Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 206

18.
Maj
2001.


Arhiva Dani
206



Emir Suljagić
esuljagic@bhdani.com

 

Dosje: cijena Republike Srpske
Razvijanje svinja i medija
Koliko je koštala Republika Srpska? Politička cijena koju BiH plaća zahvaljujući njenom ovakvom postojanju nije bitna u ovom času: riječ je o njenoj ekonomskoj cijeni, novcu koji je međunarodna zajednica od 1996. naovamo skršila održavajući u životu ili ulažući u razvoj manjeg i krvavijeg bh. entiteta. Riječ je o stotinama miliona, možda i milijardama maraka koje je međunarodna zajednica ulagala u sve: od povratka, nezavisnih medija, osvjetljavanja gradova i sela te popravke glavnih i sporednih puteva do pokretanja privrede. Način na koji je Republika Srpska iskazala zahvalnost za ovu pomoć vidjeli smo 7. maja, kada su se centrom Banje Luke šetale svinje, dobro utovljene USAID-ovim dolarima i eurima Evropske unije

oliko novca je međunarodna zajednica uložila u Republiku Srpsku od rata do danas? Konačne cifre je u ovom času nemoguće pronaći: Dani su iz tri izvora (USAID, Evropska komisija, Svjetska banka) dobili podatke o njihovim projektima u RS-u, koji su ipak nepotpuni, jer je naprosto teško izvodivo ući u trag svim parama koje su se u RS slijevale proteklih godina. Ono što se, međutim, vidi, jeste da je riječ o ogromnoj sumi novca: ona je bila najmanja 1996, ali se sa "antikorupcijskom revolucijom" konstantno povećavala, a srpski političari su, očigledno, vrlo dobro (zlo)upotrebljavali međunarodnu naklonost.

Primjera radi, električna mreža u Zvorniku popravljana je kao da se ovaj grad i općina napajaju direktno sa Niagare, a u Tesliću priključak struje po jednom povratničkom domaćinstvu košta više od deset hiljada dolara. Bosanski Srbi, sudeći po količini novca utrošenog na sanaciju vodovoda, piju najčistiju vodu u Evropi, voze se najboljim putevima s obzirom na milione maraka skrhane na izgradnju puteva između npr. Crkvine i Obudovca, a tek grijanje - k'o u Švedskoj. Ali, krenimo redom.

1996.

Infrastruktura U okviru programa MIS (Municipal Infrastructure Program), USAID je te godine obnovio školu u Lukavici (130.000 dolara) i gradski most u Banjoj Luci, po cijeni od 203.000 dolara. Vrijednost USAID-ovih projekata pod nazivom CIRP (Community Infrastructure Rehabilitation Projects) te godine iznosila je 3.236.000 dolara. Obnova centralnog grijanja u Doboju Evropsku komisiju (EC) koštala je 1.000.000 eura (jedan euro jest jednako 1,95 KM, po današnjem kursu), a Elektroprivreda RS dobila je 207.050 eura za nabavku rezervnih dijelova. Izradu nacrta za novi dio vodovoda u Bijeljini EC je platila 49.993, a sanaciju vodovoda u Bosanskom Brodu 1.116.102,91 eura. Na opravku mosta u Bosanskom Šamcu uloženo je 6.000.000, a na izgradnju puta Crkvina - Obudovac 2.748.926 eura. Obnova porušenih dijelova Brčkog koštala je te godine 9.000.000 eura, a za pomoć srpskim izbjeglicama u tom gradu u okviru programa "Obnova" potrošeno je 7.730.000 eura. Pilot-projekt procjene potrebe za nabavkom knjiga u RS-u, koštao je pola miliona dolara.

Mediji, nevladine organizacije, izgradnja demokracije Američka je vlada u toku godine nezavisnim medijima i nevladinim organizacijama u RS-u pružila pomoć od 733.000 dolara.

1997.

