Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 212

29.
Jun
2001.

 


Arhiva Dani
212


POGLED U SVIJET

 

SAD - SAUDIJSKA ARABIJA

rinaest Saudijaca i jedan Libanac su optuženi pred američkim federalnim sudom za bombaški napad u kome je 1996. godine u Saudijskoj Arabiji ubijeno 19 Amerikanaca. Većina optuženih Saudijaca pripada grupi saudijskih šiita koji žive u istočnom dijelu ove zemlje, blizu Perzijskog zaljeva. Neki od 14 optuženih nalaze se u zatvorima u različitim zemljama, ali zvaničnici su odbili da preciziraju gdje i zašto su zatvoreni. To je druga američka optužnica protiv jedne islamske terorističke grupe u nizu organizacija koje su u izvještajima State Departmenta o terorizmu okvalificirane kao "antizapadne i antiizraelske". Pred njujorškim sudom nedavno su osuđeni pripadnici Bin Ladenove i sunitske grupe Al-Qaida, a sada je optužnica podignuta protiv članova Hezbollaha, proiranske i šiitske grupe koja je predvodila gerilski rat protiv izraelske okupacije južnog Libana. "Od osamdesetih godina do pisanja ove optužnice, Hezbollah ili 'Božija partija' je naziv koji upotrebljavaju članovi povezanih terorističkih organizacija koje se nalaze, između ostalog, u Saudijskoj Arabiji, Libanu, Kuvajtu i Bahreinu. Ove Hezbollahove organizacije inspiriraju, podržavaju i njima upravljaju elementi iranske vlade. Saudijski Hezbollah, poznat kao Hezbollah Al-Hijaz, teroristička je organizacija koja, iako zabranjena, operira prvenstveno u Kraljevini Saudijskoj Arabiji i ima, pored ostalih, i cilj da napada američke interese i državljane u ovoj zemlji", navodi se u optužnici.

Ali, saudijski zvaničnici kao Princ Najef, ministar unutrašnjih poslova, najavili su da će se suđenje održati u ovoj zemlji i da će njena policija i sudovi istražiti i suditi za ovaj zločin, a ne američke vlasti. Prema saudijskom objašnjenju, od 14 optuženih samo trojica se ne nalaze u ovoj zemlji. "Nema ovdje nikakvog saudijskog Hezbollaha, i mi to ne prihvatamo. Ali, ako ima pojedinaca koji su povezani sa Hezbollahom u Libanu, to može biti moguće", rekao je princ Najef.

VELIKA BRITANIJA

olicija je optužila četiri tinejdžera za ubistvo desetogodišnjeg imigranta iz Nigerije. Prolaznici su malenog dječaka izbodenog nožem ostavili da iskrvari do smrti. Dječak Damilola Taylor je stigao iz Lagosa u jugoistočni London prije četiri mjeseca. Presrela ga je grupa dječaka svega 200 metara od njegovog novog doma u Peckhamu, kada se u vrijeme prvog mraka 27. novembra vraćao kući sa dodatne nastave o radu na kompjuterima. Najmanje 10 prolaznika je vidjelo dječaka kako krvari, ali niko nije pomogao. Na istrazi je radilo 60 policajaca, koji su se u ovom kvartu suočili sa "zidom šutnje". Uhapšeni dječaci, osumnjičeni za ubistvo, stari su između 14 i 16 godina.

BELGIJA

elgijska vlada je odobrila zakon koji dozvoljava vjenčanje supružnika istog spola. Time je Belgija postala druga zemlja na svijetu koja je poslije Holandije legalizirala homoseksualna vjenčanja. Dopunom građanskog i porodičnog prava, istospolnim parovima bit će priznat isti pravni status kao i heteroseksualnim. Ali, belgijski zakon, koji će Vlada predstaviti Parlamentu u narednim sedmicama, ipak ne dozvoljava homoseksualnim parovima usvajanje djece. "Primjena zakona će početi najranije početkom 2002. godine", rekao je glasnogovornik Ministarstva pravde.

U aprilu ove godine Holandija je omogućila prvo svjetsko zakonito vjenčanje homoseksualnih parova, kada su se jedan ženski i tri muška para vjenčali nekoliko minuta nakon što je zakon stupio na snagu prvog dana u mjesecu. U svom novom izvještaju, u globalnoj kampanji protiv torture, Amnesty International otkriva progone ljudi zbog njihovog stvarnog ili pretpostavljenog seksualnog opredjeljenja. Iako takav progon više potiče iz srednjovjekovnog nego iz savremenog pogleda na svijet, on je i danas stvarnost u više od 70 država svijeta. Najmanje 70 zemalja je ušlo u 21. stoljeće sa zakonima koji zabranjuju homoseksualne veze. U nekim zemljama istospolne veze mogu izazvati i smrtnu kaznu.

Heteroseksualni parovi, pak, imaju drugačije probleme, sudeći po istraživanjima objavljenima krajem juna u The Journal of Sex Research. Dr. Thomas V. Hicks i dr. Harold Leitenberg su u svom istraživanju utvrdili da većina muškaraca i žena ima seksualne fantazije o nekom drugom, a ne o svom partneru. Uopćeno, istraživači su utvrdili da muškarci više nego žene imaju takve fantazije, ali da žene radije nego muškaraci fantaziraju o seksualnom partneru iz svoje prošlosti.

Tako su se uoči važne UN konferencije o AIDS-u izaslanici i svjetska javnost duboko uključili u rasprave o seksu, prostituciji, homoseksualizmu i bračnim nevjerstvima, pripremajući dokumente o tome kako se boriti protiv moderne kuge, od koje je oboljelo 36 miliona ljudi na svijetu. Muslimanske zemlje homoseksualnost vide kao grijeh, koji je ponegdje kažnjiv i smrću. Suprotno od njih, Brazil, koji ima jedan od najuspješnijih AIDS programa, smanjio je broj zaraženih među homoseksualcima i narkomanima, ali je utvrdio porast broja zaraženih među domaćicima čiji muževi posjećuju prostitutke.

MAKEDONIJA

akon svakog primirja pod međunarodnim pokroviteljstvom, građanski rat u Makedoniji se sve više rasplamsava. Takav bosanski obrazac međunarodne intervencije u političke i potom oružane sukobe u pretposljednjoj od bivših jugoslavenskih republika koje doživljavaju etničke sukobe postao je očit nakon posljednjeg sporazuma o primirju u Aračinovu. Ovo selo kod Skoplja, kojeg su početkom ovog mjeseca zauzeli albanski gerilci prijeteći bombardiranjem glavnog grada i aerodroma, bilo je predmet posebnih pregovora između makedonske vlade i gerilaca pod pokroviteljstvom NATO-a. Ali, na postsocijalističkom Balkanu se kompromisi ne prihvataju ako akteri nisu prisiljeni na njih. NATO-ovi zvaničnici su posredovali u pregovorima, koji su okončani dogovorom o evakuaciji albanskih gerilaca i njihovog oružja iz Aračinova. Kada su američki vojnici pomogli ovu evakuaciju, koja je imala za cilj da borbe odmakne od glavnog grada Makedonije, uslijedile su nasilne demonstracije hiljada Makedonaca protiv NATO-saveza i lokalne vlasti.

Uprkos međunarodnim naporima da se spriječi izbijanje potpunog rata između Albanaca i Makedonaca, borbe se ponovo vode na nizu lokacija. Zbog obnovljenih sukoba, nemira i tenzija, Jack Straw, novi britanski ministar vanjskih poslova, otkazao je svoju posjetu Makedoniji. Bilo kakva zapadna intervencija u makedonskom sukobu postaje sve nepopularnija među makedonskim, slavenskim tvrdolinijašima. Straw je rekao da bi bilo neprilično ići u Makedoniju dok njeni lideri pokušavaju da smire stanje na terenu. Makedonski predsjednik je pozvao sve političke lidere da se vrate za pregovarački stol i ponovo razmotre mirovni plan. Plan poziva na amnestiju za sve gerilce koji se dobrovoljno razoružaju te veće uključivanje Albanaca u državna tijela i institucije. Albanske partije traže veća ustavna prava, ali makedonske to odbijaju kao prijetnju nacionalnom opstanku.

Borbe u Makedoniji su počele u februaru, nakon što su gerilci osvojili niz sela na granici Makedonije i Kosova sa pretežno albanskim stanovništvom, tražeći veća prava. Od tada je više od 100.000 ljudi napustilo svoje domove, a više od 65.000 je zatražilo izbjeglički status na samom Kosovu.

UZBEKISTAN

eđunarodna Helsinška federacija (IHF) objavila je poseban izvještaj o vjerskoj netoleranciji u zemljama-članicama OSCE-a. Izvještaj je pripremljen za OSCE-ov seminar o slobodi religije i uvjerenja u OSCE regionu, koji je održan u Haagu 26. juna, a utemeljen je na istraživanjima IHF-a tokom 2000. godine. "Trend na području religijskih sloboda ide ka usvajanju propisa koji sve više ograničavaju aktivnosti manjinskih religija i daju prednost takozvanim tradicionalnim religijama", rekao je Aaron Rhodes, izvršni direktor IHF-a. "Neke zapadne demokratije ne daju dobar model za nove demokratije. Antisektaška histerija je izvor kršenja Helsinških obaveza."

U izvještaju se dokumentuje progon islamskih vjernika u centralnoj Aziji i posebno u Uzbekistanu, gdje su stotine, i možda hiljade, nepravedno zatvorene. Druga grupa koja je izložena učestalom progonu u ovom regionu jesu Jehovini svjedoci. Većina OSCE zemalja nije usvojila odgovarajuće propise koji garantiraju pravo na slobodu prigovora savjesti na religijskoj osnovi. U većini slučajeva, žrtve su Jehovini svjedoci, koji odbijaju da služe vojni rok zbog svojih uvjerenja.


Arhiva Dani
212

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh