Arhiva Dani 194 POGLED U SVIJET

IRAK

merički i britanski ratni avioni bombardirali su 16. februara položaje u okolici Bagdada, gađajući ciljeve za koje američki zvaničnici vjeruju da predstavljaju prijetnju savezničkim zračnim patrolama iznad Iraka. U napadu su učestvovala 24 aviona, mnogo više nego u nedavnim misijama iznad sjevernog i južnog Iraka.

Američki i britanski avioni napadaju iračke odbrambene položaje skoro svakodnevno u području zabrane leta. Irak ne priznaje zone zabrane leta iznad svoje teritorije i od decembra 1998. iskušava savezničke avione, koji održavaju kontrolu nad ovim područjem. Saveznici ističu da njihovi avioni nikada ne gađaju civilno stanovništvo, ali Irak tvrdi da je do sada u napadima ubijeno oko 300 ljudi i povrijeđeno više od 800 civila.

U toku januara iračke snage su ispalile više raketa zemlja-zrak na američke i britanske avione nego u toku cijele prethodne godine. Zbog toga je novi zračni udar na radarske instalacije i druge položaje u okolici Bagdada objašnjen kao neminovan. Ali, to je za sada više signal nego strategija nove američke administracije. Prije deset godina, viši savjetnici tadašnjeg predsjednika Busha su, neposredno poslije završetka Zaljevskog rata, predviđali da će Sadam Husein biti svrgnut sa vlasti za manje od šest mjeseci. Husein je dočekao na vlasti i novog predsjednika Busha, ali i povratak većine nekadašnjeg tima za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika. Oni su sada ponovo na vlasti, nakon decenije otkako su 26. februara 1991. iračke trupe protjerane iz Kuvajta i otkako je Bagdad prihvatio primirje. Zapadni saveznici su proglasili "zaštićene zone" i zone zabrane leta kako bi bili zaštićeni Kurdi na sjeveru Iraka i šiitsko stanovništvo na jugu ove države. Potom su zapadni saveznici napadali iračke položaje u januaru i junu 1993. godine, u aprilu 1994, u septembru i novembru 1996, u junu i decembru 1998, u februaru i novembru 1999. godine i u aprilu 2000. godine.

Posljednji napad na iračke položaje izveden je iz zračnih baza Saudijske Arabije i Kuvajta, zbog čega irački mediji traže odmazdu. Istovremeno, irački parlament je pozvao parlamente arapskih zemalja da 24. februara organiziraju proteste protiv posjete Colina Powella nizu arapskih prijestolnica kako bi izrazili srdžbu "zbog zločina nad iračkim i palestinskim narodom". Posljednji napad izazvao je negativne reakcije i Francuske, Njemačke i Rusije. Egipatska diplomatija je prevodila arapsko protivljenje posljednjem napadu. Egipatski ministar vanjskih poslova Amr Moussa ocijenio je napad "kao ozbiljan negativan korak koji nije moguće prihvatiti, niti razumjeti". Prva vojna operacija koju je naredio predsjednik Bush naljutila je mnoge u regionu, uključujući čak i one među američkim saveznicima koji su, poput Egipta, slali svoje vojnike u Amerikancima predvođenu vojnu koaliciju, koja je 1991. okončala iračku okupaciju Kuvajta.

IRAN

ajveća reformistička partija u Iranu objavila je da će predsjednik Muhamed Hatemi biti njen kandidat na junskim predsjedničkim izborima. Time je pojačan pritisak na sadašnjeg iranskog predsjednika da se ponovo kandiduje. Sam predsjednik Hatemi se ponovo založio za demokraciju "kao jedini način da Iran izađe iz ekonomske krize" i upozorio svoje protivnike da vrijeme ističe. Približavajući se kraju svog prvog mandata, predsjednik Hatemi se sve češće oglašava, braneći svoje liberalne reforme.

VELIKA BRITANIJA

ritanija je ozvaničila novi antiteroristički zakon koji proširuje moć vlade da zabrani grupe i kampanje za prikupljanje donacija za koje se sumnja da promoviraju terorizam u inostranstvu. Zakon kojim je ranije zamijenjen antiteroristički zakon koji je bio usmjeren protiv Irske republikanske armije, usvojen je kao odgovor na prekomorske žalbe da Britanija pruža zaštitu grupama koje pripremaju, izvode ili podržavaju nasilje u njihovim zemljama. To se prije svega odnosi na žalbe niza zapadnih i islamskih zemalja protiv radikalnih islamskih grupa koje imaju važno uporište u svojim londonskim filijalama.

Prošle sedmice britanska policija je izvršila prepad na nekoliko kuća u Londonu i uhapsila 10 ljudi, od kojih je šest optuženo za pripremanje terorističkih akcija. Među četvoricom koji su bili uhapšeni, ali nisu optuženi, nalazi se i islamski vjerski lider Omar Mahmud Abu Omar, poznat kao Abu Qatada. Američki zvaničnici su godinama tražili od britanskih vlasti da poduzmu mjere protiv Abu Qatade, koji u Londonu ima politički azil, a Jordan ga je dva puta u odsutnosti osudio. Nakon takvih žalbi Amerike i niza arapskih zemalja, Britanija je usvojila novi antiteroristički zakon. U tom ubjeđivanju britanskih vlasti, američki zvaničnici su ključni značaj pripisali akciji njemačke policije koja je u Frankfurtu otkrila "kriminalnu grupu čiji je cilj bilo kažnjavanje neprijatelja islama i institucija zapadnih država", te "osiguranje podrške iz Njemačke za grupe koje vode građanske ratove unutar islamskih država". Njemački istražitelji su otkrili kontakte frankfurtske grupe sa saradnicima u Londonu i planiranje napada u Francuskoj. Te informacije njemačkih istražitelja su ubrzale britansku policijsku akciju protiv Abu Qatadine grupe.

