Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 198

23.
Mart
2001.


Arhiva Dani
198


 


(Čudo bosanskog otrova,
Dani br. 195, 2. 3. 2001,
str. 16-18)

Opasni otpad u Famosu

Povodom vašeg teksta o opasnom otpadu u krugu tvornice Famos dostavljamo vam Informaciju Kantonalnog ministarstva zdravlja, odnosno Federalnog ministarstva zdravstva. Nažalost, o postojanju otrova doznali smo iz vašeg lista, a Grad Sarajevo nije nadležan za Općinu Ilidža, pa i u tome leži razlog sporosti naše reakcije koja nije, svjesni smo u potpunosti, adekvatna opasnosti o kojoj se radi. Ovo je samo jedna u nizu ilustracija pravno-formalnog, administrativno-teritorijalnog i drugog nedefinisanog položaja Grada Sarajeva u postojećim odnosima.

Kontrolu prometa otrova sprovodi Federalno ministarstvo zdravstva, a nadzor nad otrovima vrši Federalna sanitarna inspekcija. Od Federalnog ministarstva zdravstva smo dobili informaciju da je izvršena sanacija objekta, prikupljanje i prepakivanje nađenog opasnog otpada kao i analiza okolnog zemljišta. Analiza je pokazala da nije došlo do kontaminacije. U toku 2000. godine se pristupilo izradi elaborata o zbrinjavanju opasnog otpada. U rješavanje ovog problema se uključio i OHR na čiju preporuku je izabrana firma Sued Muell iz Tuzle koja se jedina bavi zbrinjavanjem opasnog otpada. Elaborat je pokazao da je ekološki najprihvatljivije rješenje izmještanje opasnog otpada iz BiH, što bi koštalo 280.000 KM. Dio ulja koji je bio smješten u velikim kadama je prepakovan a nešto od toga je spaljeno u Termoelektani u Tuzli pod kontrolom spomenute firme. Zbog straha koji je stvoren u javnosti radi loše medijske kampanje, akcija spaljivanja je zaustavljena dok se ne dobije odobrenje od Ministarstva za okoliš i prostorno uređenje Tuzlanskog kantona. Preostali opasni otpad je pod stalnom kontrolom i nadzorom. Napominjemo da u Federaciji BiH ne postoji postrojenje tipa insineratora za spaljivanje opasnog otpada. TDI Tuzla je prije rata imao postrojenje koje se moglo koristiti u ove svrhe. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo preko ovog nadozornog organa Sanitarne inspekcije redovno kontroliše izvještaje o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće sa područja cijelog Kantona pa i ovog dijela. Laboratorijske analize vrši Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i sanitarna laboratorija KJKP "Vodovod i kanalizacija". Dosadašnji nalazi sa istočišta iz zone navodnog rizika su ispravni i stabilni, kako u bakteriološkom tako i u toksičnom smislu. Zdravstvene karakteristike ove vode odgovaraju kvalitetu čiste pijaće vode. Na kraju, želimo istaći da je BiH postala potpisnica Bazelske konvencije o prekograničnom prometu opasnog otpada što otvara mogućnost da se ovoj problematici pristupi na načina kako to rade u zemljama EU.


Mr. sci. dr. Zlatko
Čardaklija, kantonalni
ministar Mirsad
Zorabdić, šef ureda
gradonačelnika

(Ko drugom jamu kopa
dobar je 6.000 KM, Dani
br. 196, 9.03.2001. str.
14)

