PALESTINA
jeca
crtaju crteže koji su preplavljeni krvlju, ambulantama,
vojnicima, puškama i zastavama, oslikavajući svakodnevnu
realnost života za Palestince u pojasu Gaze. Brzo se
odlučuju na borbu, podižući kamenje ili potežući noževe
u uličnim sukobima. Teško se koncentriraju u učionici i
učitelji ih teško kontroliraju. Uobičajeno je da djeca starosti
do 15 godina mokre noću u krevet. Za palestinskog psihijatra
Iyada al- -Sarraja, to su očiti simptomi stresa nametnutog
izraelskom okupacijom pojasa Gaze, najgušće naseljene tačke
na planeti. Sarraj, koji vodi program mentalnog zdravlja
u Gazi, otkriva i brojne druge simptome trauma kod djece
i odraslih, plašeći se da će one utjecati na društvene poremećaje
i u narednim generacijama. Izrael je 1994. godine predao
60 posto pojasa Gaze palestinskoj samoupravi. Sada je 1,2
miliona Palestinaca stiješnjeno na 243 kvadratna kilometra,
dok sedam hiljada Jevreja u snažno utvrđenim naseljima zauzima
preostalih 40 posto pojasa Gaze. "Bez pretjerivanja,
mogu reći da je svaka pojedina osoba u Gazi traumatizirana,
svejedno da li je riječ o odraslom ili djetetu, muškarcu
ili ženi", rekao je Sarraj za Reuters. "Plašim
se za budućnost Palestine, čak i u miru, jer će traumatizirani
ljudi i djeca biti skloniji delikventnom ponašanju i psihološkim
problemima, ovisnosti o drogi i nasilju", kaže Sarraj.
Hiljade Palestinaca je zatražilo pomoć u njegovom centru
od početka intifade u oktobru prošle godine. Samo u aprilu
pomoć je zatražilo oko hiljadu ljudi traumatiziranih direktnim
povredama, gubitkom najbližih ili posljedicama izraelskih
bombardovanja.
U političkoj geografiji
Zapadne obale i Gaze, najsloženije stanje je ipak u Hebronu.
Na ostatku okupiranih teritorija, jevrejska naselja su odvojena
od arapskih sela, ali u Hebronu 600 Jevreja živi okruženo
sa 150 hiljada Palestinaca. Izraelski vojnici-tinejdžeri
patroliraju izraelskom linijom razdvajanja, dok palestinski
tinejdžeri bacaju na njih kamenje i Molotovljeve koktele.
Linija između izraelske teritorije i palestinske samouprave
prolazi kroz grad. Izraelski vojnici ne smiju preći u palestinsko
područje, a palestinska policija ne smije prelaziti na izraelsku
teritoriju. Uglavnom bijes se iskaljuje na izraelskim tinejdžerima
u vojnim uniformama koji patroliraju sa zadatkom da spriječe
međusobno izraelsko-palestinsko ubijanje u Hebronu.
INDONEZIJA
ndonezijskom
predsjedniku Abdurrahmanu Wahidu prijeti opoziv u narednim
sedmicama, nakon druge parlamentarne osude zbog njegovog
učešća u dva korupcionaška skandala. U prvom skandalu,
nazvanom Bulogate, tvrdi se da je njegov lični maser pobjegao
sa četiri miliona dolara iz nacionalne poljoprivredne agencije
- Bulog. U drugom skandalu, nazvanom Bruneigate, ispituje
se, između ostalog, i sudbina donacije od dva miliona dolara
koju je poklonio sultan Bruneja. Predsjednik Wahid
je uporno poricao da je uradio bilo šta nečasno. Ranije
su njegove pristalice organizirale nasilne demonstracije.
Hiljade Wahidovih pristalica okupilo se i dan uoči posljednjeg
zasjedanja parlamenta, upozoravajući poslanike da se igraju
vatrom ukoliko pokušavaju opozovati predsjednika Indonezije.
Analitičari vjeruju da su upravo milioni fanatičnih pristalica
ovog muslimanskog klerikalca njegova najbolja šansa da ostane
na vlasti. Neki od njegovih pristalica su formirali i samoubilačke
jedinice spremne da se bore do vlastite smrti za Wahidov
ostanak na vlasti. Predsjednikov glasnogovornik
Adhie Massardi umanjio je značaj prijetnje za Wahida,
rekavši: "Ovo nije kraj svijeta za njega. On se sa
ovakvim teškoćama suočio već dva puta. Siguran sam da će
biti u stanju da izađe na kraj i sa ovim problemom."
RUSIJA
"Trebamo drugog
Staljina", pisalo je na parolama koje su nosili protestanti
tokom prvomajskih protesta u ruskom gradu Krasnojarsk. Prema
izvještajima ruske agencije Interfax, više od 50 hiljada
ljudi okupilo se na prvomajskim mitinzima u gradovima i
mjestima širom Sibira i Dalekog istoka. Na ovim prvomajskim
protestima, radnici su tražili veće plate, bolje radne uslove
i ukidanje poreza za samce, koji je uveden početkom godine.
