Geoff
Hoon je u oktobru prole godine zamijenio na mjestu
ministra odbrane, nakon NATO udara na Srbiju izuzetno popularnog
Lorda Robertsona, koga je rat protiv Miloševića
dodatno potvrdio kao odlučnog lidera vojnih trupa, što ga
je nedugo zatim dovelo do pozicije generalnog sekretara NATO
saveza. Njegova zamjena, Hoon, nije ni tako upečatljiva, ni
ubjedljiva, ni direktna, ni harizmatična. Prije preuzimanja
resora upravljanja armijom i odbranom Ujedinjenog Kraljevstva,
Hoon je bio državni ministar odgovoran za Aziju i Pacifik,
Srednji istok i sjevernu Afriku. Ministar zadužen za Evropu
postao je tek u julu prošle godine.
Rođen je u Derbyju 1953,
a obrazovan u Cambridgeu. Dok je nedavno njegov šef Tony
Blair posjetio Banju Luku, ovaj laburista i otac troje
maloljetne djece krenuo je put Sarajeva, gdje je proveo svega
četiri sata. Za ovo kratko vrijeme sastao se sa članovima
Predsjedništva BiH, posjetio trupe SFOR-a i u rezidenciji
britanskog ambasadora u BiH, nakon razgovora s predsjednikom
SDP-a Zlatkom Lagumdžijom, odvojio dvadeset
minuta za intervju Danima.
U nimalo otvorenom razgovoru,
ministar Hoon zapravo je otkrio jedino ono o čemu britanski
zvaničnici, kada je o spoljnoj politici riječ, ne žele javno
i zvanično govoriti. Činjenica da je od svih ovdašnjih političara
susreo jedino Lagumdžiju, svakako je znakovita. Njihov sastanak,
i Lagumdžijin ekskluzivitet, Hoon je diplomatski nastojao
opravdati tek zajedničkom političkom filozofijom i istovrsnim
backgroundom socijaldemokrata i laburista, i nije htio
saopćiti detalje razgovora: "Mi imamo zajedničko političko
porijeklo, pripadamo sestrinskim političkim partijama i u
političkom smislu imamo mnogo zajedničkog."
DANI: Niste mi
rekli o čemu ste razgovarali.
HOON: Razgovarali
smo o načinima na koji SDP i laburisti mogu sarađivati, iako
već sarađuju. Precizirali smo kako možemo sarađivati na političkom
nivou. To je sve.
DANI: Zašto je
Vaš šef, britanski premijer Tony Blair, išao u Banju Luku,
šta je svrha te posjete i šta bi ona praktično trebalo da
znači?
HOON: Premijer Blair
je išao posjetiti britanske trupe. Za nas je iznimno važno
to što naši vojnici rade u Bosni i mi smo veoma ponosni na
posao koji oni ovdje obavljaju.
DANI: Zašto on
nije posjetio Sarajevo?
HOON: Ovako je bilo
zgodno organizirati njegovo putovanje. Njemu je bilo važno
da vidi gdje su smještene britanske trupe.
DANI: Da li će
promjena administracije u Bijeloj kući uticati i na promjenu
britanske politike u regionu? Ovo Vas pitam stoga što je u
vrijeme Clintonovog mandata spoljna politika SAD-a i Velike
Britanije bila prilično sinhronizirana. Hoće li se tu nešto
mijenjati?
HOON: Sasvim je
jasno da će britanska vlada surađivati sa svakim predsjednikom
koji bude izabran. Nova američka administracija, kao što znate,
još nije na sceni i mi ćemo nastaviti raditi s postojećom,
ali zasigurno ćemo surađivati i s novoizabranom.
DANI: Šta mislite
o Bushovoj ideji o povlačenju američkih trupa iz regiona Balkana?
HOON: Naša vlada
je imala kontakte s vojnim savjetnicima oba predsjednička
kandidata i sasvim su nas uvjerili da neće biti nikakvih iznenadnih
promjena u tom segmentu američke politike, bez obzira ko će
biti budući predsjednik.
DANI: Ja Vam
se moram požaliti da su Vaši odgovori isuviše diplomatski.
HOON: Na ovakva
pitanja možete dobiti samo ovakve, diplomatske odgovore.
DANI: Da li će
se mijenjati angažman vojnih snaga Velike Britanije u BiH?
