Sadržaj    Arhiva    Pretplata    Biblioteka DANI    Marketing    Galerija    Impresum 
DANI
br. 192

09.
Februar
2001.


Arhiva Dani
192



(Intervju Dana:
Sarajevo ne može
organizirati turnir u
klikerima, ali može
Olimpijadu", Dani br.
191, 2.2.2001, str. 9-11)


Priča o Olimpijadi je uvreda

Razlog moga javljanja jeste intervju sa poštovanim gospodinom Bogićem Bogićevićem u prošlom broju vašeg magazina. Ovom prilikom želim da iskažem duboko neslaganje s prezentacijom koncepta kandidature grada Sarajeva koju je iznio gospodin Bogićević. Mislim da sama ideja kandidiranja Sarajeva za Zimske olimpijske igre 2010. ne samo da je utopijska u svojoj biti nego je opasna po moral građana Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine.

Sudeći po informacijama iz CIA - The World Fact Book, BiH je 1997. godine imala 4,1 milijardu dolara stranog duga i primala 1,2 milijarde dolara ekonomske pomoći. Broj nezaposlenih se kreće između 35-40 odsto, a bruto nacionalni dohodak se dijeli na poljoprivredu 19 odsto, industriju 23 odsto i uslužne djelatnosti 58 odsto (podaci iz 1996.). Moguće je da ovi brojevi ne prikazuju korektnu sliku prilika u BiH danas, ali su vjerovatno blizu istine.

Pored ovih statistika, državna kasa BiH je prazna i država nema novaca da isplaćuje ni najugroženije grupe društva, a da i ne spominjem izgradnju infrastrukture potrebne za razvijanje jedne države. Same statistike o jačini ekonomije otkrivaju da najveći prihodi dolaze od uslužnih djelatnosti koje objektivno ne mogu da ostvare veći rast (što bi bio i jedan od pozitivnih argumenata za organizovanje Olimpijskih igara). Nažalost, rast uslužnih djelatnosti će se zaustaviti, ili se već zaustavio, i jedini način da BiH ojača svoju ekonomiju jeste ulaganje i razvijanje poljoprivrede i industrije, koje su pravi faktor stabilizacije ekonomske situacije. Za to treba osmišljeni plan razvoja na državnom nivou koji je u godinama poslije rata bio u drugom planu i koji do sada nije izbio na površinu.

Neki vide Igre kao mač sa kojim se može presijeći mrtvi čvor u koji je uvezana bh. ekonomija i politika. Zaista bi to lijepo bilo kada bi se desilo, ali sve dok država BiH nema dovoljno novaca da pokrije i osnovne rupe u svom proračunu, mislim da je bilo kakva priča o kandidaturi uvreda za sve one koji danas neće imati da kupe kutiju cigara ili veknu kruha. Predlaganje ovakve ideje u ovo vrijeme, kada se država bukvalno raspada, može samo da se poredi sa nojem koji svoju glavu stavlja u zemlju kada se uplaši.

Vjerujem da, kao sportski radnik i građanin BiH, gospodin Bogićević želi da doprinese koliko može emancipaciji Bosne i Hercegovine i grada Sarajeva i da su njegove ideje i ideje ljudi okupljenih oko OK BiH poštene i vrlo interesantne. Nažalost, mislim da je ideja o kandidaturi i previše optimistična i da će morati sačekati neka nova vremena. Kad BiH napokon zaživi kao normalna država, kad penzioneri i ratni invalidi počnu primati svoje pošteno zaslužene mirovine, radnici u industriji plate, u radnjama i na pijacama se počnu prodavati domaći proizvodi, ekonomska pomoć ne bude više potrebna, infrastruktura obnovljena, strani dug isplaćen, a višak u proračunu bude jedna marka, tada se san o novoj Olimpijadi treba obnoviti. Možda će tada organizovanje Olimpijade zaista koštati 100 miliona dolara.

Grad Toronto je konkurent za Ljetne olimpijske igre 2008. U doba kad kanadska ekonomija galopira kao što nije od Drugog svjetskog rata, a ekonomija Ontarija, provincije u kojoj je Toronto, jača od ekonomije bilo koje članice Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, još uvijek postoji jaka opozicija ideji Olimpijskih igara zbog bremena koje one mogu staviti na građanina koji plaća porez. I samo još jedna činjenica: samo dokumentacija prijedloga za kandidovanje Toronta za Ljetne olimpijske igre, koji je bio prezentiran IOK-u, koštala je šest miliona dolara.


Dejan Slokar, Toronto,
Kanada

(Slučaj Karkin: "Derviš
i Sijač smrti", Dani br.
190, 26.1.2001, str. 28)

Zahtijevam ispriku

Povodom članka pod naslovom "Derviš i Sijač smrti", čiji je autor Snježana Mulić-Bušatlija, prisiljen sam reagirati na dio teksta na str. 28 u kome se doslovice navodi: "Njegov kolega iz Mostara advokat Berislav Vlaho ima potpuno drugačiji stav: žZašto ne bih ja branio nekog optuženog, naprimjer, za počinjeni ratni zločin u Grabovici. Bih, vrlo rado bih ih branio, ja sam profesionalac", kaže ovaj odvjetnik i napominje da trenutao radi na slučaju petorice Bošnjaka osuđenih za zločine u Mostaru."

Moram reći da sadržaj telefonskog razgovora između mene i novinarke nije vjerodostojno prenijet, ni pravilno interpretiran, a sadrži i krive navode. U tom razgovoru sam u biti rekao da je kolega F. Karkin postupio profesionalno i u skladu s Kodeksom, te da bi i sam u sličnoj situaciji tako postupio, što uključuje i obranu pripadnika druge nacionalnosti, razumije se, pod pretpostavkom realnih mogućnosti preuzimanja takve obrane, što podrazumijeva, s jedne strane, nepostojanje zakonskih smetnji utvrđenih čl. 65 Zakona o kaznenom postupku, odnosno smetnji utvrđenih navedenim Kodeksom, a s druge strane, mogućnosti preuzimanja takve delikatne obrane, u skladu s vremenom i već preuzetim obvezama.

U citiranom tekstu navodnog sadržaja moje izjave netočno je i pogrešno interpretirano sljedeće:

- da imam potpuno drugačije stajalište od kolege Josipa Muselimovića, jer o slučaju generala Momčila Perišića u razgovoru nije bilo ni govora, niti mi je ta izjava kolege bila predočena pa prema tome nije mi bila ni poznata do objave navedenog članka. Naprotiv, potpuno dijelim mišljenje kolege J. Muselimovića o slučaju generala M. Perišića, jer se i sam osjećam žrtvom tog "generala", iza kojeg su ostale ljudske žrtve i ruševine gradova i sela na ovim prostorima;

- nije točno da sam izjavio "vrlo rado bih ih branio", što ne dovodi u pitanje moje načelno stajalište koje sam iznio;

- nije točno da "trenutno radim na slučaju petorice Bošnjaka osuđenih za zločine u Mostaru", jer je notorna činjenica da sam angažiran kao branitelj jednog od optuženih Hrvata u slučaju "mostarska petorka" pred Županijskim sudom u Mostaru, o kojem je domaći tisak dosta pisao, posebice Dnevni avaz.

Smatrao sam da je riječ o ozbiljnoj društvenoj temi, zbog čega sam i pristao na razgovor, a ne o dnevnopolitičkoj, na što upućuje sve navedeno u vezi dijela teksta na koji reagiram, kao i sam naslov članka, koji je, po mojoj ocjeni, neprimjeren. Smatram da ste bili dužni dostaviti mi dio teksta koji se odnosi na mene na uvid prije objave. Zbog svega navedenog zahtijevam javnu ispriku.


Berislav Vlaho, odvjetnik
iz Mostara

(Jahićeva Gramatika
bosanskoga jezika:
"Ničim izazvan uvod",
Dani br. 191, 2.2.2001,
str. 60-62)

Jezici i zagrade

Zahvaljujem se gospodinu Sinanu Gudževiću na tekstu u prošlom broju.

Kvalitetnih kritičkih komentara na Gramatiku bosanskoga jezika je bilo ranije i može se reći da se radi o pravoj buri koju je ova knjiga izazvala, da i ja upotrijebim frazu, ničim izazvana.

Ali za razliku od Ivana Lovrenovića, Sinan Gudžević ima jednu, naoko sitnu, prednost - nije "vlah"!

"Vlah" sam i ja i znam zašto sam ovo rekao. Svi mi Bosanci-nemuslimani imamo vječni problem dokazivanja svog bosanstva kada god imamo kritički osvrt na gluposti koje dolaze iz bošnjačke nacionalne kuhinje. To što to radimo iz najiskrenijih i najdobronamjernijih pobuda, nije dovoljno. Lovrenović je dobar kad "dere" Jelavića, čim se dotakne bošnjaštva postaje "hrvatski ubačeni element".

