Arhiva Dani 189 POGLED U SVIJET

SALVADOR

aría Arely Ábrego i njenih četvero djece ostali su bez kuće u zemljotresu koji je pogodio San Salvador, glavni grad El Salvadora, u subotu, 13. januara. Prije nego što je za njih improviziran smještaj na fudbalskom stadionu, jednu noć su proveli bez ikakvog skloništa. "Stvarno nemam pojma šta ćemo", rekla je.

Broj mrtvih u zemljotresu, već nakon par dana, procijenjen je na više od 500 žrtava, ali broj nestalih, među kojima su mnogi zatrpani u aktiviranim klizištima u predgrađima San Salvadora i drugim mjestima u unutrašnjosti, procjenjuje se na više od 4.000 osoba. Vlada Salvadora je zatražila do Kolumbije donaciju od 3.000 mrtvačkih sanduka. Šteta izazvana zemljotresom će biti veća nego ona koju je u ovim krajevima izazvao uragan Mitch, koji je devastirao većinu Srednje Amerike 1998. godine. Većina stanovništa se i dalje oporavlja od dvanaestogodišnjeg građanskog rata koji se završio početkom devedesetih godina.

KONGO

aurenta Kabilu, predsjednika Konga, ubio je jedan od njegovih tjelohranitelja 16. januara. Okolnosti u kojima je ubistvo izvršeno nisu bile odmah poznate, ali izvještaji su ukazivali na povezanost ubistva sa svađom predsjednika i nekih generala. Tamošnja vlada također nije otkrila detalje ubistva. Umjesto toga je najavljeno zatvaranje granice i aerodroma, te uvođenje policijskog sata. Prema izvještajima iz Kinshase, glavnog grada Konga, vojnici su okružili predsjedničku palaču, ali je grad ostao miran. Nakon što je 1997. godine uklonjen sa vlasti dugogodišnji diktator Mobutu Sese Seko, Kabila je zabranio sve političke stranke. Nastavio je da sam upravlja zemljom, uz jaku vojsku. Brzo je izgubio popularnost u glavnom gradu i uskoro je putovao samo po noći zato što bi tokom dana pješaci podizali majice da bi mu pokazali stomake i poručili da su gladni. Kabila nije poduzimao ni napore da okonča rat, koji je raselio oko dva miliona ljudi unutar zemlje i protjerao oko 250 hiljada ljudi u susjedne zemlje. Ustvari, činio je sve da ometa bilo kakav diplomatski progres. Nakon što je prije 18 mjeseci potpisan mirovni sporazum, ignorisao je njegov sadržaj. Kabilin dolazak na vlast 1997. svi su pozdravljali sa velikim optimizmom, uključujući američku diplomatiju. Sada se očekuje da Sjedinjene Države upozore zaraćene frakcije i njihove vanjske saveznike da ne koriste novu situaciju. Dvije najbliže američke saveznice u Africi, Ruanda i Uganda, izabrale su Kabilu da vodi pobunu protiv Mobutua. Vlada Ruande, predvođena Tutsijima, željela je da eliminira Hutu milicije, koje su imale vodeću ulogu u masovnim ubistvima u Ruandi tokom 1994. godine i poslije se sakrile u istočnom Kongu. Ali, Kabila se uskoro okrenuo protiv svojih sponzora, pa su Ruanda i Uganda pokrenule drugu pobunu, sada s ciljem da skinu sa vlasti Kabilu. Na njegovu stranu su stale Angola, Zimbabve i Namibija, svaka iz vlastitih razloga. Nakon što je raskidao savezništva, sklapao nova sa bivšim neprijateljima, ignorisao mirovne sporazume i politička obećanja, Kabila se u oktobru vratio vojnom rješenju sukoba. Napao je područja u jugoistočnom Kongu, pod kontrolom snaga Ruande. U proteklim sedmicama, obje strane su se pripremale za nove bitke.

NIGERIJA

red sve jačim međunarodnim pritiskom, Islamski sud u Nigeriji je smanjio i na neodređeno vrijeme odgodio šibanje jedne sedamnaestogodišnje djevojke, zakazano za 27. januar. Djevojka je pred sudom tvrdila da ju je njen otac prisilio na seks sa trojicom ljudi. Osuđena je u septembru na 180 udaraca, ali je kasnije kazna smanjena na 100 udaraca.