HOON: Nikakvih izmjena
u pogledu nivoa i obima naših snaga neće biti. Vrlo smo ponosni
na ulogu britanskih trupa ovdje i nadam se da će se ona u
tom smislu nastaviti.
DANI: Da li Velika
Britanija ima namjeru krenuti u samostalnu politiku prema
regionu, da li ste zadovoljni onim što činite u okviru Evropske
unije?
HOON: Velika Britanija
vrlo blisko sarađuje s ostatkom međunarodne zajednice i neće
mijenjati svoju dosadašnju politiku, to jest neće voditi svoju
vlastitu politiku prema ovom dijelu svijeta.
DANI: Pakt stabilnosti
nakon više od godinu dana nije ispunio očekivanja zemalja
u regionu. Da li to znači da su očekivanja bila nerealna ili
Evropska unija ima probleme u realizaciji ideja Pakta?
HOON: Mi, naravno,
prihvatamo da je trebalo uraditi više od učinjenog. Na kraju
krajeva, svi želimo vidjeti samoodrživo političko rješenje
za cijelu regiju. To je, ustvari, jedini ključ za ekonomski
razvoj ovog dijela svijeta.
DANI: Niste mi
odgovorili, zašto EU nije ispunila očekivanja u ovom smislu?
HOON: Evropska unija
uradila je najviše što se u razumnim okvirima moglo očekivati
u datim okolnostima. Prihvatam da je bilo moguće uraditi više,
ali da bi bilo investiranja, potrebno je imati političku stabilnost,
a ta stabilnost može se postići političkim promjenama.
DANI: Četvrtina
sredstava Evropske unije (oko 3,9 milijardi eura) iz fonda
namijenjenog Paktu do 2006. godine, već je potrošena. Da li
je to raspoređeno na pravi način?
HOON: Mi uvijek
pažljivo posmatramo na koji način se troše sredstva. U ovom
slučaju je važno pridržavati se standarda.
DANI: Molim Vas,
niste odgovorili...
HOON: Rekao sam
vam, važno je ispoštovati standarde i uspostaviti odgovarajući
nivo političke stabilnosti da bi ovdje neko uložio svoj novac.
Generalno je potrebno više stabilnosti nego što je dosad bilo.
Očigledno je da vlade drugih zemalja neće do unedogled činiti
stvari za Bosnu.
DANI: Službenici
ureda Chrisa Pattena i Bode Hombacha se sudaraju, ne znaju
šta su čije nadležnosti. Da li je Evropska unija na najbolji
način pristupila realizaciji Pakta stabilnosti?
HOON: Ja sam ubijeđen
da se dogovoreno uspješno sprovodi.
DANI: Znači,
Vi mislite da imam pogrešne informacije?
HOON: Ja mislim
da administracija radi kako treba i ne prihvatam vaše viđenje
ove stvari.
DANI: Kako komentarišete
političke promjene u Srbiji?
HOON: Uklanjanje
Slobodana Miloševića je iznimno ohrabrujuće i sada se mogu
očekivati političke i ostale promjene na Balkanu. Njegovim
odlaskom stvoreni su preduslovi za suštinske i političke promjene.
Ispunjen je preduslov za progres. Na ostalim je zemljama regije
da sada to iskoriste.
DANI: Koliko
nastale promjene u SRJ mogu uticati na dalji politički i ekonomski
prodor Velike Britanije u Srbiju, pošto je ovaj prodor započeo
još u vrijeme dok je ministar vanjskih polova bio gosp. Douglas
Hurd, kada su započeti obimni i značajni poslovi u Srbiji
u vrijeme Miloševićevog režima?
HOON: Sada je vlada
u Srbiji demokratski izabrana i to je ohrabrujuća promjena
u odnosu na ono što smo imali do sada. Mogu vam samo reći
da vjerujemo da Koštunici treba dati izvjesno vrijeme
da se ustoliči i da potom iskoristi svoj uticaj i da ohrabri
reforme koje treba širiti dalje.
DANI: Možete
li barem reći da li je opravdana bojazan zemalja u regionu
da će većina novca namijenjenog Balkanu otići postmiloševićevskoj
Srbiji?
HOON: Ne mislim
da je taj strah opravdan. Očito je da mi želimo vidjeti promjene
u cijeloj regiji i namjeravamo pružati finansijsku pomoć koliko
god bude potrebno da bi to postigli.
