Arhiva Dani 220 POGLED U SVIJET

DIPLOMATE BEZ VIZE, TALIBANI BEZ MILOSTI

"Odlazimo, ali nije gotovo", rekao je David Donahue, generalni konzul u američkoj ambasadi u Pakistanu nakon što su talibanske vlasti susjednog Afganistana odbile da produže vize za izaslanike SAD-a, Njemačke i Australije. "I dalje je ovdje zatvoreno osam ljudi, koji imaju pravo na kontakte sa konzulatima svojih zemalja. Prva stvar koju ćemo uraditi sutra popodne jeste da ponovimo taj zahtjev u talibanskoj ambasadi u Pakistanu", rekao je Donahue. Diplomate su provele prošlu nedjelju u glavnom gradu Afganistana, pokušavajući da kroz susrete sa talibanskim zvaničnicima osiguraju dozvolu za posjetu osmorici zapadnih humanitaraca koje su talibanske vlasti optužile za propagiranje kršćanstva. Talibani su vratili diplomatama pasoše u ponedjeljak popodne, a njihove vize su istekle u utorak. Ministarstvo vanjskih poslova Afganistana je objasnilo da će ispratiti trojicu diplomata do aerodroma, kako bi se UN-ovim avionom vratili u Islamabad. "Jasno nam je da ovdje nismo dobrodošli. Ali, time se samo završava prva faza", rekao je Alastar Adams, prvi sekretar i generalni konzul Visoke komisije Australije u Pakistanu. Osam humanitaraca - dvije Amerikanke, četiri Nijemca i dva Australijanca _ nisu viđeni otkako su početkom augusta uhapšeni zajedno sa 16 lokalnih radnika agencije Shelter Now International. Po afganistanskim zakonima, stranci optuženi za prozelitizam se deportiraju nakon služenja zatvorske kazne. Lokalnim radnicima agencije koji su državljani Afganistana prijeti smrtna kazna.

eneral Joseph Ralston, vrhovni zapovjednik NATO saveza u Evropi, posjetio je Makedoniju pripremajući procjenu da li su tamošnje primirje i mirovni sporazum dovoljna garancija za upućivanje 3.500 vojnika ovog saveza u misiju razoružavanja albanskih pobunjenika. Britanski tim za vezu istovremeno je sa lokalnim komandantima albanskih snaga raspravljao detalje procesa razoružanja. Albanski komandanti tvrde da zapadni vojni savez neće imati problema sa njihovim vojnicima, ali da nisu sigurni u saradnju makedonskih oružanih snaga. Makedonski radikali i nacionalisti, koji se protive mirovnom sporazumu, organizirali su ranije nasilne proteste protiv NATO saveza, tvrdeći da oni pomažu albansku pobunu. Na obje sukobljene strane postoje sumnje u održivost mirovnog sporazuma, ali bez njega dalji sukobi bi vodili u podjelu Makedonije na makedonska i albanska područja. Očekuje se da NATO savez donese odluku o upućivanju vojnika u makedonsku misiju tokom sedmice.