IRAN
ako
je do predsjedničkih izbora ostalo šest sedmica, iranski
predsjednik Muhamed Hatemi još nije objavio da li će se
kandidirati za drugi predsjednički mandat. Malo je onih
koji sumnjaju da će predsjednik Hatemi, ako se kandidira,
osvojiti pobjedu sa velikom većinom glasova, kao što je
to bilo i sredinom 1997. godine. Hatemi je osvojio podršku
naroda kao čovjek principa i zagovornik islamske verzije
"civilnog društva", ali otpori konzervativaca
njegovim reformama očito ga dovode do toga da sumnja u svrsishodnost
svog drugog mandata. U zapadnim izvještajima se pojednostavljuje
značaj predsjedničkih izbora u Iranu kao referendum između
onih koji vjeruju da vlast dolazi od naroda i oličava se
u izabranom predsjedniku, na jednoj strani i onih koji vjeruju
da suverenitet potiče od Boga i oličava se u vjerskom vođi.
Sadašnji iranski ustavni sistem podrazumijeva postojanje
vlasti izabrane na izborima i vjerskih autoriteta, zaduženih
za čuvanje vrijednosti islamske revolucije. Posljednji sukob
između reformista i konzervativaca je izbio kada je Savjet
čuvara, odbor koji odobrava kandidiranje bilo kojeg kandidata
za političke dužnosti, osporio kandidaturu 145 od 356 kandidata
za izbore osmog juna, na kojima se biraju poslanici u državnom
parlamentu, Medžlisu. Hatemijeve pristalice tvrde da je
ovaj savjet osporio kandidaturu svih predsjednikovih pristalica,
kako bi minimizirao njegov utjecaj na zakonodavce. Ali,
u Savjetu čuvara kažu da su kandidati odbijeni iz niza razloga,
od njihove povezanosti sa nasilnim opozicionim grupama do
neislamskog ponašanja, poput pijenja alkohola.
BRITANIJA
Britaniji su vlasti rasporedile snažne policijske
snage širom zemlje sa zadatkom da se suoče sa deset hiljada
demonstranata. Britanske vlasti su tako željele spriječiti
prvomajsko nasilje kakvo se dogodilo u Londonu prije godinu
dana. U Londonu su stotine biciklista zagušile saobraćaj
vozeći sporo prema američkoj ambasadi, gdje su organizirani
bučni protesti. Niti jedan londonski policajac nije mogao
dobiti slobodne praznike. Manji protesti su očekivani i
u Glasgowu, Birminghamu, Swansiju i Manchesteru. Za razliku
od brojnih drugih evropskih zemalja, u Britaniji prvi maj
nije praznik, nego običan radni dan.
AUSTRALIJA
Australiji, prvomajski protestanti su se pomiješali sa demonstrantima
koji su pokušavali da zatvore berze u glavnim gradovima.
Demonstranti su blokirali glavne "finansijske"
ulice i zajedno sa sindikalistima marširali na državne parlamente
u Sydneyu i Melbournu. Desetine ljudi je zatvoreno. Demonstranti
su blokirali ulaz u zgrade Australijske berze u ovim gradovima,
uzvikujući: "Niko neće ući, niko neće izaći!"
NJEMAČKA
ocijaldemokratska
partija njemačkog kancelara Gerharda Schrödera objavila
je plan za reformu Evropske unije. Prema tom planu,
EU bi postala više centralizirani federalni sistem, po uzoru
na Njemačku. Plan daje veće ovlasti Evropskom parlamentu,
čime se izaziva nacionalna uznemirenost u zemljama poput
Britanije i Francuske. Prijedlog odražava povećanu njemačku
samouvjerenost i spremnost da igra vodeću ulogu u evropskim
poslovima, a dolazi svega nekoliko mjeseci nakon što francuska
vlada nije uspjela u pokušaju da uvjeri zemlje-članice da
se promijeni način odlučivanja unutar unije.
Planom njemačkih socijaldemokrata
predviđa se jasnija podjela ovlasti između evropske i nacionalnih
vlada. Svi evropski lideri se slažu da je način upravljanja
EU postao pretežak, jer važne odluke zahtijevaju jednoglasan
pristanak svih 15 zemalja-članica. Reforme su neminovne,
jer se očekuju proširenje EU, nakon što je nizu zemalja
srednje i istočne Evrope dozvoljeno pridruživanje Evropskoj
uniji.
Njemački prijedlog se
različito tumači. Dok sami njemački predlagači tvrde da
bi time Njemačka prenijela još veći dio suvereniteta na
EU, drugi evropski lideri sumnjaju da će takvim planom Njemačka
imati veći utjecaj na evropske poslove i odnose nego ikad
ranije.
Arhiva Dani
204