1997: Novinska agencija Flash iz Banje Luke dobila je kao jednokratnu pomoć 25.000 eura, Banjalučke novine cijelih 75.000, banjalučka Nezavisna TV 105.000, Reporter 40.000, izdavačka kuća "Gravid" iz Banje Luke 500.000 eura, a Nezavisne novine 30.000 eura za troškove štampanja i distribucije

Infrastruktura Američki program obnove MIS je u ovoj godini koštao 10.793.000 dolara. Popravka niskonaponske i srednjonaponske mreže u Bijeljini obavljena je za 1.002.000 dolara, u Doboju za 1.932.000, a cijena obnove mreže u Bosanskom Šamcu bila je 769.000 dolara. Izgradnja gradskog rezervoara za vodu i bunara za piće u Zvorniku koštala je 1.282.000 dolara, a troškovi popravke gradske bolnice bili su 465.000 dolara. Program CIRP ove godine proširen je na "zapadni dio RS-a". Vrijednost 82 projekta bila je 5.343.000 dolara, dok su američke nevladine organizacije, posredstvom USAID-a, izgradnju 22 dječija igrališta i ustakljivanje Banje Luke i mjesta u okolini, tokom godine, platile 529.000 dolara. Evropska komisija je uložila novih 750.000 eura u obnovu električne mreže u Banjoj Luci, još 500.000 u Bijeljini i 700.000 za obnovu sistema napajanja strujom u Doboju, Derventi, Stanarima, Vukosavlju, Modriči, B. Šamcu i B. Brodu, a financiranje početka proizvodnje namještaja od drveta u Banjoj Luci nekih 13.000 eura.

Obnova električnih linija između Banje Luke i Prijedora koštala je dva miliona eura, a Elektroprivreda RS dobila je 400.000 za nabavku hidroturbina i još 300.000 za nabavku rezervnih dijelova i održavanje. Obnova banjalučkog vodovoda koštala je 8.200.000, a u Šipovu 1.500.000 eura. Sama priprema dokumentacije za ova dva projekta plaćena je 157.616 eura, a dovršetak radova daljnjih 192.258, odnosno 160.176 eura. Popravka aerodroma u Banjoj Luci koštala je 800.000 eura, obnova mosta u B. Gradišci 1.300.000 eura, u Brčkom 1.212.000, popravka puta Prnjavor - Derventa 1.266.723, a sanacija puta Prijedor - Banja Luka 1.212.669 eura. Usto, druga faza obnove mosta u B. Šamcu iznosila je 4.800.000 eura.

Projekt ekonomske revitalizacije i zapošljavanja u Banjoj Luci koštao je 2.500.000 eura, a Mission Locale de Strasbourg skršila je 1.963.687 eura na podvalu zakukuljenu ispod floskule o "stvaranju radnih mjesta u zapadnoj RS".

Za reformu i financiranje zdravstva, Republika Srpska je dobila 2,9 miliona dolara i 700.000 za uredsku opremu i tehničku pomoć za ovaj projekt, te 6,2 miliona dolara za kupovinu bolničke dijagnostičke opreme, te još 700.000 za sanaciju dijagnostičkog odjeljenja Zavoda za zdravstvenu zaštitu RS. Vlada RS dobila je i kredit u visini od sedam miliona dolara za pošumljavanje, u julu 1997, dok je za obnovu puteva odobren još jedan program čija je ukupna vrijednost devet miliona dolara.

Mediji, nevladine organizacije, izgradnja demokracije Za "programe podrške nezavisnim medijima", jačanje političkih partija i jačanje nevladinih organizacija, američki poreski obveznici izdvojili su 1,2 miliona, uz dodatnih 2.489.000 dolara za kreditiranje medija. Povrh toga, dodatnih 270.000 potrošili su zvaničnici Vlade RS, bankarski službenici i stranački prvaci na raznim seminarima u SAD-u, koji su mogli trajati od jedne do šest sedmica.

Evropska komisija je tokom te godine financirala nabavku opreme za laboratoriju Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci u vrijednosti od 76.000 eura, dodijelila 10.000 eura galeriji "Unikat" u Banjoj Luci, 21.834 veterinarskoj stanici u Novoj Kasabi, 10.000 Nezavisnoj radio-televiziji iz Banje Luke za promociju koncerta srbijanskog benda Van Gogh, 8.600 eura Dječijem teatru za kupovinu rekvizita, 37.000 tv-stanici Studio A iz Banje Luke, zatim poklonila 24.000 eura za štampanje periodične tiskovine pod imenom Revolt, financirala štampanje dijela izdanja Nezavisnih novina za FBiH, te izdvojila desetak hiljada eura za kupovinu opreme za šahovsku školu.

Analiza medija u RS-u, koju je platila Evropska komisija, koštala je 12.920 eura, a deset hiljada vrijedila je oprema kupljena za Ured za pravnu pomoć "izbjeglicama i raseljenim licima" u, naravno, Laktašima! Dvodnevna konferencija pod nazivom "Tribunal i pomirenje u BiH" održana u RS-u koštala je deset hiljada eura, a televizijska serija Čovjek i njegova prava, koju producira Helsinški komitet za ljudska prava RS-a, dobila je 15.000 eura. Novinska agencija Flash iz Banje Luke dobila je kao jednokratnu pomoć 25.000 eura, Banjalučke novine cijelih 75.000, banjalučka Nezavisna TV 105.000, Reporter 40.000, izdavačka kuća "Gravid" iz Banje Luke 500.000 eura, a Nezavisne novine 30.000 eura za troškove štampanja i distribucije.