DANI: Vjerujete
li da je moguća rekoncilijacija na području bivše Jugoslavije
bez privođenja optuženih za ratne zločine Sudu u Haagu?
HOON: Stav Velike
Britanije je da treba poštovati zakon i da sve podnesene optužbe
treba privesti kraju.
DANI: Zašto međunarodna
zajednica odugovlači s hapšenjima?
HOON: Mi ne odugovlačimo.
Štaviše, Britanci su uhapsili najviše optuženih za ratne zločine.
DANI: Zašto i
ostale ne pogurate u ovom smislu?
HOON: I druge zemlje
trebaju uraditi svoj dio i neke su već uradile. Svaka zemlja
ima svoj dio odgovornosti i mora poštovati odluke međunarodne
zajednice.
DANI: Hoće li
Britanija, unutar međunarodne zajednice, insistirati na hapšenjima?
HOON: I mi ćemo
igrati svoju ulogu.
DANI: Naravno,
ali do kada će se tolerirati odbijanje novih jugoslavenskih
vlasti da isporuče optužene za ratne zločine?
HOON: I u ovom slučaju
očekujemo respektiranje vladavine zakona.
DANI: Zbog čega
je Vaša vlada bila protiv zahtjeva američke administracije
za zabranjivanje Srpske demokratske stranke?
HOON: Ne mislim
da je moja vlada bila protiv.
DANI: Vi tvrdite
da je bila za!?
HOON: Ne želim posebno
ulaziti u detalje, u to ko je bio za, a ko protiv. O inicijativama
američke administracije pitajte njih.
DANI: To je,
precizno rečeno, bila Holbrookeova inicijativa, i Velika Britanija
je bila protiv.
HOON: Odgovor na
ovo pitanje ću preskočiti.
DANI: Da li je
za Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatljiva isključivo BiH u kojoj
vlada socijaldemokratska opcija, slično američkom stavu, ili,
poput Francuza naprimjer, cijenite da i unutar nacionalnih
stranaka u BiH postoje opcije s kojima se može sarađivati
i praviti dogovori?
HOON: Pitanje vlade
ove zemlje je pitanje ljudi koji je biraju. Mi ćemo surađivati
sa svakom vladom koju izabere narod ove zemlje, pa i s nacionalistima
ako rezultati pokažu da je tako izabrao narod.
DANI: Kako Vaša
vlada gleda na ideje o pripajanju dijela Bosne i Hercegovine
Srbiji, kao kompenzaciju za sve izvjesniju nezavisnost Kosova,
čiji je najpoznatiji promotor Lord Owen?

- Zbog čega je Vaša vlada bila
protiv zahtjeva američke administracije za zabranjivanje
Srpske demokratske stranke?
- Ne mislim da je moja
vlada bila protiv.
- Vi tvrdite da je bila
za!?
- Ne želim posebno ulaziti
u detalje, u to ko je bio za, a ko protiv. O inicijativama
američke administracije pitajte njih.
- To je, precizno rečeno,
bila Holbrookeova inicijativa, i Velika Britanija je bila
protiv.
- Odgovor na ovo pitanje ću
preskočiti. |
HOON: To
nije nešto što je dospjelo na ozbiljno razmatranje. To je
sve što mogu reći. Do toga nije došlo, niti se to još uvijek
razmatra.
DANI: Ne čini
li Vam se, pa i zbog ovakvog prethodnog odgovora, potrebnim
da se međunarodna zajednica još jednom nedvosmisleno i formalno,
kroz Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, izjasni o nepovredivosti
bh. granica?
HOON: Ne vidim svrhu
da se ponavlja nešto što je već očito. Ne vidim kakvog bi
smisla imalo ponavljati nešto što je međunarodna zajednica
već utvrdila.
DANI: Vjerujete
li u mirnu budućnost zemlje koja ima tri vojske?
HOON: Mi želimo
vidjeti ove tri armije integrirane u jednu.
DANI: Kao ministra
odbrane Vas pitam, mislite li da je to izvodljivo, na koji
način i koliko vremena optimalno treba za taj posao?
HOON: Nisam ekspert
za integriranje tri vojske u jednu. Jednostavno, mislim da
se to treba desiti.
Arhiva Dani
183
|