HATEMI BRANI SVOJ PRIJEDLOG VLADE

uhamed Hatemi, predsjednik Irana, branio je svoj novi kabinet, posebno njegov ekonomski tim, tražeći parlamentarno odobrenje za sastav vlade. Hatemi se suočio sa snažnim kritikama podijeljenih reformista u parlamentu. Neki od reformista vjeruju da su njegove nominacije za novu vladu isuviše obazrive i daleko od očekivanja naroda. "Nećemo dopustiti ulazak niti jednog nesposobnog ministra u vladu. Ne smijemo dozvoliti da se nada pretvori u očajanje naroda", rekao je Akbar Alami, reformist i poslanik. Glavne reformističke frakcije i manjinski konzervativci su najavili da će podržati većinu Hatemijevih nominacija. "Program ekonomskih reformi ne smije biti izveden šok-terapijom, jer bi se time izazvali socijalni protesti i mogući nasilni sukobi", rekao je Hatemi. Nakon izlaska iz parlamenta, Hatemija su sačekale porodice političkih zatvorenika, moleći ga za pomoć. Zbog postojeće podjele vlasti, u kome glavnu riječ nad sudstvom imaju konzervativci, Hatemi nije mogao da obeća pomoć, nego je zamolio porodice za strpljenje. U svom govoru pred parlamentom, Hatemi je govorio protiv tvrde i striktne primjene islamskih propisa, uključujući javno šibanje i kažnjavanje desetina ljudi zbog pijenja alkohola, zlostavljanja žena ili hapšenja zbog slušanja glasne muzike. U posljednja dva mjeseca, nakon Hatemijeve druge izborne pobjede, desetine ljudi je javno kažnjeno zbog sličnih grijeha. Reformisti smatraju da je to pokušaj konzervativaca da osramote novog-starog predsjednika, dok konzervativci vjeruju da je javno kažnjavanje neodvojivi dio islamskih struktura i propisa.

utori udžbenika iz historije osumnjičeni za opravdavanje japanske militarističke prošlosti okrivili su ljevičare zbog odluke većine školskih odbora širom zemlje da ne prihvate korištenje udžbenika u školama. Oni su "u ime slobode i demokratskog društva" zatražili da vlada naredi školskim odborima preispitivanje odluka protiv upotrebe udžbenika koji je izazvao snažne proteste posebno u Kini i Južnoj Koreji. Društvo za reformu udžbenika historije, otvoreno nacionalistička grupa historičara koja je kolektivni autor udžbenika, proglasilo se žrtvom jednostrane medijske kampanje i "tajnih manevara" njihovih protivnika. Samo dva procenta od 542 javna školska distrikta prihvatilo je kontroverzne udžbenike za školsku upotrebu. Nacionalistički historičari su posebno optužili liberalne novine Asahi Shimbun, tvrdeći da je njihova kampanja protiv udžbenika izazvala i reagovanja iz Kine i Južne Koreje. Također su optužili japansku javnu televizijsku mrežu zbog stalnog izvještavanja o protestima u Južnoj Koreji. Ova grupa tvrdi da je Japan bio isuviše mazohistički u dosadašnjim procjenama vlastite prošlosti. U udžbeniku se zanemaruju događaji kao što je Nanjing masakr u Kini ili korištenje stotina hiljada azijskih žena kao seksualnog roblja od strane japanskih vojnika, te se izbjegava riječ "invazija" za japansku vojnu okupaciju ostalih azijskih zemalja u prvoj polovini 20. stoljeća. Novi udžbenik historije, što je naziv knjige koju je objavio Fusosha Publishing Co., prodat je u 700.000 primjeraka.

ve više pristalica Falun Gonga, religiozne sekte koju su kineske vlasti zabranile kao "đavolski kult", osuđuje se na dugotrajne zatvorske kazne. Mediji u Pekingu su objavili da je 45 navodnih organizatora Falun Gonga osuđeno na kazne zatvora u trajanju do 13 godina, zbog odupiranja vladinoj kampanji protiv ovog kulta. Ove presude su uslijedile nakon što je objavljeno da je sud u Pekingu osudio na doživotne zatvorske kazne četvoricu sljedbenika kulta pod optužbom da su osmislili samospaljivanje pet pristalica Falun Gonga u januaru ove godine. Samospaljivanje na Tiananmenu, u kome su poginule majka i njena dvanaestogodišnja kćerka, dobilo je veliku pozornost u medijima pod vladinom kontrolom. Vladini mediji su događaj iskoristili za smanjenje javne podrške Falun Gongu. Glasnogovornici kulta su porekli da je samospaljivanje organizirao ovaj kult, tvrdeći da takav postupak nije povezan sa učenjem Falun Gonga. Oko dvije stotine pristalica ovog kulta do sada je umrlo u kineskim zatvorima. Dosadašnje smrti pristalica Falun Gonga u zatvorima kineska je vlada opisivala kao samoubistva, bolesti ili samopovređivanja.

Arhiva Dani
220