Arhiva Dani 192 POGLED U SVIJET

SAD

   New Yorku je počelo suđenje četvorici optuženih za bombaške napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji, u kojima su 1998. godine ubijene 224 žrtve, a ranjeno hiljade drugih. Mohamed Rashed Daoud Al-'Owhali, star 24 godine, porijeklom iz Saudijske Arabije, optužen je zbog pomaganja pakovanja eksploziva i vožnje u kamionu-bombi do Ambasade SAD-a u Dar es Salamu (Tanzanija). Wadih El-Hage (40), naturalizirani građanin SAD-a rođen u Libanu, navodno je lagao istražiteljima prije bombaškog napada. Mohamed Sadeek Odeh (35), Jordanac, navodno se sreo sa jednim ekspertom za eksplozive uoči napada. Četvrti optuženi na suđenju je Halfan Hamis Mohamed (27) iz Tanzanije. Najpoznatije ime među optuženima je Osama bin Laden, koji se i dalje nalazi u Afganistanu. Bin Laden je među 13 optuženih koji su i dalje bjegunci i za koje je Vlada SAD-a ponudila nagradu od pet miliona dolara onome ko da informacije koje će dovesti do njihovog hapšenja. Trojica optuženih se bore protiv izručenja iz Britanije. Na spisku optužnice nalaze se ukupno 22 osobe, za koje se tvrdi da su bile saučesnici u globalnoj zavjeri za ubistva Amerikanaca, gdje god je to moguće. Za Bin Ladenovu organizaciju Ale Qaeda (arapski - baza), tužilac je rekao da je to teroristička grupa koja je odgovorna za napade na ambasade i američke vojnike u Somaliji. Al Qaeda, navodno, operira kroz terorističke ćelije u više od 20 zemalja, uključujući i SAD.

Očekuje se da Vlada SAD-a dovede na suđenje u New York više od stotinu svjedoka iz šest zemalja. Nedavno okončani sudski slučaj Lockerbie, u kome je libijski agent osuđen na doživotnu robiju, naveo je na sumnju o korisnosti ovakvih suđenja u borbi protiv terorizma. Ali, Massimo Calabresi, bivši šef dopisništva Timea za Balkan i sadašnji dopisnik istog magazina za obavještajna pitanja, kaže da ustvari "sudski slučaj može biti upotrebljivo oružje u borbi protiv terorizma". "To može biti drugi problem kada govorimo o Osami bin Ladenu. Ali čak i tada to može pomoći da se izvrši pritisak na talibane, koji štite Bin Ladena, ali koji također traže da budu priznati kao legitimna vlada Afganistana. Reaganovo bombardovanje Libije nije spriječilo Gadafija da sponzorira terorizam. Ali, ono što ga je izvelo iz poslova sa terorizmom jeste diplomatski pritisak. I tu svoje mjesto imaju suđenja", objašnjava Calabresi.

IZRAEL

oči izbora Ariela Sharona za novog premijera Izraela, zabilježen je niz javnih i globalnih inicijativa za utvrđivanje njegove odgovornosti za ratne zločine pred međunarodnim krivičnim sudom, po uzoru na Međunarodni tribunal u Haagu. "Da li je Sharon izraelski Milošević?", pitao je u naslovu svog članka za Los Angeles Times James Ron, profesor sociologije i političkih znanosti na Univerzitetu Johns Hopkins (Baltimore, SAD). Uz dozvolu autora, Dani prenose dijelove ovog teksta, u kome se Sharonova odgovornost tumači direktno kroz poređenje sa Karadžićevom odgovornošću za granatiranje Sarajeva i Miloševićevom odgovornošću za progon Albanaca na Kosovu.

"U pitanju su tri incidenta u Sharonovoj prošlosti. Prvi se dogodio 1953. godine, kada su snage pod njegovom komandom napale Qibya, selo na Zapadnoj obali, ubivši više od 60 stanovnika. (...) Izraelski historičar Benny Morris je napisao da je Sharonova jedinica primila uputstvo da izvede 'razaranje i što više ubistava' za osvetu zbog palestinskog terorističkog napada. U svojoj autobiografiji Sharon priznaje da su civili ubijeni u selu Qibya, ali njihovu smrt naziva greškom. Zbog historijskih činjenica, kakogod, njegovo objašnjenje nije uvjerljivo. Prema međunarodnom pravu, Sharon bi mogao biti optužen za zločine protiv čovječnosti, koji uključuju sistematsko i namjerno ubijanje civila tokom rata. Drugi incident se dogodio tokom izraelskog napada na Liban, kada je Sharon bio ministar odbrane i glavni projektant kampanje. Izraelske snage su tri mjeseca držale u opsadi Zapadni Beirut, u kome su palestinski gerilci bili među civilnim stanovništvom. Hiljade libanskih civila je umrlo u napadima. (...) Sharon je kasnije tvrdio da je bombardiranje bilo neophodno kako bi se okončao palestinski teror i da su sami palestinski borci uzrokovali smrt civila u Beirutu, skrivajući se među njima. Iako su gerilci kršili međunarodni zakon, tražeći sklonište u gradu, Ženevske konvencije također brane neselektivno i disproporcionalno granatiranje naseljenih područja. Petnaest godina kasnije, Tribunal za ratne zločine na području bivše Jugoslavije optužio je lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića za sličan napad na Sarajevo, iako su bosanskomuslimanski vojnici bili smješteni širom grada.