Podvale i laži od istine draži

Tekst na koji reagiramo je nepotpisan i time smatramo da je isti objavljen neprofesionalno. Da se zaključiti da je isti naručen jer ako ste htjeli pravu istinu trebali ste kontaktirati i osobe koje prozivate. Više se ne čudimo da se iznose neistine, podvale i namjerno ciljane insinuacije onih protiv kojih je pokrenut krivični postupak za krivična djela koja drugom stavljaju na teret kao gosp. Ahmet Dizdar i dr. Tačno je da je po nagovoru bivšeg pomoćnika ministra za policiju, Nedžada Korajlića, Dizdar podnio privatnu tužbu protiv ljudi koje spominjete, ali je tačno da je nakon opsežno prikupljenih podataka tužba odbačena kao neosnovana. Ako želite pravu istinu Nahmijas Sarić je naplatio pola štete nakon Dizdarevog potpisa i ona iznosi 3.500 KM, dok preostali dio nije naplatio jer ga je Dizdar ucjenjivao tražeći od Sarića da mu da procent na kafu, na što Sarić nije pristao. Nakon toga, Sarić je podnio prijavu PU Zenica, tako da su operativci PU Zenica napisali krivičnu prijavu protiv Dizdara koja je potpisana, ali je po Korajlićevom nalogu ista zaustavljena. Tačno je da je općinski tužilac pokrenuo istragu protiv Ahmeta Dizdara zbog zloupotrebe traženja procenta od pripadnika RVI - inače radnika OZ-a Zenica, da mu, kao predsjednik komisije za stanove, da prioritet. Tačno je da je Dizdar godinama sjedio na mjestu VSS kao šef dok se ustanovilo da nema fakultetsku diplomu, te je raspoređen na mjesto shodno svojoj spremi. Tačno je da sa Dizdarom ne kontaktira skoro 90 odsto ljudi u firmi smatrajući ga licem sklonom podvalama, pritužbama i insinuacijama. Tačno je da je gosp. Korajlić došao na radno mjesto sudskog vještaka Rasima Kovača te donio mu otkucanu izjavu u kojoj Korajlić presuđuje i okrivljuje onoga ko nije njegov istomišljenik te uz prijetnju, prisilu primorava sudskog vještaka Kovača da potpiše izjavu u kojoj, tobože, Kovač pobija svoj sudski nalaz i okrivljuje ljude koji nemaju veze sa vještačenjem, te se to lažno iznosi u vašem listu. Tačno je i to da je Kovač nakon nekoliko dana vodeći se svojim moralnim činom prijavio PU Zenica gosp. Korajlića da ga je uz prijetnju i prisilio da potpiše lažnu izjavu primorao, o čemu je obaviješten i šef krim policije PU Zenica. Tačno je i to da je nakon toga Kovač dao svoju izjavu u PU Zenica, a zatim i inspektorima unutrašnje kontrole MUP-a Ze-Do Kantona u kojoj jasno sa ostalim svjedocima i dokazima prijavljuje Korajlića da je izvršio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja i iznude. Sada su na potezu inspektori MUP-a Ze-Do kantona da podnesu krivičnu prijavu protiv bivšeg šefa Korajlića i time daju svoj doprinos suzbijanju korupcije, zloupotreba i kabadahijskog ponašanja ala Korajlić i drugi. Smatramo da je javnosti i drugim strukturama u Državi BiH jasno da i dalje nosioci korupcije i zloupotreba koriste sisteme: napadni da ne budeš napadnut i okrivljen, a time misle da se postiže cilj skretanja pažnje sa sebe na druge. Ipak, smatramo da su u laži kratke noge i istina ipak izađe na vidjelo, a ovaj narod treba već jednom da zna pravu istinu.

Napomena: Reagiranje je u redakciju Dana stiglo iz Državne granične službe. Od tri potpisnika, svoje potpise parafirali su samo gospoda Sarić i Buljubašić


Nahmijas Sarić, Alija
Kulenović, Nail
Buljubašić

(Riječ u fokusu: Buda,
Dani br. 197, 16. 3.
2001. str. 15)

Dvostruka neistina

Pjesme prosjaka i prosjakinja Veljačić je odabrao i preveo, a on ih nije ispjevao, i ta knjiga nije njegovo "najznačajnije filozofsko-teološko djelo"! Vaš saradnik Mile Stojić učinio je veliku grešku, kada je u tekstu povodom rušenja Budinih spomenika u Avganistanu, pominjući Čedomila Veljačića konstatovao ovo: "Polovicom osamdesetih u Sarajevu je publicirao svoje najznačajnije filozofsko-teološko djelo Pjesme prosjaka i prosjakinja." Ovo dvostruko nije istina.