Humanitarna pomoć Podjela hrane za penzionere i socijalno ugrožene u Banjoj Luci, Prijedoru, Doboju, Modriči, Zvorniku i Bijeljini, tokom cijele godine, koštala je 12,8 miliona dolara.

1998.

Infrastruktura Popravka transformatorske stanice u okolini Banje Luke koštala je 720.000, sanacija električne mreže u Doboju 110.000, u Kotor-Varoši 1.000.000, u Loparama 295.000, u Mrkonjić Gradu 155.000, u Jezeru (općina Mrkonjić Grad) 536.000, u Previji (također Mrkonjić Grad) 1.146.000, u Tesliću 250.000, a u Zvorniku 130.000 dolara. Pet miliona dolara koštala je popravka gradskog grijanja u Banjoj Luci, uz dodatnih 47 projekata CIRP, čija je ukupna vrijednost bila 4.369.000 dolara.

Cijena rekonstrukcije puta Bijeljina - Tuzla iznosila je 2.500.000 dolara, dizajna obnove mosta u Bosanskom Brodu 253.000, popravke puteva u Dobrinji 486.000, obnove mosta u Bosanskoj Dubici 1.142.000, obnove mosta u Modriči 116.000 i puta u Derventi 908.000 dolara. Za obnovu mostova preko Save, EC "istresla" je basnoslovnih 15.000.000 eura.

Sanacija vodovodnog sistema u Banjoj Luci vrijedila je 1.401.000, u Bijeljini 562.000, u Čajniču 185.000, u Bosanskoj Gradišci 600.000, u Novoj Topoli (B. Gradiška) 867.000, u Kotor-Varoši 481.000, a sanacija kanalizacije u Srpcu 148.000 dolara.

Popravka bolnice u Gradišci je USAID koštala 199.000 dolara, obnova zgrade osnovne škole u Loparama 55.000, a srednje škole u Srpcu 216.000 dolara. Izgradnja dječijih igrališta u 15 općina RS-a bila je dodatnih 770.000, a na predškolsko obrazovanje potrošeno je 500.000 dolara. Obnova poda u ambulanti na Palama koštala je 25.540 eura, osnovne škole u Kalinoviku 29.638,80, obdaništa u Rudom 45.233,38, a škole u Miljevini 50.000 eura. Obnova škole "Sveti Sava" u B. Brodu vrijedila je 37.387, škole "Desanka Maksimović" u Donjoj Ostružnjoj 8.858, Majevcu 19.730, Obudovcu 24.212, srednje škole "Jovan Dučić" u Tesliću 50.000, krova osnovne škole u Tesliću "Nikola Tesla" 21.012, i ambulante "Sveti Sava" u Tesliću još 19.406 eura. Obnova dijela škole "Petar Petrović Njegoš" plaćena je 23.579, osnovne škole u Ljubinju 34.461, srednje škole u Trebinju 41.129, a srednje škole na Palama 44.721 eura.

Za obnovu dijelova Brčkog potrošeno je 6.840.500 eura, a za ponovnu izgradnju stanova i kuća u Banjoj Luci, Mrkonjić Gradu i Šipovu dodatnih 2.295.650 eura. Gradske vlasti u Mrkonjić Gradu dobile su 1.363.500 da omoguće povratak 120 bošnjačkih familija, a za "integrirani povratak" u Srbac, Laktaše i Čelinac, gdje je prije rata živjelo manje od deset posto Bošnjaka, međunarodna zajednica izdvojila je 4.068.000 eura, a zatim još 3.539.000. Za povratak u Prijedor i Kozarac izdvojeno je dva miliona eura.

Svjetska banka otvorila je program vrlo povoljnih kredita za male i srednje poslove u RS-u: ukupna vrijednost programa 16 miliona dolara. Ova organizacija je od 1996. do feburara 2001. sama potrošila 15,5 miliona dolara na projekte obnove i izgradnje, odobravajući 204 projekta te vrste.

Obnova stočnog fonda u RS-u koštala je 10,2 miliona dolara u okviru programa Svjetske banke, koja je također u obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže uložila 22,1 milion. Ista je ova organizacija pronašla 15,9 miliona dolara za obnovu električne mreže u RS-u.

