antonalni sud u Sarajevu prije nekoliko dana okončao je istragu u slučaju sumnjive privatizacije hotela "Maršal" na Bjelašnici, a osumnjičeni za pokušaj zloupotrebe položaja i ovlasti su Kerim Lučarević, generalni direktor "Energopetrola", Šefik Džindo, bivši direktor hotela "Maršal", te Mileva Vukić i Ružica Banović, službenice "Energopetrola" koje su osumnjičene za pomaganje u ovom krivičnom djelu. U narednim mjesecima treba očekivati da sarajevsko Kantonalno tužilaštvo razmotri mogućnost proširenja istrage ili da podigne optužnicu protiv osumnjičenih.

Negativni efekti Zbog efekata koji je neuspjela privatizacija hotela "Maršal" imala na ukupni proces pretvorbe, nije zgoreg podsjetiti zašto su Lučarević i Džindo te dvije službenice "Energopetrola" suočeni sa vrlo ozbiljnim sumnjama da su izvršili krivično djelo. Sumnjivim radnjama u pripremi privatizacije "Maršala" prethodila je priprema privatizacije preduzeća "FAMOS-Holding", koje je osnovalo i registrovalo posebno pravno lice - hotel "Maršal", sklapajući ugovor o zajedničkom ulaganju za saniranje, opremanje i rekonstrukciju hotela sa "Energopetrolom". (Ugovorom iz augusta 1999. godine FAMOS je uložio zemljište i objekat u vrijednosti od 1.300.000 KM, a "Energopetrol" je trebao investirati 2.500.000 KM.) Tom statusnom promjenom dijela preduzeća FAMOS, dioničari dioničarskog društva "FAMOS" su ostali bez udjela u imovini bivšeg hotela "Famos" (a sada "Maršal"), unatoč činjenici da se radilo o jednom od najprofitabilnijih dijelova "FAMOS-Holdinga".

Program privatizacije "FAMOS-Holdinga", prihvaćen od strane Kantonalne agencije za privatizaciju, predvidio je prodaju 100 odsto udjela u hotelu "Maršal", stavljajući tako Kantonalnu agenciju u poziciju prodavca, iako je Zakonom o privatizaciji preduzeća propisano da u ovakvim slučajevima privatizacije (prodaja dijelova preduzeća) prodaju provodi preduzeće pod kontrolom agencije. Kantonalno tužilaštvo je kao razlog za pokretanje istrage protiv Šefika Džinde navelo to da je on, sa ciljem pribavljanja imovinske koristi vlasniku preduzeća "Proizvodnja maziva" Gradačac Azizu Tukulji potpisao program privatizacije hotela "Maršal", gdje, prema nalazima inspektora finansijske policije, podaci u početnom bilansu nisu bili tačni. Naime, u njima nije bila iskazana "vrijednost investicija u toku", a sam program privatizacije je stavio kantonalnu agenciju u ulogu prodavača preduzeća.

O kakvim investicijama se radilo vidi se iz izvještaja inspektora u kojem stoji kako je ukupna vrijednost objekta - društva hotel "Maršal" na dan 15.06.2000. godine iznosila 7.431.419,09 KM, od čega 1.302.000 KM otpada na osnivački ulog i procijenjenu vrijednost od strane FAMOS-a, a 6.129.419 KM su uložena sredstva "Energopetrola" za sanaciju i rekonstrukciju objekta. Uz to, "Energopetrol" je do 13. juna prošle godine doznačio još 100.000 maraka na račun "Maršala". Međutim, prikazana vrijednost investicija je, prema uslovima prodaje hotela na tenderu iznosila, 2.526.303 KM.

Pored ovoga, sporni dio procijenjene vrijednosti "Maršala" je i iznos od 679.500 KM, koliko su prikazana nova ulaganja na ime rekonstrukcije dijela hotela, a da radovi uopće nisu izvedeni. Naime, u uslovima prodaje hotela "Maršal" na poništenom tenderu navedeno je tzv. "opterećenje cijene po osnovu ulaganja u zakupljeni prostor u iznosu od 679.500 KM". Taj iznos je novi kupac hotela trebao vratiti ulagaču, a nigdje u uslovima prodaje hotela nije navedeno ko je uložio pare, mada je posve jasno da je na njih pravo polagao - "Energopetrol". Radilo se, podsjećanja radi, o dijelu hotela koji je, po ugovoru zaključenom 4. januara 2000., izdat pod zakup firmi "Avanti". Sudski vještak Kasim Zulum je istog tog dana dao stručni nalaz po kojem je u zakupljeni poslovni prostor (disco-club, snack-bar, ventilacione komore i dvije prodavnice) uloženo 679.500 KM.

Čudno vještačenje Međutim, inspektori finansijske policije su više od četiri mjeseca kasnije, 24.05.2000. godine, u toku istrage utvrdili kako su u zakupljenim prostorijama završeni samo grubi građevinski radovi, odnosno da su radnici firme GP "Konstrukcija" iz Mostara tek 15.05. 2000. počeli sa građevinsko-zanatskim radovima u prostoru diskoteke. Utvrdili su i to da "nalaz i procjena vještaka nije zasnovana na stvarnom činjeničnom stanju utvrđenom uvidom na licu mjesta i na osnovu vjerodostojne dokumentacije...". Kasnije je sudski vještak pojasnio kako je procjenu izvršenih radova izvršio na osnovu predračuna investitora, odnosno, "Energopetrola". Pored toga, direktor firme "Avanti" Jasmin Abaspahić, koji je zaključio ugovor o zakupu prostora, ustvrdio je inspektorima kako nije uložio ništa i kako treba da dobije kredit koji je "namjeravao uplatiti 'Energopetrolu' za vrijednost izvršenih radova po nalazu sudskog vještaka", u slučaju da otkupi diskoteku u predstojećoj privatizaciji.

Sumnja da sa pripremom privatizacije "Maršala" nešto nije bilo kako treba došla je i zbog (in)direktnog učešća "Energopetrola" na tenderu za prodaju hotela. Naime, uplatu depozita za učešće na tenderu izvršio je "Energopetrol", čiji direktor je naredio da se 130.200 KM, koliko je iznosio depozit, uplati na račun Kantonalne agencije za privatizaciju kako bi tender bio proveden. Uplata je izvršena na osnovu ugovora kojim se izmiruju obaveze "Energopetrola" prema firmi "Energoinvest - Proizvodnja maziva" iz Gradačca. Ipak, inspekcijski nalaz u dokumentaciji obje firme utvrdio je da su na dan kad je uplata izvršena obaveze gradačačke firme prema "Energopetrolu" bile veće od potraživanja za čitavih 415.484 KM.

Nakon toga je tender - na koji je jedina ponuda pristigla od strane direktora hotela "Maršal" Džinde i Aziza Tukulje, koji je predstavljao "Energoinvest - Proizvodnju maziva" d.o.o. Gradačac - proglašen neuspjelim. Tako je zaustavljena prodaja kojom je većinski državno preduzeće "Energopetrol", preko treće firme, trebalo faktički postati vlasnikom hotela, čime je praktično trebala biti ismijana sama svrha privatizacije, a u čemu su svoju, ne baš beznačajnu, ulogu imali i "stručnjaci" iz Kantonalne agencije za privatizaciju.

Arhiva Dani
198