Treći slučaj - poznati masakr u Sabri i Shatili - dogodio se od 16. do 18. septembra 1982. pred kraj bitke za Beirut. Falangistima, izraelskoj savezničkoj libanskoj miliciji, Sharon je naredio da okončaju oružani otpor u palestinskim izbjegličkim kampovima, dok izraelske snage čuvaju stražu. Prema izraelskim vojnim obavještajnim službama, Falangisti su ubili 700-800 civila, ali palestinski izvori procjenjuju broj ubijenih na 2.000. Iako je Sharon porekao odgovornost, izraelska istražna komisija je u februaru 1983. godine utvrdila da ima 'indirektnu odgovornost' za masakr, oštro ga kritikujući zbog njegove uloge. Tokom 1985. godine, U.S. Military Law Review analiza je utvrdila da je Sharon imao "komandnu odgovornost" za ubistva. Bivši srbijanski lider Slobodan Milošević je 1999. optužen od Tribunala za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji pod sličnim klauzulama za srbijanske zločine na Kosovu.

Tokom hladnog rata, čovjek poput Sharona je imao malo razloga da strahuje od međunarodnog pravnog progona. Iako su potpisnici Ženevskih konvencija obavezani da progone ratne zločince, samo nekolicina zemalja se mogla gnjaviti s tim. U proteklim godinama, kakogod, aktivisti su promijenili međunarodnu pravnu praksu. Bivši predsjednik Čilea je optužen od španskog sudije, bivši vladar Čada je uhapšen od Senegalaca, a ministar vanjskih poslova Konga je optužen od vlasti Belgije. U isto vrijeme, posebni sudovi UN-a za bivšu Jugoslaviju i Ruandu su se dokazali sposobnim da hvataju, sude i zatvaraju ratne zločince. Nakon godina u političkoj divljini, Sharon se sada vraća da ponovno zauzme središnju pozornicu. Njegov spektakularni politički povratak se podudara sa jednako dramatičnom promjenom u globalnim pravnim standardima. Bez obzira da li Sharon stvarno želi mir, njegov kredibilitet, kao i nacije koja ga je izabrala, podriva problematična prošlost. Vodeći izraelske ratove, Sharon je mogao da nagomila toliko dokaza koji su isuviše užasni da bili ignorirani."

FILIPINI

lada Filipina je smijenjenom predsjedniku Josephu Estradi dala jednu sedmicu da odgovori na korupcionaške optužbe protiv njega, odbacujući njegovu žalbu. Tamošnje novine izvještavaju da Estrada ima problema da nađe advokata spremnog da ga brani, jer bi se time morao suočiti sa javnim neprijateljstvom. Istovremeno, muslimanski pobunjenici na Filipinima su zatražili razgovor sa novom vladom o sudbini Amerikanca Jeffreya Schillinga, koga su zarobili prošlog augusta. Obnovili su prijetnju da će ga ubiti.

SAUDIJSKA ARABIJA

ritanac Alexander Mitchell, Kanađanin William Sampson i Belgijanac Raf Skivens bit će, u skladu sa šerijatskim pravom, izvedeni pred jedan saudijski islamski sud zbog navodne umiješanosti u krijumčarenje alkohola, koji je u ovoj zemlji zabranjen, i navodne povezanosti sa dvjema eksplozijama u kojima je poginuo jedan Britanac (Christopher Rodway, 48), a ranjene još četiri osobe. U okviru saudijske interpretacije Šerijata, osuđenim ubicama se javno odrubljuje glava. Porodica žrtve može tražiti da bude pošteđen život ubice. Saudijski ministar unutrašnjih poslova Princ Nayef nije precizirao kada se može očekivati početak suđenja. Kakogod, tamošnje vlasti još nisu podigle formalnu optužnicu, niti su dozvolile konzularnim zvaničnicima da posjete zatvorenike, koji su uhapšeni još u decembru prošle godine.

AUSTRIJA

ustrijski tužioci su zaustavili istragu protiv Jörga Haidera i njegovog stranačkog kolege Ewalda Stadlera, pozivajući se na nedostatak dokaza. Haider i Stadler su bili pod sumnjom da su nezakonito primili povjerljive policijske izvještaje o svojim političkim protivnicima.

PAKISTAN

akistanske vlasti su uhapsile Yousefa Abbasa, rođaka svrgnutog premijera Nawaza Sharifa, nakon što se vratio iz egzila u Saudijskoj Arabiji, gdje je otišao sa svojim ujakom i drugom rodbinom 10. decembra prošle godine. Hapšenje ovog mladića je široko tumačeno kao upozorenje Sharifu i njegovoj porodici da pakistanske vlasti neće pružiti dobrodošlicu njihovom povratku u zemlju.

EGIPAT

ud u južnom Egiptu osudio je četiri od 96 optuženih na suđenju za muslimansko-kršćanske sukobe, prije godinu dana, u kojima je ubijeno 20 kršćana i jedan musliman i koji su predstavljali jedan od najgorih slučajeva religijskog nasilja u Egiptu u proteklim decenijama. Nijedan od četiri osuđena muslimana nije okrivljen za ubistvo. Najteža izrečena kazna je 10 godina za nenamjerno ubistvo.

Arhiva Dani
192