Mediji, nevladine organizacije, izgradnja demokracije Četiri miliona dolara potrošeno je u okviru programa "Democracy Building", uz 1.642.000 podijeljenih u obliku zajmova novinama, televizijama i radiostanicama.

Američka vlada pružila je Miloradu Dodiku te godine "tehničku pomoć" za privatizaciju u vrijednosti od 10 miliona dolara, uz još pet miliona za isplatu plaća i mirovina. Na putovanja u SAD te je godine potrošeno 379.000 dolara, uz 55.000 za "trening" domaćih nevladinih organizacija sa sjedištem u Banjoj Luci.

Tokom ove godine USAID je pokrenuo program poslovnih kredita: dodijeljeno je 67 kredita u vrijednosti od 15,5 miliona, dok je za humanitarnu pomoć dodijeljeno gotovo upola manje novca u odnosu na prethodnu godinu - 7,6 miliona dolara.

1999.

Infrastruktura Obnova električne mreže u Bosanskom Brodu vrijedila je 1.560.000 dolara, u Ševarlijama (Doboj) 403.000, u Doboju 750.000, u Foči 500.000, u Gacku 500.000, u B. Gradišci 200.000, u Jezeru 300.000, u Kotor-Varoši 79.000, još jednom Kotor-Varoš: 87.000, priključenje struje u 25 povratničkih kuća također u Kotor-Varoši koštalo je 55.000, obnova mreže u Loparama 180.000, obnova i priključenje struje u dva povratnička sela u Modriči 325.000, popravka mreže u Mrkonjić Gradu 105.000, u Bosanskom Novom 75.000, u Pelagićevu 130.000, u Prijedoru 50.000, u Tesliću 53.000, pa još 170.000, priključenje u sto povratničkih kuća u Tesliću dodatnih 170.000, zatim pola miliona dolara za priključenje struje u četiri povratnička sela također u Tesliću, a opravka mreže u nekoliko općina u Krajini 650.000 dolara.

Popravak električne mreže u Zvorniku izvođen je tokom cijele godine, u nastavcima, i koštao je: 300.000 dolara, pa onda 249.000, pa 125.000, pa 442.000, pa 350.000, zatim još 440.000, nakon toga 250.000 i na kraju obnova trafostanice u Glumini 140.000 dolara. A povratnicima lojanice. U šatorima.

Stanovnici RS-a ove su godine pili čistu vodu. Obnova vodovoda u Bosanskom Brodu koštala je 150.000 dolara, u Doboju 560.000, u Kotor-Varoši 199.000, u Loparama 360.000, u Nevesinju 400.000, u dijelu Orašja u RS-u 60.000, u Vukosavlju 150.000, u Zvorniku 487.000 dolara.

Obnova mosta u Bosanskom Brodu koštala je 5.818.000, mosta između Doboja i Maglaja 93.000, puta u Loparama 304.000, mosta u Bosanskom Novom 173.000, obnova puta u Zvorniku 638.000, a obnova puta u pet povratničkih sela 218.000 dolara.

Zvorničke općinske vlasti dobile su 1.700.000 eura za povratak, derventske još 2.700.000, lokalne vlasti u Bosanskom Novom 2.800.000, u Doboj je upućeno 2.000.000, u Kozarac (gdje su valjda jedino te pare valjano iskorištene) 2.800.000 eura, i još 2.500.000 eura za povratak u Bijeljinu, dok je povratak u Pelagićevo, Banju Luku i B. Brod koštao 2.060.000 eura.

Za obnovu zgrade osnovne škole u Broduši (Bijeljina) potrošeno je 640.000, u Bosanskom Brodu 265.000, osnovne škole u Makljenovcu (Doboj) 170.000, u Ševarlijama (Doboj) 175.000, a u Sjeninoj Rijeci (Doboj) 120.000 dolara. Međunarodna zajednica je kupila i kompjutersku opremu za Općinsko vijeće u Srpcu, između ostalog; privatnoj farmi iz Šipova dodijelila 11.300 eura za stočnu hranu, obnovila ambulantu u Čelincu plaćajući 329.400, kao i kino (!?) po cijeni od 14.800 eura.

1999: Zvorničke općinske vlasti dobile su 1.700.000 eura za povratak, derventske još 2.700.000, lokalne vlasti u Bosanskom Novom 2.800.000, u Doboj je upućeno 2.000.000, u Kozarac (gdje su valjda jedino te pare valjano iskorištene) 2.800.000 eura, i još 2.500.000 eura za povratak u Bijeljinu, dok je povratak u Pelagićevo, Banju Luku i Bosanski Brod koštao 2.060.000 eura

U okviru programa privatizacije državnih poduzeća i banaka, RS je od Svjetske banke dobila kredit od 20 miliona dolara, uz 4,5 miliona dolara kredita holandske vlade za obavljanje priprema za početak privatizacije.

Mediji, nevladine organizacije, izgradnja demokracije U toku ove godine, u okviru američkog programa CIRP, potrošeno je 2.458.000 dolara, uz podjelu kredita u vrijednosti od 2,1 milion dolara. Novac za humanitarnu pomoć je i dalje opadao - četiri miliona - a srpska "demokratska alternativa" koštala je američku administraciju 2.475.000, uz 1.345.000 dolara podijeljenih kao zajmovi. Policijska akademija RS u Banjoj Luci dobila je u vidu jednokratne pomoći 2.913.217 eura.

Financijska pomoć koju je USAID pružio Vladi RS-a iznosila je 7,5 miliona dolara, uz deset miliona dolara budžetske pomoći, uglavnom namijenjene za isplatu radnika Ministarstva obrazovanja i Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica. "Radionice" i seminari službenika RS-a u SAD-u koštali su 238.000, a formiranje nevladine "ublehe" ("Resource Center") u Banjoj Luci 65.000 dolara. Istovremeno, Ured Visokog predstavnika kupio je opremu u vrijednosti od 93.500 eura.

2000.

Infrastruktura Obnovu električne mreže u Berkovićima USAID je platio 275.000 dolara, u Bratuncu 150.000, u Bosanskom Brodu 550.000 dolara, u Derventi 125.000, u Srpskom Goraždu, odnosno Kopačima 250.000, u Han Pijesku 75.000, Milićima 100.000, Modriči 260.000, Nevesinju 100.000, u Bosanskom Novom 200.000, Pelagićevu 350.000, Prijedoru 175.000, Rogatici 900.000, na Sokocu 200.000, u Srebrenici 150.000, u Tesliću 125.000, Vukosavlju 350.000, i u Zvorniku 1.195.000 dolara.

Obnova vodovoda za 250 povratničkih familija u Bosanskom Brodu koštala je 150.000, a u Doboju 550.000 dolara. Izgradnja potpuno novog vodovoda u B. Gradišci za 500 domaćinstava koštala je 300.000, a dezinfekcija 33 postojeća bunara u Pelagićevu 60.000 dolara, dok je obnova vodovoda za povratničke familije plaćena 117.000 dolara.

Obnova mosta u B. Brodu plaćena je 175.000, a u B. Šamcu cijelih 750.000 dolara. Američka vladina organizacija platila je 750.000 dolara za obnovu puta "za lakši dolazak povratnika u centar" Teslića, dok je sanacija nekog kolskog puta u blizini Zvornika koštala 150.000 dolara. Obnova škole u Jeleču, koju je također financirala američka vlada, koštala je 200.000 dolara. Evropska zajednica je za povratak u Banju Luku, Prnjavor, B. Gradišku i Kotor-Varoš izdvojila 2.106.000 eura, za povratak u Nevesinje i Gacko 1.390.000, Doboj i Teslić 1.750.000, Zvornik i Miliće 1.760.000 te Bratunac i Srebrenicu 2.437.000 eura. Nije to sve: 2.370.000 namijenjeno je povratku u Srpsku Ilidžu, Srpsko Trnovo i Foču, 2.647.000 u Rogaticu, Višegrad i Srpsko Goražde, 890.000 za povratak u Žepu, još 776.000 za podršku povratku u Doboj i, nevjerovatno ali istinito, još 1.400.000 eura za povratak u Srpsko Trnovo.

USAID je odobrio i 11 poslovnih kredita u visini od 1,3 miliona dolara, a izbjeglice u 20 kolektivnih smještaja u RS-u "koštale" su ovu organizaciju 365.000 dolara.

Mediji, nevladine organizacije, izgradnja demokracije Demokracija je skupa roba, što su srpski demokrati brzo shvatili i tokom 2000. izmuzli dodatnih 3.375.000 dolara od USAID-a. Tehnička pomoć za privatizaciju, reformu banaka i makroekonomske politike porasla je u odnosu na prošlu godinu: 8,2 miliona dolara. Za "demokratski trening" te godine potrošeno je više nego ikad ranije: 532.000.


Arhiva Dani
206

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh