Naučnici
se zalažu za kloniranje ljudi
dlučni
da stvore prvu kloniranu ljudsku bebu, naučnici su u Washingtonu
branili svoje planove od optužbi da je tehnologija suviše
opasna da bi se primijenila na ljude. Ove optužbe su
iznosili eksperti za kloniranje životinja. Tokom rasprave
u američkoj Nacionalnoj akademiji znanosti, italijanski
doktor Severino Antinori je objavio da će nastaviti
sa planovima da osigura kloniranu djecu za sterilne parove.
Ovom raspravom naučnici su dali svoj doprinos izvještaju
koji krajem septembra treba da odgovori na pitanje da li
bi Sjedinjene Države trebale da zabrane kloniranje ljudi.
Predstavnički dom američkog Kongresa je prošle sedmice izglasao
takvu zabranu. Ova zakonska zabrana kloniranja ljudi, koja
sada ide na raspravu u Senat, predviđa kaznu od milion dolara
pa i više, uz zatvorsku kaznu do deset godina. Antinori
i Panos Zavos, specijalista iz Kentuckyja, suočeni
su sa teškim pitanjima od strane znanstvenika koji su kloniranjem
životinja utvrdili izuzetno visok stepen defekta i neuspjeha.
Zavos je objavio da Antinori namjerava da započne proces
stvaranja kloniranih beba za sterilne parove u novembru.
Antinori je stekao svjetsku pažnju 1994. pomaganjem šezdesetdvogodišnjoj
ženi da dobije dijete.
Izraelci
podržavaju "ciljana ubistva"
ako
je posljednjih dana povećana međunarodna kritika Izraela
zbog atentata na palestinske aktiviste, u samom Izraelu
postoji posebno visoka podrška za "ciljana ubistva".
U atentatima je usmrćeno 40 militanata i desetine nevinih,
slučajnih prolaznika, uključujući i dvoje djece u Nablusu
prošle sedmice. Britanija je atentate nazvala "pogrešnim
i ilegalnim", a SAD su se usprotivile politici "ciljanih
ubistava", nazivajući ih "previše agresivnim potezom,
kojim se samo podstiče nasilje u regionu". Ali, izraelska
javnost vjeruje da nema drugog izbora: Prema istraživanju
koje su sproveli u novinama Ma'ariv, 90 procenata
Izraelaca podržava ovakvu Vladinu politiku, a 27 procenata
podržava i atentat na samog Arafata. Većina Izraelaca
vjeruje kako Vlada i vojska nemaju drugog načina da zaustave
samoubilačke napade palestinskih militanata. Napad u Nablusu
za Ariela Sharona je "jedan od najvećih izraelskih
uspjeha".
Napad u Nablusu, u kome
je prilikom atentata na jednog Hamasovog lidera ubijeno
osam ljudi, uključujući i dvoje djece, označio je i početak
rata riječima. Uz ručno oružje, minobacače, bombe, rakete
i ostali standardni arsenal, na Srednjem istoku i jezik
je postao oružje. Nakon napada u Nablusu, izraelske vlasti
su rekle da je cilj bio Hamasov lider, kao "mozak"
terorističkih operacija, ali za Palestince to je bio samo
hladnokrvni atentat. Takav opis su svojim novinarima, međutim,
zabranile čak i neke novinske redakcije kao što je BBC,
koji je također podlegao izraelskom diplomatskom pritisku.
Izraelske vlasti preferiraju druge riječi kao što su "ciljana
ubistva", "presretanje", "likvidacija"
i sl.
Tako izraelske vlasti
blokadu puteva nazivaju "zatvaranjem Palestinaca u
njihovim selima", dok sami Palestinci za to jednostavno
kažu da su "pod opsadom". Granica između Izraela
i Zapadne obale se od 1949. naziva "Zelenom linijom",
otkako je iscrtana na mapi zelenom tintom. Tu liniju Palestinci
zovu "nacionalnom katastrofom". Ali, kada se devedesetih
Izraelcima učinilo da bi ova linija mogla da postane granicom
nove palestinske države, oni su je počeli nazivati "šavom".
Bombaša-samoubicu Izraelci zovu "teroristom",
a Palestinci "šehidom". Kada Palestinac pogine
u misterioznoj eksploziji u kući ili uredu, za Palestince
je uvijek uzrok "izraelski napad", a za Izraelce
"nesreća na poslu". Palestinci kažu da su u izraelskim
zatvorima izloženi "torturi", a Izraelci tvrde
da primjenjuju "umjereni fizički pritisak". Palestinci
su nakon napada na Nablus osudili nekoliko "kolaboratora",
koje Izraelci opisuju kao "kooperatore" i "pomagače".
Izraelci brinu zbog palestinskih "ekstremista",
koje Palestinci zovu svojim "aktivistima". Palestinci
drže "demonstracije", koje Izrael naziva "neredima"
i poziva policiju da djeluje. Tako se obnavlja beskrajno
sistemsko nerazumijevanje Palestinaca i Izraelaca.
