a pitanje: Da li biste napustili BiH ako vam se ukaže prilika?,
koje je Nezavisni biro za humanitarna pitanja (UNDP) postavio
početkom 2000, tokom intervjua sa 1.000 mladih u dobi od 14
do 30 godina, 60 odsto je odgovorilo - da. Prema raspoloživim
podacima, tokom protekle godine ovu želju ostvarilo je 35.000
ljudi! Nije da se neko previše sekira. Ovakve cifre još uvijek
ostavljaju cool one koji bi se oko njih trebali najviše
zabrinuti. Oveće naselje "besplatne bosanske pameti"
(kako mi to volimo nazvati) izvezli smo u zemlje zapadne Evrope,
SAD, Australiju i Kanadu i - apsurdno, ali istinito - ove
zemlje su se nasekirale.
Fondacija Heinrich Böll,
koja je u BiH prisutna već dvije godine kroz svoj regionalni
ured, ali i duži period kroz projekte sa ženskim nevladinim
organizacijama, seminarima, publikacijama i tzv. kulturno-političkom
razmjenom, pokreće pilot-projekt u kojem će se dodijeliti
30 stipendija studenticama i studentima društveno-političkih
nauka za posljednja tri semestra studija na matičnim fakultetima
u BiH. Oblasti studija za koje će stipendije biti dodjeljivane
su filozofija, sociologija, historija, pedagogija, psihologija,
bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH,
germanistika, politologija, žurnalistika i socijalni rad.
Minimalan prosjek potreban za dobijanje stipendije na prve
dvije godine studija je 8, a Fondacija pored ovoga traži i
interesovanje za određene oblasti društvenog i javnog života.
Zainteresirani za sebe
"Moram priznati da je to bila moja ideja i jako sam
sretna da su program prihvatili i uprava Fondacije i njemačko
ministarstvo, koje je finansijer", kaže Azra Džajić,
direktorica Regionalnog ureda, inače Njemica porijeklom iz
BiH. Ona dodaje da je ovo samo prvi dio programa. Naime, na
jesen će se raspisati konkurs za drugih dvadeset stipendija,
ali ovoga puta za predmete okrenute ekologiji i održivom razvoju,
što su, pored ostalog, težišta djelovanja Fondacije Heinrich
Böll.
Azra Džajić: "Jednoj zapadnoevropskoj
zemlji poput Njemačke teško je shvatiti šta znači biti
zemlja u tranziciji, koji su problemi sa kojima se takva
zemlja susreće" |
Program stipendija ima
za cilj i da obezbijedi studentima mjesečni iznos od 250 KM
do kraja studija, ali i da se svaki semestar ponudi poseban
popratni program za stipendiste. "Popratni program
će se održavati jednom u semestru sa trajanjem od sedam dana.
Svi naši stipendisti imat će ista predavanja o ljudskim pravima,
naprimjer, ili neka interdisciplinarna predavanja, a nakon
što se malo upoznamo, mladi će moći i sami modelirati program
svojim sugestijama", kaže Azra Džajić i dodaje: "Cilj
je kod mladih pobuditi interesovanje za neke društveno-političke
procese koji su aktuelni u ovoj zemlji, ali ujedno, kroz kontakte
Fondacije, koja djeluje u internacionalnom kontekstu, zainteresirati
mlade za neku oblast kroz koju bi moglo biti dugoročne koristi
i po njih i po BiH."
Ovo je za Fondaciju Heinrich
Böll neobičan projekt, jer su do sada dodjeljivane postdiplomske
stipendije. "Shvatili smo da dosta mladih ljudi odlazi
iz BiH. Mi znamo da ovakvim postupkom tu situaciju nećemo
spasiti, ali bismo ipak željeli ponuditi jedan signal da je
ostanak moguć. Nadamo se da ćemo kroz obavezni popratni program
također privući interes mladih ljudi i omogućiti im da, nakon
što diplomiraju, ostvaruju kontakte i sa Fondacijom i sa naučnicima
iz raznih oblasti sa kojima mi surađujemo", objašnjava
gospođa Džajić.
Šta
ne zna Njemačka Za sada je ovo projekt koji će se izvoditi
isključivo u BiH, ali u Regionalnom uredu smatraju kako bi
bilo dobro da se stipendiranje proširi i na druge zemlje.
"Cilj su dugoročni programi, kod kojih ima održivog
efekta. Nama je jako važno da Ministarstvu vanjskih poslova
i Ministarstvu za suradnju, koji su naši finansijeri, opravdamo
gdje Fondacija troši novac, te da održimo zainteresiranost
za ovo područje. Naš zadatak je podrška dijaloga - onoga unutar
regije, ali i kulturno-političkog dijaloga Njemačke sa BiH.