Ja sam se ove cirkusijade sa nacionalnom identifikacijom mojih sunarodnjaka Muslimana-Bošnjaka doticao ranije u njenoj "vizuelnoj" fazi. Da skratim - tema je bio Ljiljan. Sve ono što se tad dešavalo i, nažalost, desilo sa Ljiljanom ja sam izravno nazvao falsificiranjem istorije. Nažalost, to je kod mnogih protumačeno pogrešno. Dotakao sam se nezaobilazno i namjerno stvorene konfuzije na relaciji

Bosanac-Bošnjak i još uvijek mislim, ma kako to "većini" zvučalo, da je preimenovanje Muslimana u Bošnjake jedan krupan antibosanski potez!

No dobro, slijedom svih tih procesa, a krenulo je bezazlenim "presađivanjem" Ljiljana, a došli smo do pitanja jezika.

Briljantnu analizu gosp. Gudževića neću niti mogu dopuniti, nego bih svim čitaocima koji imaju pristup kompjuteru, a smatram da je to većina vas, predložio veoma prost test onoga što gosp. Gudžević govori:

Otvorite MS Word, idite na Tools, pa Language, pa Set Language, pa u koloni izlistanih jezika koju se mogu provjeravati (Spell Checker) pogledaje koliko ima "engleskih jezika"! Ravno 13!

Ima ih, naravno, još, ali se Gatesu isplati trenutno samo ovih trinaest. Ugradio bi on i bosanski jezik da mu se to isplati (tržišno se ne isplati, ali evo prijedloga za princa Fahda!), kao što je već ugradio hrvatski i srpski.

Onih 13 engleskih jezika je, naravno, jedan jezik sa trinaest dijalektičkih varijanti i one su stavljene u zagradu. Kod nas su jezici slobodni, a mi smo u zagradama!


Mile Srdanović, Zenica
(Tuzla: "Grad straha",
Dani br. 190, 26.1.2001,
str. 32-33)

Tvrdnja ne odgovara istini

U tekstu Grad straha novinar Hasan Hadžić je iznio insinuaciju (citat): "Po Tuzli čak kruži anegdota da je takav džentlmenski čin uslijedio i u slučaju doministra Kantonalnog MUP-a Ante Pranjića, pa je i njemu navodno vraćen već 'halaljeni' automobil." Ova tvrdnja, koju vaš novinar H.H. naziva "anegdotom" i istu neutemeljeno vezuje za moje ime i funkciju u MUP-u TK-a, ne odgovara istini. Dakle, to je čista izmišljotina. Tačno je samo to da je automobil otuđen mom sinu i do danas nije vraćen. MUP TK-a je pronašao počinioca ovog kaznenog djela, on je osuđen kod suda u Tuzli, ali od toga nikakve koristi. Neprofesionalnost vašeg novinara H.H dovela je u zabludu čitaoce Dana i konotacijama nanijela mi veliku moralnu štetu. Ovo tim prije što vašem novinaru H.H nije prvi puta da moje ime spominje u negativnom kontekstu, a da objavljene informacije ne odgovaraju istini. Bilo bi korektno da mi iskažete barem izvinjenje za iznesene netačnosti.


Anto Pranjić, Tuzla

Ukidanje poreza za medije

Poštovane kolege,

U prošlom broju vašeg cijenjenog magazina pročitala sam pozitivne ocjene koje ste izrekli o inicijativi gospodina Mirsada Kebe, bivšeg guvernera Kantona Sarajevo, a koja se odnosi na ukidanje nepravednog zakona o porezima u medijima.

Želim da u ime Nezavisne unije profesionalnih novinara BiH vašem čitateljstvu saopćim nekoliko činjenica koje bi trebale da pojasne našu inicijativu i nastojanja da poboljšamo uvjete za rad medija u Federaciji BiH i u cijeloj državi BiH.

Nezavisna unija profesionalnih novinara BiH je još u šestom mjesecu prošle godine, odmah nakon usvajanja Izmjena i dopuna zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, pokrenula aktivnosti na ukidanju odredbi koje se odnose na medije.