Konzervativci
dobili bitku u Iranu
eformistički
parlamentarci predali su se manjinskim konzervativcima u
parlamentu Irana, prisiljeni da odustanu u sporu oko ključnih
imenovanja u Savjetu čuvara revolucije, kako bi omogućili
inauguraciju predsjednika Muhameda Hatemija. Konzervativci
su glasanjem odobrili izbor dva člana Savjeta čuvara revolucije,
tijela koje nadgleda zakone i vlast, kako bi osiguralo islamsku
revolucionarnu dosljednost sistema i ljudi na vlasti. Time
je prestao razlog za blokadu Hatemijeve inauguracije u drugom
predsjedničkom mandatu, čime se omogućava
i izbor nove vlade. Savjet čuvara revolucije ima veća ovlaštenja
od izabranih političara. Iako reformisti imaju dvije trećine
mjesta u parlamentu, morali su da se povuku jer je u ovom
sporu talac bio sam Hatemi, lider reformističkog pokreta
u Iranu. "Kada su reformisti vidjeli da je njihov lider
talac ove igre i da nije moguća njegova zakletva, što umanjuje
kredibilitet njegove vlade, oni su se povukli", kaže
politički analitičar Saeed Laylaz. Reformistički
poslanik Ahmad Azimi rekao je za AP da su se opirali
pritiscima i odbijali da glasaju za tvrdolinijaše. Ali,
vođa revolucije Hamnei ima zadnju riječ: on je odgodio
inauguraciju zbog ustavnih sporova i time prisilio reformiste
da omoguće izbor novih članova Savjeta čuvara revolucije.
Članovi Savjeta mogu osporiti bilo koji zakon koji izglasaju
svojom većinom reformisti u Medžlisu. To su i činili proteklih
mjeseci. U Savjetu se nalazi šest pravnika koje postavlja
Hamnei i šest pravnika koje odobrava parlament. Hatemi,
koji je ponovno izabran 8. juna, osvojio je 77 procenata
glasova na izborima.
NATO
dolazi u Makedoniju?!
eneralni
sekretar NATO-saveza Lord Robertson uvjeravao je makedonske
lidere da će vojnici ove Alijanse razoružati albanske pobunjenike
kada bude postignut trajni mirovni sporazum. Hansjoerg Eiff,
ambasador ovog saveza u Makedoniji, i specijalni izaslanik
Peter Feith prenijeli su makedonskom predsjedniku
Borisu Trajkovskom "usmene garancije" Lorda
Robertsona da će savezničke trupe prikupiti oružje
od pobunjenika.
Prema planu, 3.500 vojnika
NATO-saveza bit će razmješteno u Makedoniji, ali samo nakon
što se makedonski rivali slože o mirovnom planu, trajnom
zaustavljanju neprijateljstava i založe se za amnestiju
pobunjenika od strane makedonske vlade. Makedonci su se
složili da daju amnestiju svim pobunjenicima, osim onima
koji su odgovorni za ratne zločine, za koje će suditi UN-ov
Haški sud. Time je omogućen nastavak pregovora makedonske
vlade i albanskih lidera u Ohridu, koji su bili pred kolapsom
nakon što je Vlada u ponedjeljak tražila brže razoružavanje
pobunjenika. U utorak, makedonska policija je u napadu na
jedno albansko predgrađe Skoplja ubila pet navodnih pobunjenika,
"terorista", i oduzela njihovo oružje. "Grupa
je planirala terorističke napade u Skoplju. Pokušali smo
da ih uhapsimo, ali tokom operacije oni su pružili snažan
oružani otpor", objavila je makedonska policija. Ranije
su se pregovarači složili da policijske snage odražavaju
etničku sliku stanovništva, u kome Albanci čine trećinu
od dva miliona stanovnika Makedonije, ali da makedonska
vlada zadrži centralnu kontrolu nad policijskim snagama.
Mirovni pregovori se
stalno ugrožavaju novim zahtjevima ili novim sukobima. Pregovarači
sada treba da se slože o tome da razoružavanje pobunjenika
ide istovremeno sa ratifikacijom sporazuma u parlamentu.
Ali, međunarodni posmatrači se i dalje plaše da u Makedoniji
ne izbije rat kakav je već bio u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu.
U
popravni dom zbog humanitarne pomoći
fganistanski
talibani su odbacili međunarodne kritike zbog hapšenja 24
humanitarca, među kojima se nalaze i stranci i lokalno osoblje
jedne humanitarne agencije, tvrdeći da imaju snažne dokaze
da su zatvoreni humanitarci promovirali kr-šćanstvo. Istovremeno,
organizacija Shelter Now International (SNI), čije je
sjedište u Njemačkoj, odbacila je optužbe da je njenih osam
stranih i 16 lokalnih radnika umiješano u prevođenje afganistanskih
muslimana u kršćanstvo. "Mi smo normalna humanitarna
organizacija, a ne kršćanska organizacija. Naš cilj nije
da ljudi mijenjaju svoju vjeru", rekao je Joachim
Jaeger, glasnogovornik ove organizacije u Berlinu. SNI
je pomogao izbjeglicama i raseljenim osobama u brojnim zemljama
širom svijeta. Ova organizacija nije povezana sa američkom
kršćanskom organizacijom istog imena, koja također djeluje
u Afganistanu. U Afganistanu je pomagao da se pronađe smještaj
za djecu koja žive na ulici. Njihov ured u Kabulu je otvoren
još 1993. godine. Ured UN-a u Afganistanu je objavio da
talibanski zvaničnici ponovo razmatraju optužbe protiv humanitaraca.
Za pokušaj konvertovanja muslimana u drugu vjeru, predviđena
je smrtna kazna, na osnovu talibanske interpretacije Šerijata.
Kao dokaze, talibanski istražitelji su pokazali diskove
sa pričama o Kristovom životu na dari jeziku, kopije Biblije
na dari i engleskom jeziku, raspored radioemisija ove organizacije
i pisano priznanje jedne strankinje koja je radila za SNI.
Humanitarci su zatvorenici Ministarstva za promociju vrlina
i sprečavanje grijehova. Pedeset i devetoro djece kojoj
su pomagali uhapšeni humanitarci, upućeno je u popravni
dom, "gdje će ostati sve dok iz njih ne budu uklonjeni
svi tragovi kršćanstva".
Arhiva Dani
218