Prvo, da je autor teksta, Mile Stojić, bar otvorio knjigu - svejedno koje izdanje, a bila su dva, prvo 1977. a drugo 1990. - vidio bi, da, za razliku od korica, unutra ispod naslova piše: Izbor iz rane buddhističke poezije. Prema tome, očito je i jasno, ovim podnaslovom, da knjiga sadrži pjesme stare oko 2.000 godina. Pjesme, i uz njih još neke tekstove iz rane budističke misli, odabrao je, preveo i prokomentarisao Čedomil Veljačić, ali njemu pripisati autorstvo za tu knjigu, onako kako je to učinjeno u pomenutom tekstu, nedopustiva je greška, pa je ovim ispravljam iz pijeteta prema Čedomilu Veljačiću (Bhikkhu Nanajivako), a i radi pravilne informisanosti vaših čitalaca.

Drugo, Pjesme prosjaka i prosjakinja su jedan od prvih obimnijih radova kojim nas je obradovao Veljačić nakon, za svagda, odlaska na Cejlon, ali uskoro potom počeće da nam pristiže čitav niz njegovih originalnih djela, kojima je svojevrsna, ali izuzetno uspješno izvedena, kompilacija komentara izabranih tekstova u Pjesmama prosjaka i prosjakinja zasjenjena i prevaziđena. Među Veljačićevim radovima (do 1992. do kada sam imao uvid u njih), pored djela: Budizam, Filozofija istočnih naroda (I i II) i Ethos spoznaje u evropskoj i u indijskoj filozofiji, neosporno krunu Veljačićevog stvaralaštva uopšte, pa i filozofsko-teološkog, predstavljalo je obimno dvotomno djelo: Razmeđa azijskih filozofija.


Dr. Žarko Karišik
Durmitara, Sarajevo

(Generalska borba za
stan, Dani br. 197,
16.03.2001, str. 32 - 33)

Nepotpuni podaci

U tekstu Generalska borba za stan, objavljenom u 197. broju magazina Dani, a u kojem se Vaš novinar bavi mojim pokušajima povratka u stan kojeg sada koristi Sefer Halilović, objavljeno je i nekoliko nepotpunih podataka. Stoga molim da se objavi kako sam ja:

Kao đak šerijatske gimnazije u Sarajevu sa još 12 Bošnjaka - đaka iz šerijatske gimnazije, tehničke škole i učiteljske škole, stupio u Prvu proletersku brigadu;

Prvi završio francusku visoku ratnu školu u Parizu

Bio vojni izaslanik za Francusku i zemlje Benelluxa i ambasador u Sjevernom Vijetnamu


Ekrem Durić, general
potpukovnik

(Intervju Dana: I
Lagumdžija želi
promjene u SDP-u, Dani
br. 196, 9.03.2001, str.
9-11)

