Geoff Hoon je u oktobru prošle godine zamijenio na mjestu ministra odbrane, nakon NATO udara na Srbiju izuzetno popularnog Lorda Robertsona, koga je rat protiv Miloševića dodatno potvrdio kao odlučnog lidera vojnih trupa, što ga je nedugo zatim dovelo do pozicije generalnog sekretara NATO saveza. Njegova zamjena, Hoon, nije ni tako upečatljiva, ni ubjedljiva, ni direktna, ni harizmatična. Prije preuzimanja resora upravljanja armijom i odbranom Ujedinjenog Kraljevstva, Hoon je bio državni ministar odgovoran za Aziju i Pacifik, Srednji istok i sjevernu Afriku. Ministar zadužen za Evropu postao je tek u julu prošle godine.

Rođen je u Derbyju 1953, a obrazovan u Cambridgeu. Dok je nedavno njegov šef Tony Blair posjetio Banju Luku, ovaj laburista i otac troje maloljetne djece krenuo je put Sarajeva, gdje je proveo svega četiri sata. Za ovo kratko vrijeme sastao se sa članovima Predsjedništva BiH, posjetio trupe SFOR-a i u rezidenciji britanskog ambasadora u BiH, nakon razgovora s predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom, odvojio dvadeset minuta za intervju Danima.

U nimalo otvorenom razgovoru, ministar Hoon zapravo je otkrio jedino ono o čemu britanski zvaničnici, kada je o spoljnoj politici riječ, ne žele javno i zvanično govoriti. Činjenica da je od svih ovdašnjih političara susreo jedino Lagumdžiju, svakako je znakovita. Njihov sastanak, i Lagumdžijin ekskluzivitet, Hoon je diplomatski nastojao opravdati tek zajedničkom političkom filozofijom i istovrsnim backgroundom socijaldemokrata i laburista, i nije htio saopćiti detalje razgovora: "Mi imamo zajedničko političko porijeklo, pripadamo sestrinskim političkim partijama i u političkom smislu imamo mnogo zajedničkog."

DANI: Niste mi rekli o čemu ste razgovarali.

HOON: Razgovarali smo o načinima na koji SDP i laburisti mogu sarađivati, iako već sarađuju. Precizirali smo kako možemo sarađivati na političkom nivou. To je sve.

DANI: Zašto je Vaš šef, britanski premijer Tony Blair, išao u Banju Luku, šta je svrha te posjete i šta bi ona praktično trebalo da znači?

HOON: Premijer Blair je išao posjetiti britanske trupe. Za nas je iznimno važno to što naši vojnici rade u Bosni i mi smo veoma ponosni na posao koji oni ovdje obavljaju.

DANI: Zašto on nije posjetio Sarajevo?

HOON: Ovako je bilo zgodno organizirati njegovo putovanje. Njemu je bilo važno da vidi gdje su smještene britanske trupe.

DANI: Da li će promjena administracije u Bijeloj kući uticati i na promjenu britanske politike u regionu? Ovo Vas pitam stoga što je u vrijeme Clintonovog mandata spoljna politika SAD-a i Velike Britanije bila prilično sinhronizirana. Hoće li se tu nešto mijenjati?

HOON: Sasvim je jasno da će britanska vlada surađivati sa svakim predsjednikom koji bude izabran. Nova američka administracija, kao što znate, još nije na sceni i mi ćemo nastaviti raditi s postojećom, ali zasigurno ćemo surađivati i s novoizabranom.

DANI: Šta mislite o Bushovoj ideji o povlačenju američkih trupa iz regiona Balkana?

HOON: Naša vlada je imala kontakte s vojnim savjetnicima oba predsjednička kandidata i sasvim su nas uvjerili da neće biti nikakvih iznenadnih promjena u tom segmentu američke politike, bez obzira ko će biti budući predsjednik.

DANI: Ja Vam se moram požaliti da su Vaši odgovori isuviše diplomatski.

HOON: Na ovakva pitanja možete dobiti samo ovakve, diplomatske odgovore.

DANI: Da li će se mijenjati angažman vojnih snaga Velike Britanije u BiH?