Poslali smo protestna pisma svim relevantnim domaćim i inozemnim institucijama i zatražili ukidanje tih odredbi. Također, zajedno s Nezavisnim udruženjem novinara RS pripremili smo okrugli sto o temi "Mediji i porezi" i prikupili sve relevantne pokazatelje o poreskoj politici u medijima u oba bosanskohercegovačka entiteta. Na okruglom stolu održanom 25.10. 2000. godine, utvrdili smo pravce daljih aktivnosti u vezi s ukidanjem poreza u medijima, formirali dvije radne grupe - jednu za područje Federacije BiH jednu za Republiku Srpsku - i dogovorili da počnemo sa lobiranjem kod parlamentarnih stranaka, pojedinaca, institucija, javnih radnika za dobivanje podrške u izmjenama zakona o porezima koji je nepravedan i štetan za medije u BiH. Sukladno ovom posljednjem zaključku, predsjednik NUPN BiH Mehmed Husić je razgovarao s gospodinom Mirsadom Kebom i on je prihvatio da nakon što Zastupnički dom Federacije BiH počne da radi u svom punom sazivu, pokrene pitanje ukidanja odredbi spornog Zakona koje se odnose na medije.

Izuzetnu zahvalnost dugujemo gospodinu Mirsadu Kebi što je prihvatio inicijativu NUPN BiH i što će u Parlementu pokrenuti ovo pitanje.

Kako naša novinarska udruga, a i Nezavisno udruženje novinara RS uistinu žele izdejstvovati ukidanje odredbi o porezima koje se odnose na medije, mi želimo za te naš aktivnosti pridobiti sve parlamentarne stranke, relevantne institucije i pojedince koji imaju ugleda i uticaja. Tako smo o ovoj inicijativu obavijestili i predsjedavajućeg Zastupničkog doma Federacije Envera Kresu, a namjera nam je i da svim parlamentarnim strankama u Zastupničkom domu ili njihovim predstavnicima, kao i jednom broju internacionalnih organizacija u BiH: OHR, OSCE, IMC i IREX PRO MEDIA dostavimo materijale koje smo prikupili u vezi s porezima i da pregovaramo s njima o tome da podrže zahtjeve novinara.


Borka Rudić, generalni
tajnik NUPN BiH,
Sarajevo


Islam je uzvišeniji od ljudi koji ga predstavljaju

Bismillahir-rahmanir-rahim, Ponuknuti posljednjim događanjima, vašom bogohulnom naslovnicom, i uzimajući u obzir vaša ranija pisanja u kojima nastojite iskompromitirati i odbojnim predstaviti pojedine islamske kodekse i tradiciju, njegovanu više od četrnaest stoljeća, nas najmanje trideset studenata različitih fakulteta u Jordanu složili smo se da reagiramo na vaša spomenuta pisanja, ukazujući na par činjenica. Neki vaši novinari nisu kompetentni da ocjenjuju islamske vrijednosti i bave se islamskim temama iz najmanje dva razloga, prvi je što nije uputno govoriti o onome o čemu se nema znanja, kao što stoji u Kur'anu plemenitom: Ima ljudi koji se raspravlaju o Allahu bez ikakva znanja, bez upute i bez Knjige svjetilje, hodeći nadmeno, da bi od Allahova puta odvraćali... (prijevod značenja El-Hadždž 7,8) Drugi je razlog što im previše bijesa i mržnje i jak osjećaj islamofobije u njihovim grudima ne dozvoljava da zdravo sagledaju i objektivno ocijene islamsku duhovnost, koja oživljava nakon što je sistemski ubijana poslije pada Hilaeta 1924, i svjesno sputavana tokom polustoljećne komunističke vladavine. Vaši pojedini tekstovi nisu ni istraživački ni argumentirani, nego su često slijepo neobjektivni i uglavnom ideološki obojeni, a braneći tu vašu ideologiju, tražite sve puteve da je podržite i ne birate sredstva ni metode da sve što je njima suprotno iskompromitirate i oblatite. Ta vaša ideologija ne voli što se bošnjačka omladina vraća dinu - islamu, što prihvata njegove vrijednosti i što se okreće ka Mekki. Na kraju, podvlačimo da ovim nemamo namjeru pravdati pojedine ličnosti i njihove postupke koje vi kritizirate, već ne želimo da, kompromitirajući njih, pravite obezvređujuću sliku njihovog islamskog opredjeljenja. A islam je uzvišeniji od ljudi i, ubijeđeni smo, on je istina, i pozitivnost, i uputa, kako za bošnjački narod, tako i za duhovno zabludjeli Zapad.


Grupa studenata iz
Jordana



Arhiva Dani
192

 

 


početna
stranica
©Copyright Dani 2002 Sva prava zadržana
Preporučeno Microsoft Internet Explorer, 800*600 ili više, Central European Windows-1250 encoding
Sve primjedbe i prijedloge šaljite na webmaster@bhdani.com


na vrh