Nacionalni ključ -preskupa zabluda

U odgovorima Sejfudina Tokića u Intervjuu Dana jasno uočavam prisutne "zablude zdravog razuma" koje su se pojavile još unutar one Stranke demokratskih promjena (SK-SDP) na njenom putu ka Socijaldemokratskoj partiji BiH. Bio sam aktivan učesnik tog procesa, naročito tokom 1990.-1994. godine, i znam o kakvim je sve dilemama bilo riječi. Odbacujući ekonomsku osnovu državnog ili samoupravnog komunizma s ciljem da prihvati tržišnu ekonomiju, SDP se nije odrekao "kominternovske nadgradnje" zadržavajući s većim ili manjim intenzitetom nacionalni ključ kao osnovu svog organizovanja i djelovanja. Međutim, tržišna privreda i nacionalni ključ ne idu niti mogu ići zajedno. Pa, ipak, Tokić u svom intervjuu kaže da očekuje da će predstojeći Kongres SDP BiH usvojiti krupne i radikalne promjene, koje će, između ostalog, ići u pravcu "da se uvedu instrumenti izmjenjivosti kadrova i nosilaca pojedinačnih funkcija ali i obaveznih kvoti prisustva pripadnika određenog naroda unutar organa SDP-a bez obzira koliko to moglo nekima ličiti na nacionalni ključ koji je bio ranije u SKJ. Smatram da tu više treba govoriti o ključu koji je neophodan da bi se oslikalo multietničko društvo s aspekta još uvijek izraženih i neriješenih nacionalnih pitanja". Smatram da se budući Kongres SDP treba jasno i glasno odreći primjene nacionalnog ključa, bilo u organizaciji svoje partije ili u organizaciji države BiH. Sasvim sam svjestan da to nije jednostavan zadatak, ali isto tako znam da drugog puta nema. Nacionalni ključ nije nikakva "sigurnosna brana" protiv moguće majorizacije parlamenta od strane neke (klero)nacionalističke partije, niti od moguće (labave) koalicije (klero)nacionalističkih partija. Ta kominternovska ideja vodilja je bila kompromitovana još znatno prije onog čuvenog glasanja u Skupštini SRBiH, što se moglo jasno vidjeti na svakom koraku. Negativna selekcija kadrova je bila nužna posljedica citirane kominternovske ideje, tako da su, na kraju krajeva, na sve položaje došli najmanje sposobni "nacionalni kadrovi". Ukoliko SDP smatra da država BiH iz bilo kojeg razloga ne smije ili ne može biti organizovana kao država suverenih građana, onda to znači da SDP praktično ne vidi stvarni izlaz iz današnjeg ćorsokaka u koji smo zapali. Da bi ova pretpostavka mogla biti tačna, pokazuje još jedan citat iz pomenutog intervjua g. Tokića, gdje on kaže da se "SDP treba više afirmisati kao partija zaposlenih, kao i socijalno ugroženih kategorija. To je, na kraju krajeva, suština socijaldemokratije: da socijaldemokratija u svom organizovanju nađe formu kojom će povezati zaposlene i nezaposlene kako bi mogla artikulisati stavove svojih glasača". Takvo mišljenje me asocira na zahtjev da se SDP afirmiše kao partija "robova kapitala" koji moraju biti svjesni svog podređenog položaja u odnosu na kapital. Ako je to tako, a izgleda da jeste, onda se postavlja pitanje nije li SK-SDP svojom transformacijom u SDP i spajanjem sa Reformistima u stvari izdao egzistencijalne interese "radnih ljudi i građana". Tržište i tržišna privreda mogu biti organizovani i bez dominantne uloge kapitala, pa samim tim i bez podređene uloge rada. Oni koji ne vjeruju u mogućnost egzistencije tržišne privrede bez dominantne uloge kapitala, trebali bi to otvoreno reći. Za takve bi bilo poštenije da zagovaraju podjelu BiH na tri ili više entiteta, nego da zavaravaju i sebe i građane apelima "za jedinstvenu i cjelovitu državu ravnopravnih naroda i građana". Ne može se zaustaviti kretanje prema tržišnoj privredi koja egzistira bez dominantne uloge kapitala, što implicitno znači da se ne može zaustaviti kretanje Bosne i Hercegovine ka državi ravnopravnih građana. Radi toga, podjela BiH na tri ili više entiteta nije niti može biti trajno rješenje, ali može spriječiti životarenje pod dominacijom nacionalnih ključeva, što je samo drugačiji izraz za dominaciju nacionalnih kapital(ist)a.