HOON: Nikakvih izmjena u pogledu nivoa i obima naših snaga neće biti. Vrlo smo ponosni na ulogu britanskih trupa ovdje i nadam se da će se ona u tom smislu nastaviti.

DANI: Da li Velika Britanija ima namjeru krenuti u samostalnu politiku prema regionu, da li ste zadovoljni onim što činite u okviru Evropske unije?

HOON: Velika Britanija vrlo blisko sarađuje s ostatkom međunarodne zajednice i neće mijenjati svoju dosadašnju politiku, to jest neće voditi svoju vlastitu politiku prema ovom dijelu svijeta.

DANI: Pakt stabilnosti nakon više od godinu dana nije ispunio očekivanja zemalja u regionu. Da li to znači da su očekivanja bila nerealna ili Evropska unija ima probleme u realizaciji ideja Pakta?

HOON: Mi, naravno, prihvatamo da je trebalo uraditi više od učinjenog. Na kraju krajeva, svi želimo vidjeti samoodrživo političko rješenje za cijelu regiju. To je, ustvari, jedini ključ za ekonomski razvoj ovog dijela svijeta.

DANI: Niste mi odgovorili, zašto EU nije ispunila očekivanja u ovom smislu?

HOON: Evropska unija uradila je najviše što se u razumnim okvirima moglo očekivati u datim okolnostima. Prihvatam da je bilo moguće uraditi više, ali da bi bilo investiranja, potrebno je imati političku stabilnost, a ta stabilnost može se postići političkim promjenama.

DANI: Četvrtina sredstava Evropske unije (oko 3,9 milijardi eura) iz fonda namijenjenog Paktu do 2006. godine, već je potrošena. Da li je to raspoređeno na pravi način?

HOON: Mi uvijek pažljivo posmatramo na koji način se troše sredstva. U ovom slučaju je važno pridržavati se standarda.

DANI: Molim Vas, niste odgovorili...

HOON: Rekao sam vam, važno je ispoštovati standarde i uspostaviti odgovarajući nivo političke stabilnosti da bi ovdje neko uložio svoj novac. Generalno je potrebno više stabilnosti nego što je dosad bilo. Očigledno je da vlade drugih zemalja neće do unedogled činiti stvari za Bosnu.

DANI: Službenici ureda Chrisa Pattena i Bode Hombacha se sudaraju, ne znaju šta su čije nadležnosti. Da li je Evropska unija na najbolji način pristupila realizaciji Pakta stabilnosti?

HOON: Ja sam ubijeđen da se dogovoreno uspješno sprovodi.

DANI: Znači, Vi mislite da imam pogrešne informacije?

HOON: Ja mislim da administracija radi kako treba i ne prihvatam vaše viđenje ove stvari.

DANI: Kako komentarišete političke promjene u Srbiji?

HOON: Uklanjanje Slobodana Miloševića je iznimno ohrabrujuće i sada se mogu očekivati političke i ostale promjene na Balkanu. Njegovim odlaskom stvoreni su preduslovi za suštinske i političke promjene. Ispunjen je preduslov za progres. Na ostalim je zemljama regije da sada to iskoriste.

DANI: Koliko nastale promjene u SRJ mogu uticati na dalji politički i ekonomski prodor Velike Britanije u Srbiju, pošto je ovaj prodor započeo još u vrijeme dok je ministar vanjskih polova bio gosp. Douglas Hurd, kada su započeti obimni i značajni poslovi u Srbiji u vrijeme Miloševićevog režima?

HOON: Sada je vlada u Srbiji demokratski izabrana i to je ohrabrujuća promjena u odnosu na ono što smo imali do sada. Mogu vam samo reći da vjerujemo da Koštunici treba dati izvjesno vrijeme da se ustoliči i da potom iskoristi svoj uticaj i da ohrabri reforme koje treba širiti dalje.

DANI: Možete li barem reći da li je opravdana bojazan zemalja u regionu da će većina novca namijenjenog Balkanu otići postmiloševićevskoj Srbiji?

HOON: Ne mislim da je taj strah opravdan. Očito je da mi želimo vidjeti promjene u cijeloj regiji i namjeravamo pružati finansijsku pomoć koliko god bude potrebno da bi to postigli.

