DANI: Nedavno su predstavnici SDP-a uputili niz kritika na rad tužilaštva i sudova, ocijenivši njihov rad, pored ostalog, sterilnim. Kakve im argumente možete suprotstaviti?

JAGANJAC: Najbolji pokazatelj toga kako mi funkcionišemo je ono što smo uradili do sada. U odnosu na 30. juni prošle godine, do 30. juna ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je riješio 24 posto zaostataka od proteklih godina. To znači da smo riješili kompletan priliv i ušli u rješavanje zaostataka sa 24 posto. Prošle godine smo imali 7.663 predmeta u radu, a ove godine 6.174. Ako gledamo po tome, sud je uradio dosta posla i to niko ne može negirati. Gledano po individualnim rezultatima rada sudija od kraja prošle godine, konstantan je mjesečni prebačaj norme svakog sudije od 30 posto. S tog aspekta ne mislim da je naš sud sterilan i da nije uradio veliki posao. Ima vrlo interesantan materijal Vlade FBiH iz maja ove godine - dijagnostičko ispitivanja korupcije u BiH koji je, na njen zahtjev, pripremila Svjetska banka. Na osnovu tog materijala Vlada FBiH utvrdila je 14 prioriteta u borbi protiv korupcije i, što je još važnije, Vlada je utvrdila prioritetne mjere u okviru kojih je izmjena i donošenje 12 zakona. Dakle, problem je toliko širok da Vlada formira i posebno vijeće za borbu protiv korupcije, koju je katastrofa dovoditi samo u nadležnost suda.

DANI: Koliko ste predmeta u vezi za korupcijom do sada riješili?

JAGANJAC: Nedavno su usvojene dvije međunarodne konvencije koje se bave pitanjem korupcije. Jedna je građanskopravna, a druga krivičnopravna. Ova prva daje definiciju korupcije u kojoj se, pored ostalog, kaže da ona podrazumijeva traženje, nuđenje, davanje, primanje, direktno ili indirektno, mita ili bilo koje druge neprikladne koristi. Korupcija u smislu krivičnog zakona kao jednog djela ne postoji, nego krivična djela iz oblasti privrede, prevare i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti smatramo kao krivična djela koja tretiraju korupciju. Iz ove tri grupe krivičnih djela imali smo u '99. godini 89 istražnih predmeta, od toga smo riješili 78. U 2000. godini imali smo 149 predmeta iz oblasti korupcije, a riješili smo 98. Ove godine imamo 83 takva istražna predmeta, do sada smo riješili 17. U oblasti presuđenja smo u ž99. imali 56 ovih predmeta, riješili 41, u 2000. imali smo 38, završili 25, i ove godine imamo 27 optuženja, a do sada su završena četiri. Ima dosta prijava koje je podnosila i jedna i druga policija a koje su odbačene, ili slučajeva da tužilac podnese zahtjev za pokretanje istrage pa da odustane u neka doba.

DANI: Možemo li govoriti o konkretnim predmetima?

JAGANJAC: Na ovom sudu je 1999. godine Alemku Nuhanoviću izrečena kazna zatvora od četiri i po godine. Nakon toga pojavile su se brojne reakcije u javnosti i komentari tipa: "Lež'o bi' i ja četiri i po godine za tolike milione". Ali, za to krivično djelo koje je sud njemu stavio na teret je predviđena kazna zatvora do pet godina i nema u zakonu djela koje bi Alemka drugačije pokrilo. Vrhovni sud je ukinuo tu našu presudu, vratio nam je i kaže: "Procijenite još jednom da li neko ko se obraća banci i daje podatke o imovnom stanju koje ima, može prevariti tu banku?" Uputili smo zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć u desetak evropskih i vanevropskih zemalja da nam prikažu stanje bankovnih računa nekih firmi na kojima radimo. U zemlji imamo vrlo malo ljudi koji mogu da vještače takve stvari. U predmetu BH banke imali smo problema od tri državne institucije, od kojih je jedna čak naučna. Tražili smo da nam vrše vještačenja u tim međunarodnim bankarskim transakcijama i niko nije prihvatio, jer je to dugotrajan istraživački rad i na kraju smo morali zovnuti vještaka iz inostranstva. Ili, recimo, predmet Promdei banke, koji je na ovom sudu već drugu godinu i vodi ga izuzetno ažuran sudija Salem Miso, koji zna kako da to završi, ali nema dokumentaciju koja mu treba.

DANI: Dokle se došlo u slučaju BH banke?

JAGANJAC: Otprilike prije mjesec dana u predmetu BH banke, odnosno lica povezanih sa bankom, Delimustafića i drugih, dobili smo jedan predmet koji ima 14 okrivljenih. Istraga je tekla od 1999. godine, a 14. juna ove godine je došla optužnica za tih 14 lica. Mene je strah da će proći nekoliko mjeseci dok ne bude izvršeno ono, što kažu Englezi, potvrđivanje optužnice, odnosno dok ne bude riješen prigovor na optužnicu. To zakonsko rješenje je toliko neracionalno, a zakon je katastrofa. Dakle, istraga je počela '99. godine, sud je već radio na tom spisu preko godinu dana, nakon toga je dostavio tužilac optužnicu, sud je podigao optužnicu i dostavio je nama, i sad sudija koji je dobio da sudi taj predmet treba optužnicu da dostavi četrnaestorici okrivljenih i tu uvijek ima užasnih problema jer ljudi jednostavno imaju mogućnosti da izbjegavaju taj prijem. Na kraju će je primiti, ali izgubit će se tu mjesec, mjesec i po. Nakon toga svako od njih ima pravo da izjavi prigovor protiv optužnice, a onda se mora zakazati suđenje, javna sjednica, na kojoj se optuženi moraju obavijestiti, dakle ponovo se ponavlja ta procedura koja je bila kod dostavljanja optužnica. Iako je sudija koji to radi vrlo ozbiljan i odgovoran, strah me je da će izgubiti nekoliko mjeseci jer tek nakon svega toga može zakazati suđenje. To nigdje u svijetu nema, to je krajnje neracionalno. Kod nas, kad lica nisu u pritvoru a nije im stalo da se predmet završi, mogu sve odugovlačiti unedogled i tu se, između ostalog, gubi energija.

DANI: Jesu li procesuirani svi ljudi sa čuvenog Dahićevog spiska pripadnika prijestolničkog podzemlja? I ako nisu, zašto?

JAGANJAC: Podaci koje je on objavio već su tada djelimično bili neprecizni, pa čak i netačni. Počev od one čuvene presude protiv Mahira Radže koji je u vrijeme objavljivanja tih podataka već bio oslobođen izdržavanja te kazne aktom milosti tadašnjih organa vlasti, iako je on od Vojnog suda još 1993. godine dobio kaznu od 12 i po godina zatvora. To je najradikalniji slučaj, a veliki broj drugih predmeta koji su navedeni na tom spisku nisu uopće tačno predočeni javnosti. Neću da kažem ni da jeste ni da nije bilo straha kod ljudi koji su radili na tim predmetima, ali se ipak ne može reći da nije bilo procesuiranja. Ramiz Delalić Ćelo je pobjegao da ne bi išao u zatvor zbog napada na policajca 1999. godine. Ismet Bajramović je sad ovdje zbog djela iz 2000. Niko nikoga ne štiti i očito je da ta lica procesuiramo, zatvaramo i po tim i po drugim predmetima. Zaštite kriminalaca nema! A čini mi se i da je atmosfera među ljudima u gradu puno pozitivnija i drugačija nego prije dvije godine. Tome je doprinio i rad sudova i policije. Ja želim da javno odam priznanje policajcima koji su zaslužni za hvatanje momaka koji su napali na porodicu Vejo. Imamo puno ubistava, ali jako efikasno ih rješavamo.

DANI: Hoće li se u promjenama koje se najavljuju u pravosuđu, naći i skraćenje istražnog postupka, za koji i u policiji i u tužilaštvima smatraju da je predug?

JAGANJAC: OHR je napravio Nacrt zakona o krivičnom postupku koji bi trebalo da se primjenjuje na svim nivoima u BiH, državnom, entitetskim i kantonalnim, a takav zakon već postoji i primjenjuje se u Distriktu Brčko. Ja iz dana u dan ne mogu da se načudim kako smo bez njega mogli da radimo. Prema tom novom zakonu istragu će voditi tužilac. Sada imamo situaciju da policajac sasluša nekoga, iako se to ne koristi kao dokaz, onda ga po prijedlogu tužioca zove istražni sudija i sasluša, pa onda dođe do suđenja na koje se ponovo taj čovjek zove. Dakle, tri puta istog čovjeka zovemo da pred nekim državnim organima da izjavu. Iskreno se nadam da će ovo uvođenje tužilačke istrage smanjiti vrijeme pokretanja postupka. Ovaj zakon bi na snagu trebao stupiti do Nove godine, iako smo se mi nadali da će biti i ranije, i to će biti strašna i vrlo kvalitetna izmjena. Isključivat će i prigovor na optužnicu koju će sud po službenoj dužnosti potvrđivati.

DANI: Koliko su komplicirani predmeti koje trenutno imate na sudu?

JAGANJAC: Javnost ima priliku pratiti kakve predmete sude naše sudije, recimo, u oblasti krivičnog prava. Najteži predmeti i u fazi istrage i u fazi presude su upravo na ovom sudu. Tu su predmeti iz opšteg kriminala kao što su, naprimjer, slučajevi Ismet Bajramović ili Jozo Leutar, tužbe za ubistvo porodice Ristović, predmeti iz oblasti ratnih zločina, imamo i najveći broj krivičnih djela koja su povezana sa korupcijom. U toku su i istrage protiv bivših najvećih dužnosnika Federacije. Iako to ne volim eksploatisati kao neku specijalnu kvalitetu našeg suda, moram reći da nije ni mala stvar da OHR već nekoliko puta ukazuje povjerenje ovom sudu, pa nam daje da sudimo predmete iz nadležnosti drugih sudova. Takav slučaj je bio sa predmetima CAFAO-a koji po redovnom toku stvari ne bi bili u našoj nadležnosti. Nedavno smo odlukom Visokog predstavnika dobili predmete vezane za dešavanja oko Hercegovačke banke. S druge strane, ja kao predsjednik nisam zadovoljan svim onim što se dešava na ovom sudu.

DANI: Ne želim negirati vrijednost učinjenog, ali ipak mi se čini kako su sudovi u svom radu i dalje izuzetno spori?

JAGANJAC: Građanski i krivični zakoni su vrlo nemoderni, zastarjeli i vrlo usporavaju postupak. No, mi moramo primjenjivati procesne zakone onakve kakvi jesu. Mi jesmo smanjili zaostatke, ali vrlo agresivno i intenzivno radimo na tome da ispunimo cilj kome težimo: efikasniji rad suda koji zadovoljava potrebe građana za brzom i efikasnom pravdom. Ta efikasnost, nažalost, ni na ovom sudu još ne postoji. Radikalne promjene sastoje se u povećavanju broja sudija koji tu rade za dva puta. Ali ne samo izborom novih sudija već prebacivanjem sudija i angažovanjem stručnih saradnika, pravnika sa položenim pravosudnim ispitom koji će u suradnji sa sudijama raditi i nacrte presuda pod nadzorom sudije, čime dobijamo efekte kao da imamo veći broj sudija.

DANI: Postoji li u saradnji sudova i policije izvjesno mimoilaženje? Dešava se, naime, da se dokazi policije odbace, što istrage sudova još više oteže, a kod policije stvara nezadovoljstvo.

JAGANJAC: Sad nemam takav osjećaj, a prije sam imao. U zadnje vrijeme čini mi se da dobro surađujemo. Mislim da će onog trenutka kad tužilac preuzme istragu, dakle kad on bude komandant parade u istrazi, svi zajedno biti još efikasniji.

Arhiva Dani
217