KUVAJT

stavni sud Kuvajta je odbacio slučaj u kome su se zagovornici ljudskih prava zalagali da žene imaju pravo da glasaju i budu birane u ovoj zemlji. "Sud je odlučio da odbaci slučaj", rekao je sudija Abdullah al-Issa, predsjednik Ustavnog suda, bez daljnjeg objašnjenja. Aktivisti su slučaj predali sudu, frustrirani odlukom pedesetočlanog parlamenta da odbaci zakon o glasačkom pravu i dekret kuvajtskog emira. Kuvajtski vladar, Šeik Jaber Al Ahmed Al Sabah, i njegov kabinet podržavaju politička prava žena. U julu, Ustavni sud je odbio da sasluša četiri slučaja povezana sa osporenim pravima žena, pozivajući se na tehničke razloge. Posljednji odbijeni slučaj podnio je sudu Kuvajćanin Adnan al-Issa. On je tužio izborna tijela zato što nisu na glasačkim listama registrirali imena žena, uključujući njegovu ženu. Izborni sudovi su prenijeli nadležnost u ovom slučaju na Ustavni sud, tražeći konačnu presudu. "Očekivao sam ovu presudu. Orijentacija cijele države je fundamentalistička i parlament je već odbio glasačko i biračko pravo žena", rekao je Adnan al-Issa. "Ne znam zašto su odbili slučaj. Šokirana sam. Bila sam optimista kada sam se jutros probudila", rekla je Farida al-Dashti, pravnica i zagovornica prava žena. Žene u Kuvajtu imaju pravo na slobodu putovanja, bez dozvole očeva ili muževa, pravo na vožnju automobila i rad, uključujući i Vladine sektore od obrazovanja i biznisa do diplomatije. Po tome je, istovremeno, status žena u Kuvajtu liberalniji od nekih drugih zemalja u regionu.

KANADA

skušavajući kanadsku zabranu istospolnih brakova, jedan muški i jedan ženski par prošle nedjelje se vjenčao u crkvi u Torontu. Svećenik Brent Hawkes predvodio je ceremoniju u kojoj su se vjenčali Kevin Bourass i Joe Varnell, te Anne i Elaine Vautour. Maskirani protestanti su se okupili izvan crkve. Jedna žena, stara 57 godina, optužena je zbog napada na svećenika tokom ceremonije.

ČEČENIJA

enny Gluck (38), regionalni šef ureda francuske humanitarne organizacije "Ljekari bez granica" (Medecins Sans Frontieres), koja je nagrađena Nobelovom nagradom za mir 1999. godine, kidnapovan je 9. januara u Čečeniji. Maskirani napadači su zaustavili humanitarni konvoj sa četiri vozila, izdvojili Glucka i trojicu njegovih čečenskih pratilaca i odveli ih na nepoznato mjesto. Ruske vlasti i čečenske vođe međusobno prebacuju odgovornost za ovu otmicu. Gluck, koji je vodio čečenski program MSF-a, prvi je prominentni američki humanitarac koji je kidnapovan u ovom području nakon što je u martu 1995. godine nestao Frederick C. Cuny, specijalista za pomoć žrtvama velikih nesreća i ratova, koji je u Bosni i Čečeniji radio za Sorosevu njujoršku fondaciju. Vjeruje se da je Cuny ubijen ubrzo nakon nestanka, ali njegovo tijelo još nije otkriveno. Međunarodne humanitarne grupe su suspendovale svoje misije u Čečeniji još otkako je u decembru 1996. godine ubijeno šest radnika ICRC (Međunarodnog komiteta Crvenog krsta). Samo nekoliko organizacija, uključujući MSF, u međuvremenu se vratilo u ovo područje, ali su njihove baze izvan Čečenije.

