeg premijera Vlade FBiH Edhema Bičakčića, Numić je uspio isposlovati da se navodni dug (kontrola Finansijske policije će utvrditi o kakvim dugovanjima se zaista radi) od 19 miliona maraka, koliko je trebalo biti isplaćeno radnicima FDS-a za njihov ratni angažman, jednostavno pretvori u dionice preduzeća, što je u suprotnosti sa svim privatizacijskim propisima. Ovim postupkom radnici su postali većinski vlasnici, vječni direktor Lojo je i dalje ostao na svojoj funkciji, a time je SDA zadržala kontrolu nad FDS-om, od koje je u proteklih desetak godina imala itekakve koristi.

Dani su prije dvije godine pisali o nabavci oružja (pištolji kalibra 6,35 mm, različite vrste bojnih noževa, noževa za bacanje, lisice za prste, sprejevi za onesposobljavanje, kompleti tradicionalnog istočnjačkog oružja nun-čaka) preko zeničkog preduzeća ATC-Autotech. Kroz dvije narudžbenice Vlada FBiH je naložila FDS-u da plati nabavku ovog naoružanja, municije i opreme, a navodno je sve bilo namijenjeno AID-u. Bičakčić je, bez obzira na postojeću dokumentaciju, sve demantirao, a Šefik Lojo je odgovorio da on nema pojma da li je FDS ikad platila te račune i da ne zna ko bi to mogao znati!?

Kako je FDS počela proizvoditi džem Pored proizvodnje cigareta, kao osnovne djelatnosti, finansiranja aktuelne vlasti u Bošnjaka, kao glavne sporedne djelatnosti, i nabavke naoružanja, Fabrika duhana Sarajevo u poslijeratnom periodu postala je poznata i po učešću u proizvodnji sokova i džemova!? Naime, tokom afere oko Fruteksa iz Čelića otkriveno je i da je FDS suvlasnik ovog preduzeća. Način na koji je to urađeno može se nazvati mafijaškim. Naime, promjenu u vlasničkom kapitalu Fruteksa, ne birajući sredstva, uradili su Timur Numić, Šefik Lojo, braća Mirsad i Enver Delimustafić i Senad Šahinpašić Šaja.

Početkom 1997. godine Upravni odbor Frigosa (nekadašnja poslovna jedinica Fructala) donio je odluku o osnivanju preduzeća Fruteks, u koji je Frigos trebao unijeti osam miliona maraka dioničkog kapitala (zemljište, građevinski objekti, zalihe, proizvodi), a Cenex je, prema odluci svog UO-a, na sebe preuzeo da učestvuje sa također osam miliona maraka uloga, i to dva miliona u opremi, a ostalo u repromaterijalu i novcu. Međutim, sva oprema koja je kasnije nabavljena od slovenačkog ENOOP-a plaćena je Fruteksovim sredstvima, jer je Cenex odbio to da uradi, a Delimustafići su Fruteks dodatno opterećivali uslovljavanjem da sva plaćanja u BiH i inostranstvu idu preko BH banke uz izuzetno visoke cijene usluga. Pored svega ovoga, kako Cenex i dalje nije ulagao nikakva sredstva, Fruteks se zaduživao kod BH banke uzimajući kredite koji su do kraja '97. dostigli ukupan iznos od dva miliona maraka.

Rukovodstvu Cenexa je ponuđeno da, s obzirom da su i većinski vlasnici BH banke, preuzmu obaveze Fruteksa prema ovoj banci i pretvore ih u osnivački ulog u Fruteksu. Nisu pristali, a dugovi su rasli jer su kamate uredno obračunavane. Ovome treba dodati i zaduženje Fruteksa prema Hipotekarnoj banci, u kojoj su Delimustafići također većinski vlasnici. Zbog svega je rukovodstvo Fruteksa počelo tražiti novog partnera i tada na scenu stupa Fabrika duhana Sarajevo, koja je bila suosnivač BH banke, sa ulogom od oko 4.400.000 KM. Fabrika duhana Sarajevo je zatražila od Ekonomskog instituta u Sarajevu da načini elaborat o mogućnostima ulaganja u Čelić. Izvještaj je pokazao da Cenex nema nikakvog osnivačkog kapitala u Fruteksu!?

U međuvremenu propada BH banka. Postavljen je prinudni upravitelj. Prema jednoj verziji događaja, rukovodstvo FDS-a još više je bilo zainteresirano za preuzimanje obaveza Fruteksa prema BH banci jer su u tome, navodno, vidjeli mogućnost da spasu svoj kapital iz sada već propale BH banke.

U nizu pokušaja da se spasi BH banka, rukovodioci Cenexa i FDS-a pozvali su u Sarajevo na sastanak tadašnjeg direktora Fruteksa Sulejmana Šadića. Sastanku je prisustvovao i Senad Šahinpašić, koji je Šadiću saopćio da je on sa Timurom Numićem dogovorio da se uspostavi nova vlasnička struktura u Fruteksu, koju su oni precizirali Ugovorom o izmjenama i dopunama Ugovora o osnivanju d.o.o. Fruteks. Novi ugovor su 11.10.1999. godine potpisali, ispred Frigosa, predsjednik skupštine dioničara Salih Krasnić, te čelni ljudi Cenexa i FDS-a. Frigos i Cenex postali su vlasnici Fruteksa 20 posto, a FDS 60 posto. Vrlo brzo nakon ovoga smijenjen je Sulejman Šadić zbog navodnog opstruiranja pri registriranju ovih promjena u vlasničkim odnosima na Kantonalnom sudu u Tuzli i na njegovo mjesto je postavljen Bahrija Agić.

Uslijedili su sudski procesi, mnogi od pomenutih su pozivani na odgovornost, no niko još nije proglašen odgovornim, a mnogi dokazi zbog zvučnih imena koja su uključena u ovu aferu i dalje se kriju.

Kako je Šefik Lojo spašavao Delimustafiće Finansijska policija je 18. marta ove godine uputila Federalnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv: Sulejmana Šadića, bivšeg direktora d.o.o. Fruteksa, Mirsada Delimustafića, generalnog direktora BH banke i predsjednika Upravnog odbora Fruteksa, Mevludina Škripića, šefa računovodstva Fruteksa, Envera Delimustafića, direktora Cenexa i lica ovlaštenog da raspolaže novčanim sredstvima sa žiroračuna firme Fruteks, Šefika Loje, direktora Fabrike duhana Sarajevo, i Bahrije Agića, direktora Fruteksa.

Prvooptuženi Sulejman Šadić tereti se da je zloupotrijebio položaj jer je u dogovoru sa Mirsadom Delimustafićem, "a u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi za BH banku dana 31.07.1999. godine potpisao Aneks I Ugovora o dugoročnom kreditu 4D/98 od 1.08.1998. kojim se dugoročni kredit u iznosu od 5.000.000 DM/KM pretvara u kratkoročni kredit uz kamatnu stopu od 2 posto na mjesečnom nivou i to sa retroaktivnom primjenom od 1.08.1998. te su zaključujući tako štetan ugovor fiktivno uvećali obaveze Fruteksa prema BH banci po osnovu redovnih i zateznih kamata za iznos od 888.741,93 DM/KM". Do promjene karaktera kredita došlo je postavljanjem Asima Zjakića za privremenog upravitelja BH banke, koji je Fruteksu ponudio ovo rješenje, a Delimustafići i Lojo prihvatili.

Nijaz Duraković: "Reviziju treba obaviti"

U pomenutoj prijavi navode se i pregovori koji su vođeni između rukovodstva BH banke, Fruteksa i FDS-a o preuzimanju duga Fruteksa kod BH banke od strane FDS-a, a s ciljem sanacije BH banke, što je Upravni odbor FDS-a verificirao svojom odlukom br. UO-75/99 od 12.10.1999. godine potpisanom od strane Timura Numića kao predsjednika UO FDS-a. Ukupan dug je iznosio 6.923.143,64 KM, u koji su bile uključene i sporne kamate u iznosu od 888.741,93; a sve to je FDS preuzela kao svoj osnivački ulog u Fruteksu. FDS je na ovaj način naplatila svoja potraživanja od BH banke u iznosu od 4.408.292,60 KM, a razliku od 2.514.851,04 KM od ukupnog dugovanja Fabrika duhana Sarajevo je doznačila u korist žiroračuna BH banke 19.10.1999. godine. Na ovaj način oštećeni su i Fruteks i FDS, jedino je profitirala BH banka.

Direktor FDS-a Šefik Lojo, u prijavi koju je napisala Finansijska policija, tereti se da je "u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi za firmu Fruteks zloupotrijebio svoj položaj jer je 29.02.2000. godine mimo znanja UO FDS-a potpisao Protokol o načinu regulisanja obaveza dužnika Fruteksa između povjerioca Hipotekarne banke, dužnika Fruteksa, garanta FDS-a i garanta Cenexa, a kojim se firma FDS obavezala da će garantovati Hipotekarnoj banci da ukoliko firma Fruteks ne izmiri svoje obaveze prema Hipotekarnoj banci u iznosu od 1.193.740,90 KM iste će izmiriti FDS što je i učinjeno po utvrđenoj dinamici u periodu od 31.03.2000. do 31.08.2000. godine kada je FDS po nalogu Lojo Šefika izvršila uplatu cjelokupnog duga za koliko je Lojo oštetio FDS i omogućio sticanje protivpravne imovinske koristi Fruteksu iako u to vrijeme u Tuzli još uvijek nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi u Fruteksu, odnosno nije uknjižena dokapitalizacija Fruteksa od strane FDS-a".

U kontaktima sa nekim visokim dužnosnicima Vlade Federacije saznali smo da je pomenuta krivična prijava sve donedavno ležala u "nečijoj" ladici i da tek očekuju da bude aktivirana. S druge strane, nezvanično su nam potvrdili da Fruteks faktički nikad nije ni registriran na Kantonalnom sudu u Tuzli, pa se može desiti da u cijeloj aferi najveći gubitnik bude upravo FDS. Ako se tome doda činjenica da će vrlo brzo biti pokrenuta istraga protiv Šefika Loje o tome kako je "spašavao" BH banku, te činjenica da Finansijska policija već vrši provjeru vlasničkog kapitala i poslovanja FDS-a, jasno je da o eventualnoj privatizaciji FDS-a u skorije vrijeme nema ni govora, a iz FDS-a će, izgleda, zaista, neko morati izaći.

Arhiva Dani
226