Jednoj zapadnoevropskoj zemlji poput Njemačke teško je shvatiti
šta znači biti zemlja u tranziciji, koji su problemi sa kojima
se takva zemlja susreće. U svojim okvirima jedne skromne fondacije
želimo što više ekspertiza po ovom pitanju proslijediti u
Njemačku. Ali u isto vrijeme treba i mlade iz BiH upoznati
sa svim ovim stvarima iz jednog novog ugla", smatra
Džajićeva.
"Umiješati se,
jedina je mogućnost da se ostane realističan", rekao
je njemački nobelovac po kojem je Fondacija dobila ime. Bosanska
realnost je da od ispitanih u pomenutom istraživanju UNDP-a
stalno zaposlenje ima 14 odsto, od toga 44 odsto van struke
za koju su školovani. Samo devet odsto kaže bit će bolje.
Ostali će i sa stipendijama i bez njih iskoristiti prvu priliku
koja im se pruži i zauvijek se oprostiti od domovine. Ali,
to nije do stranaca. Do coolera je.
|
|
|
U Johannesburgu je
krajem prošle godine organizovana konferencija čiji
je cilj bio saznati od južnoafričkih nevladinih organizacija
šta za njih znači "Komisija za istinu i pomirenje",
te na koji način treći sektor može preuzeti jedan dio
odgovornosti u okviru djelovanja ovakvog tijela. Tim
povodom su predstavnici Fondacije Heinrich Böll
iz različitih zemalja obišli područja Južnoafričke Republike
koja su najugroženija u socijalnom smislu. O posjeti
Africi, Azra Džajić kaže: "Meni je to iskustvo
bilo jako zanimljivo i korisno, jer je jedno na sve
gledati iz Evrope kroz ružičaste naočale, a sasvim drugo
na licu mjesta vidjeti šta je učinio rasizam i kako
je teško prevazići posljedice. Za ovaj prostor zanimljiva
je njihova svjesna odluka za postojanjem jednog društvenog
konsenzusa, nakon što su svi zajedno uvidjeli da je
nasilje dobilo takav zamah da mu se nije moguće oduprijeti
ni na jedan drugi način. Zanimljivo je da je djelovanje
međunarodnog faktora bilo jako malo. Formirane su tri
komisije: komisija za amnestiju, restituciju i žrtve,
s tim što se žrtvama nisu smatrali samo oni koji su
bili direktne žrtve rasizma već i oni koji su bili prisiljeni
da sprovode rasizam u ime režima. Dvije godine je svaki
dan dva sata prikazivan rad tih komisija na TV. Za mene
je to bilo interesantno zato jer se i u okviru ovog
regiona spominje osnivanje slične komisije. Mislim da
su iskustva Afrike nešto što bi pomoglo i trećem sektoru
u BiH."
|
|
|
| Fondacija Heinrich Böll jedna je
od političkih fondacija Savezne Republike Njemačke. Bliska
je Stranci zelenih (Savez90/Zeleni), ali je neovisna i
nevladina organizacija. Njezin rad orijentira se na osnovnim
političkim vrijednostima kao što su demokracija, solidarnost,
nenasilje i ekologija. Glavni cilj je unapređenje demokratske
izgradnje volje, društveno-političkog angažmana i razumijevanja
među narodima. Fondacija nosi ime jednog od najznačajnijih
njemačkih pisaca 20. stoljeća. Težišta rada Fondacije
u zemlji i inozemstvu su: razvoj demokracije, naročito
demokracije među spolovima; podrška izgradnji civilnih
društava; unapređenje interkulturalnog razumijevanja i
tolerancije; unapređenje stavova o nenasilnom tretiranju
konflikata i njihovom razrješenju; unapređenje novih formi
političkog i kulturno-političkog dijaloga; ekologija i
ustrajan razvoj. Rad Fondacije u inozemstvu ima za cilj
uzimati u obzir različite potencijale razvoja i procesa
širom svijeta, te ih predočiti njemačkoj javnosti. U oblasti
društvene politike sarađuje sa preko 130 partnera na projektima
u 60 zemalja. U Sarajevu je regionalni ured otvoren prije
dvije godine i njegov cilj bit će unapređivanje stavova
na društveno-političkoj izgradnji mira u ovom području.
Do sada je ured sa regijom jugoistočne Evrope sarađivao
putem podrške projektima, međunarodnih konferencija, radionica
ili seminara, štampanjem publikacija i programom razmjene.
Tokom 2000. realizovana su 44 projekta u svim zemljama
regije. U februaru 2001. planira se održavanje konferencije
u Berlinu na temu "Hrvatska, godinu dana nakon promjena".
Planiraju se izlaganja ljudi iz Hrvatske o onome što se
promijenilo tokom 2000, te kakvi problemi nastupaju i
šta se očekuje od evropskih integracija. |
Arhiva Dani
189
|