Nakon što je 1996. prekinut prvi ruski rat protiv Čečenije, u naredne tri godine, u kojima je ova republika uživala de facto nezavisnost, brojni terenski komandanti čečenskih jedinica poduzimali su kidnapovanja tražeći otkupnine. Stotine Rusa bilo je tada u zarobljeništvu, uključujući i nekoliko desetina stranaca. Ali, neki posmatrači su sugerirali da je Gluckova otmica sličnija načinu na koji je nestao Andrei Babitsky, novinar Radija Liberty, koga su u januaru 2000. zarobile ruske vlasti i optužile ga kao izdajnika zbog izvještavanja o čečenskoj strani rata. Babitsky je tvrdio da su njegovo kidnapovanje organizirale ruske tajne službe kao osvetu zbog njegovih kritičkih izvještaja. "Ovaj slučaj jasno pokazuje da ni umiješanost ruskih tajnih službi u kidnapovanja u Čečeniji ne treba isključiti", rekao je Vyacheslav Izmailov, bivši vojni oficir i ekspert za kidnapovanja u Čečeniji. "Logiku tajnih službi lako je razumjeti - Gluckovo kidnapovanje će ohladiti neke vruće glave u Rusiji i inostranstvu koje insistiraju na hitnim pregovorima sa pobunjenicima i na prekidu neprijateljstava. Kidnapovanje je savršen način da se svijetu pokaže kako čečenski pobunjenici mogu biti monstruozni."

Bivši Njujorčanin Kenny Gluck bio je iskusan humanitarac koji je učestvovao u misijama MSF-a u Bosni i Hercegovini, Tadžikistanu i Kolumbiji. Posljednjih devet mjeseci je boravio u Čečeniji. U strahu za njegov život, MSF je odbio bilo kakve špekulacije o mogućim otmičarima. Sami otmičari se nisu identifikovali, niti je iko zatražio otkupninu.

NJEMAČKA - IRAN

edan od vodećih iranskih istraživačkih novinara, Akbar Ganji, osuđen je na 10 godina zatvora i pet godina protjerivanja u Beshagerd, udaljeno selo u južnom Iranu. Revolucionarni sud u Teheranu osudio je ovog novinara u grupi od 16 osoba kojima je suđeno zbog "podrivanja iranske sigurnosti" jer su u Berlinu prisustvovali jednoj konferenciji o promjenama u Iranu. Berlinsku konferenciju je organizovala jedna fondacija bliska Zelenima, stranci koja je sastavni dio koalicione vlade njemačkog kancelara Gerharda Schrödera. Desetine proreformskih aktivista je zatvoreno nakon povratka iz Berlina. Oni su takvu akciju vlasti nazvali pokušajem tvrdolinijaša da zastraše pristalice programa socijalnih i političkih sloboda predsjednika Muhameda Hatemija. Berlinska konferencija je izazvala bijes u konzervativnim krugovima nakon što je državna televizija prikazala snimke na kojima Iranke plešu dok drugi učesnici konferencije skandiraju antiiranske slogane. Šestero osumnjičenih je oslobođeno, osmorici su izrečene zatvorske, a dvojici novčane kazne. Zbog obnovljenih napetosti između dvije zemlje, njemački kancelar Gerhard Schröder je nakon izrečenih presuda otkazao planiranu proljetnu posjetu Iranu. Predsjednik Hatemi je pozvao Schrödera da posjeti Iran tokom svoje posjete Njemačkoj u julu prošle godine. To je bila prva posjeta jednog iranskog lidera Njemačkoj poslije islamske revolucije u Iranu 1979. godine.

KAŠMIR

rimirje koje je Indija jednostrano proglasila na području Kašmira ističe 26. januara. Indijska vlada se nadala da će proglašavanje primirja, prvi put tokom ramazana, prihvatiti i brojne islamske grupe, koje se od 1989. bore za odvajanje Kašmira od Indije. Komandant indijske vojske, general Sundarajan Pakmanabhan, izrazio je nadu da će nakon isteka roka primirje biti produženo i po treći put. "Nastavimo sa primirjem i sačekajmo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je general Pakmanabhan. Ali, državni ministar L. K. Advani upozorava militantne grupe da će nastavak terorističkih napada ugroziti vladino primirje. Upozorenje je izrečeno poslije neuspješnog pokušaja atentata na glavnog upravitelja Kašmira Farooqa Abdullaha. Primirje bi moglo biti produženo ako gerilci smanje broj svojih napada.

Arhiva Dani
189