roces vjerskog i duhovnog odgoja djeeta u islamu otpočinje sa nadijevanjem imena. Stoga Allahov poslanik Muhammed a.s. u jednom hadisu kaže: Vi ćete na Sudnjem danu biti prozivani po vašim imenima i imenima vaših očeva. Zato nadjenite svojoj djeci lijepa imena.

Kakav je odnos bosanskih muslimana prema ovoj, konkretnoj, predaji i da li su je, s obzirom na historijski kontekst i različito poimanje lijepog, mogli i mogu doslovce primjenjivati?

Muslimanska imena u Bosni su se počela nadijevati po dolasku Osmanlija, koji su islam baštinili od Arapa i Perzijanaca, pa njihova imena potječu uglavnom iz arapskog, dijelom iz perzijskog i najmanjim dijelom iz turskog jezika. A Bošnjaci su ta imena prilagođavali svome jeziku, često i ne znajući im značenje, pa su pravili preinake, skraćivanja, deminutive, hipokoristike...

I, šta su uradili? U većini slučajeva pokvarili su izvorna imena i napravili nova koja ili ništa ne znače ili su, jednostavno rečeno, ružna!

U okolišu đavolje nesmirenosti Doktor Adnan Silajdžić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, veli da vlastito ime, i formalno i sadržajno, predstavlja čovjeka u njegovoj egzistencijalnoj cjelini: "Nadjenuti nekome ružno ime, znači doslovno ga istrgnuti iz središta božanskoga okoliša i postaviti ga u okoliš nesretne đavolje nesmirenosti i bezavičajnosti. Sa stanovišta normativnih izvora islama, ružno ime je jednako bezimenosti. Poslanik u svojim hadisima upozorava muslimane da ne daju svojoj djeci nadimke i da ih tim nadimcima ne zovu. Obaveza je svakoga muslimana da se u svakodnevnoj komunikaciji dozivaju pravim i izvornim islamskim imenima." Skoro je identično mišljenje Saliha E. Trake. On u Imenaru muslimanskih imena orijentalnog porijekla u BiH kaže da ime ima svoj izvorni puni oblik dok je neizmijenjeno. Tako imena Mujo, Mujke, Suljo..., po njemu, ne znače ništa. Čak je i davne 1869. Klement Božić u zagrebačkom Viencu pisao o ovim adetima bosanskih muslimana: "Muhamedanci kvare svoja imena, jer ih prilagođavaju narodnom zvuku: Mujo, Meho…"

Da ne mislite kako izmišljamo, krenimo zajedno kroz galeriju čestih "muslimanskih" imena u nas.

Evo, možemo se kladiti da će bar 70 posto Bošnjaka reći kako su Mirhad i Irhad prava muslimanska imena, i uz to još i lijepa. Ali, prvo ime znači doslovce zahod, a drugo nužda! Vedin znači vlažan, mokar, ukvašen, i ne pristaje čovjeku čak ni u dobu kada većinu vremena provodi upravo urešen takvim pridjevima. I ime Nedib zvuči sasvim pristojno i muslimanski, ali ono ne označava ništa drugo do osobu punu ožiljaka i brazgotina, dok je Hašim tek osoba koja nešto drobi ili mrvi. Ili, jednom riječju, przni.

U bosanskih se muslimana dešava i to da tek rođena djevojčica postane supruga, što je značenje imena Zevdžeta, ili da pak roditelji rode sebi roditelja. A to se desi kada svome sinu date ime Valid ili kćerki Valida.

Teško je povjerovati da roditelji koji svoju kćerku nazovu imenom Zevkija znaju šta to znači. Jer, značenje tog imena - ukusna za uživanje i slasna - ne samo da zalazi u gastronomske sfere već ima i erotske konotacije, što ni u kom slučaju ne korespondira sa Kur'anom i Predajom.

Pored ovih imena, a koja imaju kakvo-takvo značenje, postoje i imena koja je teško prevesti a da ostanu u istom rodu u kojem su kod nas. Tako je Nisvet u bosanskih muslimana muško ime, ali ono znači žene. I hajde, ko može sad od toga a da ne traži pomoć hirurga-plastičara i hormonalnu terapiju, napraviti muški rod? Isto je i sa ženskim imenom Ridžala. Ono u prijevodu znači ljudi, muškarci.

Utjecaj indijskog sarija na Bošnjake Mnoga muslimanska imena u Bosni nastala su samostalnim premještanjem glasova nekog orijentalnog imena ili su potpuno iskonstruirana da po formi liče na neko tursko, arapsko ili perzijsko, a ustvari nemaju nikakve veze s tim. Takva imena su: Adijata, Admir, Almir, Sanela, Aldin, Adna, Elzana, Edis, Ernad, Esmir, Emsad, Sanita, Selvedina…

Za vrijeme socijalističke revolucije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata bosanski muslimani su, pehlivaneći između vjere i vlasti, krenuli u izmišljanje imena. Tada je nastalo ime Melisa i to od početnih slova u prezimenima Marx, Engels, Lenjin i Staljin, a obrnutim čitanjem imena Lenin i dodatkom nastavka "a" za ženski rod, nastalo je ime Ninela. Ova imena i danas su veoma česta. Na kreiranje muslimanskih imena utjecali su i razni drugi događaji i pojave. Tako je npr. sari Indire Gandhi sedamdesetih godina naveo Bošnjake na pomisao da se radi o muslimanki pa su svojim kćerkama počeli nadijevati to ime. Treba li reći da ono nema blage veze sa islamom. Ničim izazvano, muslimansko je postalo i ime Sandokan, po uzoru na glavnog junaka iz istoimene italijanske TV serije.

Posebna priča su imena koja su nastala spajanjem početnih glasova roditeljskih imena. Ovo je baština tzv. miješanih brakova i nemaju nikakvo značenje ni u arapskom ni u perzijskom niti u turskom jeziku. Tako je ime Ismar nastalo spajanjem početnih glasova imena Ismet i Marija, Ismir od Ismeta i Miroslav ili Ismet i Mirheta, Salmir od Salih i Mirsada, a Fatmir od Fatima i Miroslav.

Ne samo da Bošnjaci imaju neviđenog dara za izmišljanje imena već i za ubjeđivanje sebe i drugih kako su ta imena zaista muslimanska. Ženska imena Muškija i Muška postoje samo u Bosni, samo su tu muslimanska i samo su tu ženska. Ona su nastala u selima na Bjelašnici u istočnoj Bosni, gdje su jedno vrijeme muška djeca bila deficitarna. Zato su djevojčicama davana ova imena ne bi li tako prizvali sina.

I imena Ajko, Bejzo, Džehvo, Hato, Kavo, Kado, Mejro, Nazo, Hanko, Ramzo i Šaho… muslimanska su i ženska samo u Bosni, da budemo precizniji: u Cazinu, Velikoj Kladuši i Pećigradu.

Mačak Harun i Zmijče Osman A najčešća i nekako najljepša muslimanska imena kod nas zapravo uopće nemaju utvrđenu etimologiju. Tako se ime Lejla počelo davati sa prodorom arapskog romana i poezije u Bosnu. Lejla na arapskom označava veoma tamnu noć, odnosno doba kada vino počne djelovati. Ovo ime dolazi iz pjesničke legende o tragičnoj ljubavi mladića Kaisa i kćerke susjednog plemenskog starješine Lejli. Kod nas je to ime prilagođeno ženskom rodu pa ima nastavak "a".

Među imenima sa neutvrđenom etimologijom su i Belkisa i Harun i ona ne znače ništa ni na arapskom ni turskom ni perzijskom jeziku. Doduše, u nekim imenarima stoji da bi se ime Harun moglo prevesti kao mačak i nadjenuti se čovjeku. Jezičko porijeklo imena Idris isto je nejasno, ali je ono često zbog činjenice da je to ime jednog vjerovjesnika. Musa je arabizirana forma starohebrejskog imena Moše, odnosno Mojsije. Ni ime Adnan se ne može prevesti, ali je često ime kod muslimana zbog spoznaje da je to ime praoca Arapa, sina Ismailova i unuka Ibrahimova. U ovu grupu spada i ime Osman, mada se ono može prevesti kao mlada zmija. Ni žensko ime Merjema nema svoje značenje u "islamskim" jezicima, ali ono liči na biblijsko ime Mirjam, odnosno grčko-latinski oblik Marija.

U Bosni su česta imena koja označavaju neko zanimanje. Tako imamo radnika (Amil/a), čuvara (Asim/a), pomagača (Azir/a), sudaca (Hakim/a), glasnika (Mursel/a), pjesnika (Nazim/a), kontrolora ili revizora (Nazir/a), pisara ili crtača (Rasim/a), liječnica (Asija), učiteljica (Muediva), zapovjednika na vodi (Admiral), pa čak i ortopeda (Dabir)!

I nebeska tijela i pojave uvukle su se u kuće bosanskih, ali i drugih muslimana. A ona su, nema sumnje, lijepa. Ajnur je mjesečev sjaj, Behram Mars, Huršid i Šemsa su Sunce, Kamer Mjesec, a Nudžeim je zvjezdica. Žensko ime Bedrija znači pun Mjesec, a Jilduza zvijezda. Naravno, nisu zaboravljene ni boje i cvjetovi: Ćatib je tamnosiv, Edhem crn, Samra i Sevda mrke ili crne, Pemba ružičasta, Zerda je žuta. Đula je ruža, Rejhan/a bosiljak, a Server čempres.

Aid, omiljeni gost I kao po nekom pravilu, imena koja nam zvuče najrogobatnije imaju najljepša značenja, i obratno. Malo ko se odluči svojoj kćerki dati ime Kuraheta. Iako u našem jeziku izaziva sasvim druge konotacije, ono zaista ima jednostavno značenje - veoma pobožna. Isto je sa ovim, izvornim muslimanskim imenima: Behdžeta je ljepotica, Dirluka srce i duša, Džanfeza ona koja srce uveseljava, Džanuma je dušo moja!, Dževhermisala je urnek dragulja, Fatineta je dražesna, zanosna, Halisa čista, iskrena, otvorena, Hurmeta je dama, Nakbula draga i omiljena, Mubedžela je poštovana, Muenesa ljubazna, Mehfareta ponosna i slavna, Melaheta lijepa, ljupka, Mušerifa je poštovana i cijenjena, Pakiza nevina, čista, a Sundusa je svileni brokat.

Teško je povjerovati da su roditelji koji su dali svome sinu ime Dursum znali da ono znači prestar, ili da Dževlan znači lutalica, da je Samir noćni zabavljač, Ibrišim svilen konac, a Mensud zaboravljen?! Imamo i žena koje se zovu zviždaljka ili pištaljka (Ćaniba), djevojka punih, oblih grudi (Nahida), sredovječna žena (Nasveta), ona koja dobro trči (Seniba), luster ili ukrasna svjetiljka (Sureja), putnik ili turist (Sevaha), okrnjena i načeta (Mudžalefa) te potpuna ili cjelovita (Selima).

A evo imena za koja ćemo pomisliti da su svačija samo ne muslimanska. Zar Darija nije katoličko ime? Nije. Ono fino stoji u knjizi Muslimanska imena orijentalnog porijekla dr. Ismeta Smailovića, i na perzijskom jeziku znači gospodarica. Tu je i Dalila ili staroherbejski ljubljena, pa također ljubljeni Dašo (Davud od milja), jednaka, ravna, dorasla nekome Nada, zatim Neško (od imena Nešef - mladost, obrazovanje), Sida ili ona koja govori istinu, te Suzana - hebrejski ljiljan, krin. U muslimanska su se uvukla i imena: Elvira, Sabina, Dijana, Arijana..., kojih nema u muslimanskom imenaru, ali ih ima u bošnjačkim kućama i u svakom katoličkom kalendaru.

U Bošnjaka ima i takvih imena koja imaju više značenja, pa onaj ko ga nosi nikada nije načisto šta mu ime znači. Takav slučaj je sa imenom Bilal, koje ima značenja: svjež, zdrav, vlaga i mlijeko. A za neke je lakše naći prijevod u engleskom i ruskom jeziku ili leksikonu elektronskih medija nego npr. u arapskom. Dakle, muslimanska imena su i Lokman - hranitelj i dobrotvor, Kamera - Mjesec i Pertev - sjaj i svjetlost.

A ponekad bosanska muslimanska imena mogu vam pomoći da, recimo, razumijete ponešto iz arapskog ili turskog ustava. Gdje vidite da stoji naše ime Hućumeta, možete biti sigurni da se tu radi o vladi, vlasti, državi; gdje naiđete na Kasemu, tu se govori o zakletvi, a gdje piše Nizam, to znači da su u pitanju ustrojstvo i red...

Isto tako, nekom ko dođe, recimo, iz Saudijske Arabije, lahko je uhavizati o čemu se radi kada uđe u društvo gdje je omiljeni gost ili posjetilac Aid, gdje ulogu uzvišenog ima Alija, gdje je odgovoran jedino Beriz, gdje je Mirza pisar, Haris drži zemlju (bez entiteta), Vasvija sve kvantitativno i kvalifikativno opisuje, a Šahbaz, veliki orao, nadgleda sve zajedno sa gvozdenim Timurom.

Naravno, i nasreću, nisu sva imena ispreturana, izmišljena i unakarađena. Puno je imena kod bosanskih muslimana koja imaju lijepo značenje i isto tako lijepo i zvuče. Evo samo nekih: Muhammed je mnogo hvaljen, Bahtijar sretan čovjek, Hurem zadovoljan, Šuhreta slavna, popularna, Alma jabuka, Aziz moćan, slavan, Bakir je divan, lijep, krasan, Azra djevica, Begzada begovsko dijete, Džemaludin ljepotan vjere, Hasan lijep, krasan, ljubak, a Safet najbolji, čist...

I neka nas ne zadeveraju pogrešno prevedena i protumačena imena, poimanja lijepog i ružnog naših roditelja. Jer, kada se računi budu svodili - roditelji će odgovarati za imena svoje djece, a svi ćemo odgovarati za to kako smo svoja imena nosili. Zar i najružnije ime svojim ponašanjem ne možemo učiniti najljepšim, i obratno?