DANI: Vjerujete li da je moguća rekoncilijacija na području bivše Jugoslavije bez privođenja optuženih za ratne zločine Sudu u Haagu?

HOON: Stav Velike Britanije je da treba poštovati zakon i da sve podnesene optužbe treba privesti kraju.

DANI: Zašto međunarodna zajednica odugovlači s hapšenjima?

HOON: Mi ne odugovlačimo. Štaviše, Britanci su uhapsili najviše optuženih za ratne zločine.

DANI: Zašto i ostale ne pogurate u ovom smislu?

HOON: I druge zemlje trebaju uraditi svoj dio i neke su već uradile. Svaka zemlja ima svoj dio odgovornosti i mora poštovati odluke međunarodne zajednice.

DANI: Hoće li Britanija, unutar međunarodne zajednice, insistirati na hapšenjima?

HOON: I mi ćemo igrati svoju ulogu.

DANI: Naravno, ali do kada će se tolerirati odbijanje novih jugoslavenskih vlasti da isporuče optužene za ratne zločine?

HOON: I u ovom slučaju očekujemo respektiranje vladavine zakona.

DANI: Zbog čega je Vaša vlada bila protiv zahtjeva američke administracije za zabranjivanje Srpske demokratske stranke?

HOON: Ne mislim da je moja vlada bila protiv.

DANI: Vi tvrdite da je bila za!?

HOON: Ne želim posebno ulaziti u detalje, u to ko je bio za, a ko protiv. O inicijativama američke administracije pitajte njih.

DANI: To je, precizno rečeno, bila Holbrookeova inicijativa, i Velika Britanija je bila protiv.

HOON: Odgovor na ovo pitanje ću preskočiti.

DANI: Da li je za Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatljiva isključivo BiH u kojoj vlada socijaldemokratska opcija, slično američkom stavu, ili, poput Francuza naprimjer, cijenite da i unutar nacionalnih stranaka u BiH postoje opcije s kojima se može sarađivati i praviti dogovori?

HOON: Pitanje vlade ove zemlje je pitanje ljudi koji je biraju. Mi ćemo surađivati sa svakom vladom koju izabere narod ove zemlje, pa i s nacionalistima ako rezultati pokažu da je tako izabrao narod.

DANI: Kako Vaša vlada gleda na ideje o pripajanju dijela Bosne i Hercegovine Srbiji, kao kompenzaciju za sve izvjesniju nezavisnost Kosova, čiji je najpoznatiji promotor Lord Owen?

HOON: To nije nešto što je dospjelo na ozbiljno razmatranje. To je sve što mogu reći. Do toga nije došlo, niti se to još uvijek razmatra.

DANI: Ne čini li Vam se, pa i zbog ovakvog prethodnog odgovora, potrebnim da se međunarodna zajednica još jednom nedvosmisleno i formalno, kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, izjasni o nepovredivosti bh. granica?

HOON: Ne vidim svrhu da se ponavlja nešto što je već očito. Ne vidim kakvog bi smisla imalo ponavljati nešto što je međunarodna zajednica već utvrdila.

DANI: Vjerujete li u mirnu budućnost zemlje koja ima tri vojske?

HOON: Mi želimo vidjeti ove tri armije integrirane u jednu.

DANI: Kao ministra odbrane Vas pitam, mislite li da je to izvodljivo, na koji način i koliko vremena optimalno treba za taj posao?

HOON: Nisam ekspert za integriranje tri vojske u jednu. Jednostavno, mislim da se to treba desiti.

- Zbog čega je Vaša vlada bila protiv zahtjeva američke administracije za zabranjivanje Srpske demokratske stranke? - Ne mislim da je moja vlada bila protiv. - Vi tvrdite da je bila za!? - Ne želim posebno ulaziti u detalje, u to ko je bio za, a ko protiv. O inicijativama američke administracije pitajte njih. - To je, precizno rečeno, bila Holbrookeova inicijativa, i Velika Britanija je bila protiv. - Odgovor na ovo pitanje ću preskočiti.

 

Jasna Hasović

na vrh