SAD
merička
administracija se u protekloj sedmici morala suočiti sa
brojnim sukobima i problemima u odnosima kako sa saveznicima,
tako sa i otvorenim protivnicima svoje vanjske politike.
Predsjednik Sjedinjenih Država George W. Bush je
29. marta, govoreći uoči svog prvog susreta sa Gerhardom
Schröderom, ustvari objasnio šta je prvi prioritet
njegove administracije: "Nećemo učiniti ništa što pogađa
našu ekonomiju, zbog toga što je za nas na prvom mjestu
interes ljudi koji žive u Americi."
Njemački kancelar Schröder
je stigao u Washington kao važan zagovornik međunarodnog
protokola o klimatskim promjenama, čije potpisivanje bi
Sjedinjene Države primoralo na smanjenje emisije štetnih
gasova. Američka administracija je samo dan uoči njegove
posjete objavila da neće poštovati Kyoto protokol o mjerama
za sprečavanje globalnog otopljavanja, jer šteti interesima
američke ekonomije. Takva odluka izazvala je brojne proteste
Evropske unije, Japana i azijskih zemalja.
Nakon međusobnog lakog
razumijevanja između Schrödera i Clintona, njemački
kancelar se tek upoznaje sa novim, republikanskim predsjednikom
SAD-a, koji dolazi sa suprotnog kraja političkog spektra,
i to u vrijeme otežanih transatlantskih odnosa. Njemački
zvaničnici navode Bushovo neiskustvo u međunarodnim odnosima
kao otežavajući faktor, ističući i velike razlike između
Berlina i Washingtona u odnosu na reguliranje svjetske trgovine.
Uz teške razgovore o ekologiji i trgovini, Bush i Schröder
ipak lako postižu saglasnost o odbrani i regionalnoj sigurnosti.
Krajem sedmice, Bush
se morao suočiti sa novom krizom u ionako zamrznutim odnosima
SAD-a i Kine, jer je Bush sve bliže odluci o prodaji oružja
za Taiwan, čemu se Peking protivi. Već drugog aprila, tokom
prijema egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka,
Bush je morao da odgovara na novinarska pitanja o novom
incidentu u odnosima sa Kinom. Jedan mornarički špijunski
avion je prinudno sletio na kinesko ostrvo Hainan nakon
sudara sa kineskim borbenim avionom. Bush je od kineske
vlade tražio da odmah omogući povratak aviona i posade,
ali je Peking odlagao davanje dozvole.
Bushova administracija
se u Ujedinjenim nacijama suočila i sa kritikama država
koje je prozvala zbog kršenja ljudskih prava. Sjeverna Koreja,
Kuba i Kina su prednjačile u oštrim kritikama SAD-a zbog
njenih izvještaja o stanju ljudskih prava u drugim zemljama.
"Američka briga za ljudska prava je lažna, ono što
ona stvarno provodi je politika moći. Američko zagovaranje
humanosti je lažno, ono što ona stvarno traži jeste hegemonizam",
rekao je kineski ambasador pri UN-u.
Istovremeno, egipatski
predsjednik Mubarak i jordanski kralj Abdullah su
od Busha zatražili da američka administracija ne prekida
ulogu posrednika na Srednjem istoku i da se aktivnije uključi
u njihovu inicijativu za obnovom palestinsko-izraelskih
pregovora. Na svojoj drugoj pres--konferenciji od preuzimanja
dužnosti, predsjednik Bush je rekao da poziva Palestince
da zaustave nasilje. "Ne mogu to reći jasnije. I nadam
se da predsjedavajući Arafat to čuje glasno i jasno.
To će čuti danas ponovo preko telefona", rekao je Bush.
IZRAEL
- PALESTINA
etero
djece je ubijeno u tri dana izraelsko-palestinskih sukoba.
Palestinci su pozivali na osvetu tokom subotnje dženaze
šestorice ljudi koje su ubili izraelski vojnici; jevrejski
naseljenici i njihove pristalice pozivali su na osvetu dan
kasnije, tokom sahrane jedne desetomjesečne bebe ubijene
u Hebronu.
Hamasov napadač-samoubica
ubio je dvoje jevrejske djece, stare 16 i 14 godina, čija
je jedina krivica bila što su čekali na školski autobus.
Dvanaestogodišnji palestinski dječak je ubijen na jugu pojasa
Gaze; njegova jedina krivica je bila što se igrao sa predmetom
koji je izgledao interesantno. Jednog jedanaestogodišnjeg
arapskog dječaka ubili su izraelski vojnici u Hebronu. Desetomjesečna
beba u jevrejskoj enklavi Hebrona je dan ranije ubijena
hicem iz palestinskog snajpera. Sedam mjeseci nakon obnove
sukoba, nasilje poprima sve šokantnije oblike. Palestinci
tvrde da je od 29. septembra i početka intifade ubijeno
101 palestinsko dijete mlađe od 18 godina. U Izraelu, smrt
jevrejske djece je odigrala ključnu ulogu u stvaranju javnog
pritiska na novog premijera da se osveti Palestincima i
osigura Jevreje.
Izraelski premijer Ariel
Sharon je odbacio egipatsko-jordanski plan za obnovu
razgovora između Izraela i Palestinaca, a izraelska vlada
je naredila niz osvetničkih akcija protiv palestinskih formacija
i zvaničnika.
SAD
- FRANCUSKA
ames
C. Kopp (46), protivnik abortusa i bjegunac za kojim je
FBI tragao dvije godine, uhapšen je u zapadnoj Francuskoj.
Optužen je za ubistvo Barnetta A. Slepiana, doktora
koji je radio abortuse. Doktor Slepian je ubijen hicem iz
pištolja, kroz kuhinjski prozor, u trenutku dok je podgrijavao
supu, u prisustvu supruge i jednog od njihovo četvero djece.
Umro je dva sata kasnije.
Ubica James C. Kopp u
to vrijeme je živio pod imenom Clyde Swenson u Jersey
Cityju, koji je od Buffala, u kome je izvršio ubistvo, udaljen
oko 400 milja. Pamtili su ga po tome što je svako jutro,
prije odlaska na posao, odlazio u crkvu na jutarnju misu
u sedam sati. Onda je u oktobru 1998. otišao u Buffalo,
ubio doktora i nestao. Osumnjičen je za još četiri zasjede
doktorima koji rade abortuse, ali ovi napadi nisu imali
tragičan ishod.
Dr. Slepian je samo jedan
od doktora čija je smrt proslavljena na web-siteu protivnika
abortusa: www.christiangallery.com/
atrocity. Kada neki od doktora na njihovoj listi
bude ubijen, vlasnici web-sitea prekriže njegovo ime. Doktori
za kojima su objavljene potjernice na ovoj stranici tražili
su odštetu, ali Savezni apelacioni sud je prošle sedmice
odbacio odluku protiv 12 ljudi koji su napravili i vode
ovu web-stranicu. Za njih je odgovornost doktora koji rade
abortuse ravna odgovornosti ratnih zločinaca kojima je suđeno
u Nürnbergu. Suci Apelacionog suda su u svojoj odluci
rekli da su vlasnici ovog weba zaštićeni Prvim amandmanom
zato što oni sami ne prijete nasiljem.
U Buffalu se i dalje
održavaju svakodnevne demonstracije protivnika abortusa
ispred lokalne klinike. Njegovi stanovnici ni danas ne žele
da govore o ubistvu dr. Slepiana, jer i dalje "okolo
hodaju ljudi koji su spremni da ubijaju za svoja uvjerenja".
HOLANDIJA
olandija
se još jednom odlukom predstavila kao "zemlja lične
slobode": nakon dekriminalizacije kanabisa, javnih
kuća i eutanazije, u ovoj zemlji su se, po prvi put pod
državnim pokroviteljstvom, vjenčali parovi istog spola.
Novi gradonačelnik Amsterdama Job Cohen upotrijebio
je svoju licencu kako bi vodio neobičnu svadbenu ceremoniju
tokom koje su brakovi četiri para, tri muška i jednog ženskog,
svega nekoliko minuta nakon stupanja na snagu zakona koji
je to omogućio, postali pred vlastima jednakopravni svakom
drugom građanskom braku. Strani parovi se mogu vjenčati
po novom holandskom zakonu ako neko od njih ima pravo na
prebivalište u Holandiji.
ALBANIJA
"Makedonci moraju
početi odmah, istog časa, ozbiljne pregovore sa predstavnicima
albanskog stanovništva u njihovoj zemlji, ne dijalog sa
fasadom promjena, već konkretne razgovore o ustavnim promjenama,
jer bukvalno već sutra može biti prekasno za to",
rekao je u ekskluzivnoj izjavi za Dane albanski predsjednik
Rexhep Meidani. "Sve oružane operacije na području
Makedonije moraju odmah prestati jer će se situacija radikalizirati,
a Makedonija će izgubiti posrednike koje je do sada imala
za ovaj razgovor. Makedonski lideri moraju shvatiti da treba
graditi građansku državu u kojoj su svi građani jednaki,
imaju ista prava i iste obaveze. Ima signala da su pojedini
politički slojevi u Makedoniji ovu poruku shvatili, ali
i signala da pojedinci nastoje postojeće probleme i dalje
rješavati vojnim putem. Ako prevlada ta kombinacija, onda
je izlišno pitanje ko će biti pobjednik. Izgubit će svi."
Komentirajući hapšenje
Slobodana Miloševića, posebno dileme u vezi sa njegovim
slanjem u Den Haag, Meidani je ovom prilikom rekao: "Ne
mislim da se ovaj proces može završiti u Beogradu. Milošević
mora u Den Haag. Međutim, ima tu još nešto što mi se čini
veoma važnim. Ovo hapšenje mora biti samo prvi korak u dugom
procesu društvene i psihološke transformacije u Srbiji.
Tamo su neophodne radikalne promjene, duboke promjene u
mentalitetu, u osjećanjima, mijenjanje pravca od nacionalizma
prema izgradnji civilnog društva. U tome moraju učestvovati
svi, od države do nevladinog sektora, od crkve do univerziteta,
medija i javnosti. Ako je hapšenje Miloševića i u tom kontekstu,
onda je to uspjeh, a ako nije, ništa se samo njegovim odlaskom
neće postići..."
Arhiva Dani
200
