MAKEDONIJA
"Samit NATO-ovih
lidera ove sedmice dolazi u posebno važno vrijeme za savez",
napisali su u svom komentaru za Washington Post Richard
Holbrooke i Jeane Kirkpatrick, bivši američki
ambasadori u Ujedinjenim nacijama. Zajedničke vrijednosti
za koje se NATO borio u Bosni i na Kosovu su ugrožene obnovljenim
etničkim nasiljem. Postoji utisak da NATO nije više potpuno
posvećen održavanju pravca na Balkanu i zajedničkom ulaganju
u mir i samoodrživu stabilnost. U Bosni, Dejtonski mirovni
ugovor ponovo ugrožavaju snage koje su i započele rat. U
Makedoniji, opstanak države je u pitanju. Akcija je neophodna,
vrijeme je kratko - poručili su bivši američki ambasadori
u Ujedinjenim nacijama. Neuspjeh poduzimanja odlučne akcije
prijeti poništenjem svih rezultata koje je dosada NATO postigao
na Balkanu, te produženjem vremena zadržavanja NATO trupa
u ovom regionu i njegovom proširenjem. Ambasadori traže
od lidera SAD-a, Evrope i Kanade da poduzmu dva koraka.
Prvi je da se NATO javno obaveže da će završiti posao koji
su Sjedinjene Države i Evropa započele na Balkanu. Za Sjedinjene
Države to je od vitalnog nacionalnog interesa, tvrde bivši
ambasadori Holbrooke i Kirkpatrick.
Drugo, Makedonija je
u stvarnoj opasnosti od destrukcije. Potrebna je daleko
snažnija akcija NATO saveza prije nego što nasilje eskalira
dalje i nadglasa umjerene glasove među etničkim Albancima
i Makedoncima. Makedonsko klizanje u građanski rat će dovesti
u pitanje nacionalne granice na Balkanu, nagraditi snage
nasilja širom regiona, zaprijetiti zemljama kao što je Bugarska
i čak stvoriti tenzije unutar saveza. To će ugroziti izglede
za pripajanje Balkana Evropi i dovesti do toga da se Evropa
ne može fokusirati ni na što drugo osim na Balkan. NATO
mora jasno naglasiti da će održati pravac u Bosni i na Kosovu
i da neće dozvoliti razaranje Makedonije. Posao nije gotov
i treba djelovati čvrsto prije nego što bude ugrožen ne
samo mir na Balkanu nego i transatlantsko savezništvo -
napisali su bivši ambasadori Holbrooke i Kirkpatrick.
Osnovanost ovakvih upozorenja
pokazuje razvoj događaja u Makedoniji. "Za samo pet
dana, više od 20.000 etničkih Albanaca izbjeglo pred borbama
u sjevernoj Makedoniji, tražeći izbjeglištvo na Kosovu",
objavio je UNHCR 12. juna. "Većina izbjeglica je iz
područja glavnog grada Makedonije. Iako nije bilo borbi
u Skoplju, izbjeglice se plaše da će se sukob između makedonskih
snaga sigurnosti i albanske gerile proširiti. Uprkos primirju,
tokom utorka, više od 2.000 izbjeglica je prešlo na Kosovo.
Oko 5.300 ljudi je napustilo Makedoniju na glavnom graničnom
prelazu Blace u ponedjeljak", rekao je Kris Janowski,
glasnogovornik UNHCR-a u Ženevi. Među novim izbjeglicama
su uglavnom žene i djeca. Od početka borbi u Makedoniji
18.000 ljudi je raseljeno unutar zemlje, a 38.000 ljudi
je pobjeglo na Kosovo.
IRAN
ranke
su ponovo rekle "da" za reizbor Muhameda Hatemija
za iranskog predsjednika. Upitan u jednom intervjuu
tokom svojih prvih predsjedničkih dana još 1997. godine,
ko ima posljednju riječ u njegovoj kući, Hatemi
je odgovorio: "Ja. I ta riječ je: Da, gospođo."
To je tip komentara za koje zapadni posmatrači vjeruju
da su Hatemija, uz podršku žena i omladine, doveli do drugog
predsjedničkog mandata u ovom striktno islamskom društvu.
Hatemi je doveo rekordan broj žena na više savjetničke pozicije
u vlastima, proširio mogućnosti za žene na univerzitetima
i proširio slobodu u načinu odijevanja i društvenog ponašanja.
Četiri godine ranije bi žene i djevojke bile uhapšene zbog
onoga što je nakon Hatemijevog prvog mandata dozvoljeno:
"Prve riječi u njegovoj kampanji su bile za ženska
prava i slobode. Iransko društvo je društvo muškaraca i
mi želimo da to podijelimo. Umorne smo od cenzure",
rekla je Firuzeh Parhni, studentica koja je glasala
za Hatemijev ponovni izbor.
SAD
- ŠPANIJA
redsjednik
Sjedinjenih Američkih Država George W. Bush počeo je svoju
prvu službenu posjetu Evropi u Španiji, pod sjenom izvršenja
smrtne kazne nad bombašem iz Oklahoma Cityja Timothyjem
McVeighom i evropske ljutnje zbog američke odbrambene i
ekološke politike. Nakon Španije, Bushova šestodnevna
evropska turneja je nastavljena u Belgiji, Švedskoj, Poljskoj
i Sloveniji. U plan turneje su uključeni sastanci sa američkim
saveznicima u NATO-savezu, Evropskom unijom i Bushov prvi
susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Uoči puta u Evropu, Bush
se nadao da će mu mogućnost da lično objasni svoje stavove
pomoći u prevazilaženju razlika u odnosima sa tradicionalnim
transatlantskim saveznicima. Ali, sačekali su ga ulični
protesti u evropskim gradovima i pitanja evropskih lidera.
Iako su pronašli dvije
male bombe, za koje se vjeruje da su djelo jedne marksističke
grupe, španski zvaničnici su bili uvjereni da će Bushova
jednodnevna posjeta proći mirno - uz demonstracije protivnika
njegove politike. Španski kralj Juan Carlos (63),
omiljen od Španaca zbog pomoći koju je pružio svojoj zemlji
da nakon četiri decenije diktature postane demokracija,
dočekao je sa kraljicom Sofijom predsjednika i
prvu damu Lauru Bush.
"Razumijem da za
većinu ljudi smrtna kazna izaziva mnoštvo emocija. Ali u
demokraciji, pitanja se raspravljaju, zakoni su u knjigama
i do izvršne vlasti je da se pridržava zakona, što ja i
činim kao predsjednik", rekao je Bush.
McVeighu je izrečena
smrtna kazna zbog dokazanog i priznatog učešća u terorističkom
napadu na jednu federalnu zgradu u Oklahoma Cityju u kojoj
je poginulo 168 ljudi.
ITALIJA
ilvio
Berlusconi je preuzeo dužnost pedeset i devetog premijera
Italije od 1945. godine i pripremio svoj prvi nastup na
međunarodnoj sceni tokom samita NATO lidera ove sedmice.
Konzervativni medijski tajkun predvodi kabinet u kome
je između ostalih ministara i Umberto Bossi, desničarski
lider Sjeverne lige, kao ministar reformi.
Arhiva Dani
210