FRANCUSKA

ontrast nije mogao da bude veći: 908 kurdskih imigranata, koji nisu jeli niti su se prali tokom sedmodnevnog užasavajućeg putovanja iz područja sjevernog Iraka, izašlo je iz nasukanog broda na plažu francuske rivijere, 25 milja zapadno od Cannesa. Među ilegalnim imigrantima bilo je oko 300 djece mlađe od 10 godina i tri bebe rođene tokom putovanja. Krijumčari su uzimali čak i po 5.000 dolara po porodici, kako bi je prokrijumčarili sa tursko-sirijsko-iračke granice do zapadne Evrope. Putnici nisu znali u koju zapadnoevropsku zemlju će biti dovezeni.

BRAZIL

razilske vlasti su obnovile kontrolu nad zatvorima u Sao Paulu, okončavajući najveću zatvoreničku pobunu u toj zemlji. Najmanje 15 ljudi je ubijeno prije nego što je 7.000 talaca oslobođeno. Čuvari su upali u najveći latinoamerički zatvor Carandiru i započeli pretragu od ćelije do ćelije, završavajući dvadesetpetosatnu opsadu. U tom trenutku, vlasti su već bile obnovile nadzor nad ostalim zatvorima.

EL SALVADOR

uočeni sa pomanjkanjem kreveta, krvi i lijekova u bolnicama, zvaničnici El Salvadora apeliraju na međunarodnu pomoć za hiljade žrtava drugog zemljotresa u ovoj državi. Službeno je objavljeno da je poginulo 276 ljudi, dok je 2.715 povrijeđeno. Uništeno je 17.925 kuća.

NORVEŠKA

orveška vlada je predložila plan za smanjenje svoje vojske sa 40.000 na 32.000 vojnika. Objašnjenje je jednostavno: niko više ne vjeruje da će Rusija izvršiti invaziju Norveške. U prijedlogu planova za posthladnoratovsku eru, predviđa se i smanjenje vojnog osoblja predviđenog za mobilizaciju u krizama. Očekuje se da parlament raspravlja o ovom planu tokom ljeta.

NJEMAČKA

redišnji jevrejski savjet objavio je da namjerava tužiti internet provajdere koji omogućavaju objavljivanje ekstremnih desničarskih i rasističkih web-stranica. Grupa je izrazila zabrinutost zbog "puževog koraka" Vladine akcije u primjeni antinacističkih zakona za borbu protiv rasističkih i antisemitskih sadržaja na internetu.

INDONEZIJA

redsjednik Abdurrahman Wahid otkazao je posjetu koledžu Yoguyakarta, koji je udaljen 240 milja istočno od Džakarte, nakon što se više od 1.000 studenata suprotstavilo policijskim vodenim topovima, blokiralo kapije studentskog naselja i zatražilo njegovo povlačenje zbog optužbi za korupciju.

ZIMBABVE

astavljajući svoj obračun sa opozicijom, vlasti su optužile vođu opozicione partije Morgana Tsvangiraija za podsticanje nasilja na jednom skupu u septembru. Tada je Tsvangirai upozorio predsjednika Roberta Mugabea: "Ako ne želiš da odeš mirno, mi ćemo te ukloniti nasilno!" Tsvangirai je ispitan u sudu i potom pušten, kao treći opozicionar koji je tokom prošle sedmice uhapšen na osnovu takve optužbe.

SAD

iši agent FBI-a koji je radio kao kontraobavještajni nadzornik u sjedištu ove američke Vladine agencije, optužen je da je 15 godina špijunirao u korist Rusije. Agent Robert Philip Hanssen (56) je pod sumnjom da je Rusima za novac odao brojne američke tajne, uključujući i podatke o identitetu trojice ruskih agenata koji su tajno pristali da rade u interesu Sjedinjenih Država. Dvojica su potom osuđena i pogubljena, a treći je zatvoren i potom pušten. Rusi su ovom američkom agentu ukupno platitili 1,4 miliona dolara. Ukoliko bude osuđen, Hanssenu, ocu šestero djece, prijeti smrtna kazna, uz globu u dvostrukom iznosu od primljenog mita - 2,8 miliona dolara. Američke vlasti još nisu objavile da li će u ovom slučaju tražiti smrtnu kaznu.

IZRAEL

hud Barak, dosadašnji izraelski premijer, ponovo je promijenio mišljenje. Nakon što je, poslije izgubljenih izbora, najavio povlačenje iz politike, Barak se odlučio prihvatiti mjesto ministra odbrane u budućoj vladi Ariela Sharona, novog premijera Izraela. U posljednjem preokretu, u utorak je najavio da neće biti član Sharonove vlade. Takve promjene stavova su razljutile njegove stranačke, laburističke kolege. Ukoliko ostane pri posljednjoj najavi, to znači da će Sharon biti prisiljen na formiranje vlade sa tijesnom koalicijom, koja će ovisiti od desničarskih stranaka i religijskih nacionalista, koji se opiru bilo kakvim teritorijalnim ustupcima za Palestince.

Arhiva Dani
194