Mirko Katić, Sarajevo
(Behmen protiv
Behmena, Dani br. 197,
16.3.2001. str. 31)

Ratnoprofiterski identitet

Gospodin Duraković piše o Omeru Behmenu kao o prevarantu, lopovu, korupcionašu, lažnom predstavniku muslimana itd. Sve te činjenice su javnosti vrlo dobro poznate. Poslijeratno bogatstvo dotičnoga, u koje se ubrajaju i bezbrojni, na vrlo misteriozan način otkupljeni, stanovi (u tandemu sa gospodinom Edhemom Bičakčićem) se vrlo teško objašnjavaju pošteno zarađenim novcem jednog prijeratnog penzionera-inžinjera u posjedu četverosobnog stana u Mjedenici i vikendice u Pazarićima. Siva eminencija, gospodin Behmen je najhinjavija politička ličnost takozvanih bošnjačkih predstavnika koji svoj društveni "ugled", bolje reći silu, crpe iz svoga ratnoprofiterskog blaga. Pitam se, zašto konačno ne raskrinkate taj Behmen-Bičakčić tal do kraja i ne stvorite preduslove za sudove koji bi pod hitno trebali da se pozabave ovim lopovima, kojima bi u jednoj pravnoj državi, kakva je npr. Njemačka, jedino moguće mjesto prebivališta mogao biti Kazneno-popravni dom.

Navešću samo jedan primjer. Stan u Fojničkoj ulici br. 9, općina Novo Sarajevo, koji trenutno nastanjuje gospođa Handžić, otkupio je Omer Behmen, uz posredovanje Edhema Bičakčića 1999. Godine.


Alen Haurdić,
Njemačka

(Bosanski barometar:
Vijeće ministara BiH,
Dani br. 197, 16.3.2023.
str. 6)

Pogrešna adresa

Veoma smo iznenađeni tekstom kojim ste pokazali "zavidno" neznanje o nadležnostima Vijeća ministara BiH.

Izlišne su sugestije koje ste plasirali i po kojima je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Božidar Matić trebao "makar formalno zatražiti od Ureda visokog predstavnika da reagira na alarmantnu situaciju u F BiH oko prodaje nafte i naftnih derivata". Tim prije što i sami priznajete i u tekstu navodite da je za pomenutu situaciju sa gorivom nadležna federalna Vlada koja i u tehničkom mandatu snosi odgovornost za štete koje su nastale. To je i razlog zašto postoji tehnički mandat. Koristimo priliku da vas izvjestimo da novoizabrano Vijeće ministara BiH želi samostalno raditi i prekinuti s dosadašnjom praksom da se neprestano traži i iščekuje pomoć Visokog predstavnika. Cilj Ministarskog vijeća je da Visoki predstavnik ima što manje posla, jer tako će Vijeće opravdati svoje postojanje. Na kraju se pitamo, zbog čega onda poštovani urednici loš potez pripisaste Vijeću ministara BiH.

Poštovana Mirjana Micevska,

Vaše reagiranje je vjerovatno posljedica želje da opravdate činjenicu što ste, nakon fascinirajućih rezultata na (još uvijek) nepostojećoj federalnoj televiziji, ekspresno prekomandovani na tek izmišljenu funkciju sekretara Službe za informiranje. Time je i okončana Vaša kratka urednička karijera i zaista je besmisleno da neostvarene ambicije za uređivanjem medija pokušavate realizirati kao službenik Vijeća ministara.

Redakcija magazina Dani Vas podsjeća da Vijeće ministara nema ama baš nikakvo u zakonu utemeljeno pravo da se miješa u uređivačku politiku bilo kojeg medija u BiH. Umjesto što nam pokušavate oduzeti pravo da komentiramo nezainteresiranost Vijeća ministara za problem zbog kojeg budžet jednog dijela ove zemlje gubi milionske iznose, za interese građana ove države, ali i onih koji su Vas postavili na funkciju koju obavljate, bilo bi korisnije da proučite nadležnosti i ovlaštenja Vijeća ministara. Onda bi i Visoki predstavnik, vjerovatno, "imao manje posla".

Redakcija


Mirjana Micevska,
sekretar Službe za
informiranje Vijeća
ministara BiH

   


Arhiva Dani
198

 

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh