Home · Novi broj · Arhiva

DANI home page

 Arhiva Dani 178

Cije su ruke prljave?

Zlocudni izvor u Tesnju, cija se voda pomijesala sa fekalijama, za samo nekoliko sedmica zarazio je blizu 400 Tesanjaca i pokrenuo i ona pitanja koja vise nikako nisu samo domen zdravstva. Tek sada u javnost izlaze podaci o (ne)postojecem bh. komunalnom sistemu, improviziranim septickim jamama i nekontrolisanoj kanalizaciji. I tek sada postaje jasno da je epidemija hepatitisa A, u narodu poznatog pod imenom zutica, posljedica nemara onih koji su odavno trebali da povedu racuna o resursima pitke vode, koje, budimo iskreni, u BiH ima napretek. A dok se to ne desi, bh. zitelji obolijevat ce i dalje, ne samo od prljavih ruku i prljavih voda, vec i od zatrovane hrane, vlaznih stanova, neimastine i zivota u uvjetima koji su se odavno spustili ispod granica ljudskog dostojanstva

 

 Pise: Angelina Albijanic-Durakovic  

Kako otkriti rak dojke


"Posto odlazite u Bosnu, obavezno vakcinisite dijete protiv tuberkuloze!", savjetovao je jedan belgijski ljekar majku koja je, nakon visegodisnjeg boravka na zapadu Evrope, odlucila da se vrati kuci. Naime, u Belgiji, kao, uostalom, i u vecem dijelu Evrope i svijeta, BCG vakcina je protjerana iz upotrebe prije nekih dvadesetak godina. Cak je i Svjetska zdravstvena organizacija digla ruke od ove vrste cijepljenja. Medjutim, kada su u pitanju tzv. zemlje u tranziciji, odnosno one koje imaju vise od 49 novootkrivenih TBC bolesnika na 100.000 stanovnika, BCG vakcina se jos uvijek preporucuje kao primarna prevencija protiv tuberkuloze. Medju takve spada i Bosna i Hercegovina.

No, TBC je samo jedna u nizu zaraznih bolesti koje potresaju BiH na pragu novog milenija. Slicna prica je i sa hepatitisom virusa A, u javnosti poznatijem pod imenom zutica. Jer, svi koji putuju na jugoistok Evrope upozoravaju se na obavezno vakcinisanje protiv ove vrste virusnog oboljenja. "Nazalost, zutica je kod nas konstantna pojava", kaze Fahrudin Kulenovic, direktor Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, i navodi da se u Bosni i Hercegovini, i bez epidemije, svakog mjeseca hepatitisom A zarazi nekoliko desetina stanovnika: "Samo u Sarajevu mjesecno oboli od 15 do 25 ljudi, i to se smatra normalnim stanjem." A nakon epidemije u Tesnju i Zavidovicima, gdje je za samo nekoliko sedmica zuticom zarazeno nekoliko stotina stanovnika, upozorenja o zastitnom cijepljenju onih koji se zapute u ovaj dio svijeta bit ce jos glasnija. Ako se tome dodaju i ovoljetne zaraze, poput q-groznice, bruceloze i meningitisa, koje, uzgred, jos uvijek kupe danak medju osiromasenim stanovnistvom, te masovna hronicna oboljenja koja su manje-vise posljedice minulog rata, kao i zastrasujuce visoka stopa karcinoma dojke kod zena, slika zdravstvenog stanja nacije postaje potpunija. I, dakako, vrlo uznemirujuca.

Strah od fekalija 
Ipak, posljednja masovna zaraza stanovnistva hepatitisom A inicirala je i pitanja koja, donekle, izlaze iz domena zdravstva. Zutica je u javnosti poznata kao bolest prljavih ruku i prljavih voda. Stoga su mnogobrojne akcije u svijetu usmjerene na permanentno preciscavanje pitke vode, jer su njene kolicine zastrasujuce male. Istrazivanja su davno ukazala na cinjenicu da 97 posto vodenih povrsina na planeti cini slana voda, a samo tri posto pitka. Od toga je 2,4 posto smrznuta voda, sto znaci da covjecanstvu ostaje na raspolaganju vise nego skromnih 0,6 posto. Zato bi Bosna i Hercegovina, smatra Kulenovic, morala biti svjesna bogatstva koje kriju njeni izvori: "Ja cak mislim da je sve ovo sto se dogadja oko nase zemlje dijelom borba oko resursa pitke vode, koje Bosna nesumnjivo ima. Ovdje postoji kult pitke vode, koji su sa sobom donijeli Turci, ona je opjevana mnogo puta do sada. No, danasnji zitelji nisu dostojni nasljednici higijene koja je na ovim prostorima vladala jos u srednjem vijeku. Mi danas imamo toliko koncerata, festivala, knjizevnih susreta, ali nemamo nijedan kolektor za otpadne vode, sto je nedopustivo. Nemamo manire drustvene, socijalne i komunalne higijene, i na tome moramo raditi. Valjda bismo svi trebali biti svjesni da je pitka voda uslov zivota."

A to, ocito, nije slucaj. Doktor Kulenovic navodi podatke posljednjeg istrazivanja, vrsenog jos davne '88. godine, koji kazuju da oko 50 posto bh. stanovnistva nije bilo prikljuceno na pitku vodu, i smatra da situacija ni danas nije bolja. Dakle, prepucavanja na relaciji nove (SDP) i stare (SDA) tesanjske vlasti, koja su uslijedila odmah nakon sirenja epidemije, o tome ko je kriv za stotine zarazenih Tesanjaca, nemaju nikakvo utemeljenje. Cinjenice daju za pravo tvrdnji da bh. vlasti uopce nisu svjesne vaznosti cistih voda po zdravlje ovdasnjeg stanovnistva. Valjda je to razlog sto u sanitarnu kontrolu gradskih vodovoda nisu ukljuceni i zdravstveni radnici. I valjda je stoga ministar zdravlja Zenicko-dobojskog kantona Ekrem Ajanovic, premda lijecnik, smogao snage za nebuloznu tvrdnju da hepatitis A nije tesko oboljenje, da je bez posljedica i da bi epidemija prosla i bez vakcina, jer je vec bila suzbijena.

Naprotiv, ljekari i epidemiolozi upozoravaju da ce se epidemija zutice na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sanirati tek naredne godine, ali i da ce za Tesanjce, zbog problematicne kanalizacione mreze i improvizovanih septickih jama, te neuredjenog komunalnog sistema, strah od ove bolesti i dalje visiti u zraku. A ona, uopce, nije bezopasna. "Ja sam se zgrozio kada sam cuo izjavu ministra Ajanovica. Pa, na planeti Zemlji od hepatitisa A godisnje umre blizu 600.000 stanovnika!", zapanjeno kaze doktor Kulenovic. Federalni ministar zdravstva Faris Gavrankapetanovic iznosi, takodjer, nimalo ohrabrujuce podatke: u ovoj godini u FBiH prijavljeno je 1.018 slucajeva hepatitisa A, sa stopom morbiditeta 45,7 posto. Prethodne godine broj oboljelih bio je skoro deset puta manji, sa stopom morbiditeta 7,1 posto. "No, hepatitis virusa A na teritoriji Federacije i dalje ce se javljati sporadicno i siriti u epidemijskom obliku. Razloga za to ima vise. U mnogim selima, pa i gradovima, nije rijeseno snabdijevanje stanovnistva higijenski ispravnom vodom za pice, nerijesena je i higijenska dispozicija otpadnih materija, dolazi do propusta u procesu proizvodnje i distribucije hrane, a time i do njene kontaminacije, ima propusta i u odrzavanju licne higijene...", zakljucuje Gavrankapetanovic.

U raljama Koch-bacila 
To znaci da ce zivotni uslovi u kojima opstaje stanovnistvo Bosne i Hercegovine i narednih godina biti leglo onih zaraznih bolesti za koje se vjerovalo da su nestale zajedno sa jucerasnjim svijetom. Jedna od takvih je i tuberkuloza, "bijela kuga" srednjeg vijeka, sa kojom se covjecanstvo jos i danas bori i od koje ljudi jos uvijek umiru. "Ipak, kada je u pitanju TBC, smrtnost je relativna", naglasava Zehra Dizdarevic, ministrica zdravlja Kantona Sarajevo i koordinator Nacionalnog programa za tuberkulozu u BiH. "Sama tuberkuloza je izljeciva bolest, ali Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je covjek umro od tuberkuloze ukoliko se i lijecio od nje, iako je uzrok njegove smrti mogla biti i neka druga bolest. Zato danas imamo izuzetno visoku stopu TB smrtnosti, recimo, u Washingtonu, gdje objektivno ljudi umiru od side ili prekomjernih narkotika, ali se istovremeno lijece i od tuberkuloze."

Elem, posto kod nas bolesti modernog doba jos nisu uzele toliko maha, ovdasnji zitelji od tuberkuloze uglavnom obolijevaju usljed prebivanja u vlaznim i trosnim stambenim prostorima, zivota pod satorima, usljed slabe i nedovoljne ishrane, iscrpljenog organizma... Stoga BiH svake godine zabiljezi blizu 2.000 novih tuberkuloznih bolesnika ili oko 80 novih slucajeva na 100.000 stanovnika. A stoga je i Svjetska zdravstvena organizacija ovu zemlju uvrstila medju one sa "visokom incidencom", odnosno medju zemlje koje imaju vise od 49 novootkrivenih slucajeva na 100.000 stanovnika.

Medjutim, zaraza Koch-bacilom u BiH nije produkt surovog ratnog i poratnog perioda, vec bolest koja je i prije rata harala na ovom tlu. Podaci s pocetka osamdesetih pokazuju da je godisnje od tuberkuloze obolijevalo vise od 4.500 stanovnika. Najveca cifra zabiljezena je 1984. godine, kada je bio registrovan 4.691 TBC bolesnik. Danas je, sto se toga tice, stanje upola bolje, pa podaci za proteklu godinu navode 2.070 tuberkuloznih bolesnika. "To je zato sto smo mi prihvatili trendove lijecenja koji danas postoje u svijetu i koji podrazumijevaju stvaranje i realiziranje nacionalnih programa za tuberkulozu", istice ministrica Dizdarevic, uz pojasnjenje: "Oni obuhvataju sve mjere dijagnostike i lijecenja jedne bolesti na nivou drzave i uklapaju se u programe Svjetske zdravstvene organizacije, a odnose se na zemlje koje se nalaze u tranziciji, zemlje bivse Jugoslavije i bivseg Sovjetskog saveza. Svrha naseg programa jeste otkrivanje od 75 do 85 posto novih slucajeva te da se do 95 posto tih bolesnika izlijeci. Kod nas je, cini mi se, postotak izljecenja bio 97, sto je jako dobro. Narocito je vazno sprecavati dalje prenosenje bolesti, jer TBC bolesnik, koji ima tuberkuloznu klicu u ispljuvku, na malom prostoru moze inficirati i do cetiri osobe, da i one budu BK-pozitivne i imaju klicu u ispljuvku. Medjutim, on moze zaraziti i deset do petnaest ljudi kod kojih se Kochov bacil ne moze lako otkriti, sto je posebno opasno, jer su oni novi izvori zaraze."

No, iako posljednje godine ukazuju da se broj tuberkuloznih bolesnika stabilizuje i da utvrdjeni nacionalni program donosi rezultate, vise od 2.000 TBC-pacijenata Bosnu i Hercegovinu jos uvijek svrstava na dno liste koju utvrdjuje Svjetska zdravstvena organizacija. Naime, samo sest zemalja ima vecu stopu oboljelih od BiH, sto je dovoljan razlog da BCG vakcina ovdje bude i zakonski propisana, ne samo za one koji se radjaju na bh. tlu vec i za one koji na njega ikada kroce.

Mjesec cijepljenja 
Ali, mimo svih epidemija koje su zatekle ili ce tek zateci bh. prostore, svake zime, podmuklo i sigurno, stize grip. Prve ovogodisnje epidemije gripa registrovane su jos u augustu i septembru, i to u Argentini, Brazilu, Cileu, Hong Kongu, Urugvaju i Novoj Kaledoniji. Nesto kasnije zabiljezene su u Sydneyu i na Tahitiju, a u nasim krajevima ocekuju se potkraj novembra. Vec sada je izvjesno da je rijec o "nesto" jacem gripu od proslogodisnjeg, te da je jedino sigurno sredstvo zastite protiv nadolazeceg virusa - vakcinacija.

Naime, u Centru za nadzor zaraznih bolesti u Atlanti vec godinama je uvrijezena praksa da se na izmaku ljeta prognozira koji je grip moguc predstojece sezone, i da se u skladu s njom proizvede vakcina. "To je, s jedne strane, zastita miliona ljudi, ali, s druge, bogami, i biznis", kaze direktor Zavoda za zdravstvo Kantona, i iznosi svoju zbunjenost pred cinjenicom da je u svijetu ove godine, prvi put, prihvacena inicijativa cijepljenja djece. Jer, prethodne godine su to potvrdile, djeca su najveci i najbrzi prenosioci virusa.

Stoga je i Federalno ministarstvo zdravlja preporucilo da se u drugoj polovini oktobra otpocne sa vakcinacijom protiv gripa, a zavrsi do sredine narednog mjeseca. U tu svrhu utvrdjene su i rizicne grupe stanovnistva, za koje su obezbijedjene besplatne vakcine. Tu spadaju osobe starije od 60 godina, djeca i odrasli koji se svrstavaju u odredjene kategorije hronicnih bolesnika, trudnice u drugom i trecem tromjesecju trudnoce, te zdravstveni, javni i prosvjetni radnici. Za sve ostale obezbijedjene su tzv. komercijalne vakcine, koje se u svakom domu zdravlja mogu primiti za 15 KM. A, ko sebi ne moze priustiti ovo "zadovoljstvo", ostaje mu da vjeruje kako ce ovogodisnji grip mimoici bas njega ili da se opskrbi prekomjernom kolicinom vitamina te lijekova za simptomatsku terapiju. Tezi slucajevi oboljelih od gripa, tvrde u Federalnom ministarstvu, bit ce hospitalizirani.

Proracuni predvidjaju da ce u Bosni i Hercegovini i ove godine od "virusa influence" oboljeti blizu 100.000 stanovnika i temelje se na proslogodisnjim podacima, kada je bila prijavljena 91.000 oboljelih. Stoga se u javnosti vec pojavilo pitanje da li je nabavljena dovoljna kolicina vakcina. Ministrica zdravstva Kantona Sarajevo napominje da je na podrucju grada vec distribuirano 12.000 doza, ali i da je za samo cetiri i po dana podijeljeno 9.600 vakcina, te da se toliki odziv gradjana bas i nije ocekivao. "No, ministarstvo je donijelo odluku o kupovini 28.000 doza vakcina, tako da ce preostale kolicine stici ovih dana, a, ako bude potrebe, mi cemo kupiti i dodatnih 20.000 doza. Dakle, priblizno kolicini koja je nabavljena prosle godine, jer to su, otprilike, potrebe naseg kantona", uvjerava ministrica Dizdarevic, uz opasku da je u ove svrhe do sada utroseno 220.000 KM. I u Zavodu za javno zdravstvo tvrde da razloga za brigu nema, jer je za nabavku dodatnih vakcina, ukoliko se za to zaista ukaze potreba, dovoljan samo jedan dan.

Zaista je lijepo cuti da je ove godine sve, i na vrijeme, spremno za najezdu gripoznih virusa, ali prethodna iskustva, nazalost, pokazuju da je zdravstveni karton nacije prilicno tmuran. I posve je sigurno da same vakcine nisu dovoljne: tek posvemasnji napredak i visi i cistiji standard mogu skalu na ljestvici zdravlja poceti dizati navise. Dok se to ne desi, bh. zitelji obolijevat ce i dalje, ne samo od prljavih ruku i prljavih voda vec i od zatrovane hrane, vlaznih stanova, neimastine i zivota u uvjetima koji su se odavno spustili ispod granica ljudskog dostojanstva.

 

Kako otkriti rak dojke

Jedna od najvecih posasti savremenog doba nesumnjivo jeste karcinom, a jedno od najcescih oboljenja ove vrste jeste karcinom dojke. Istrazivanja u svijetu pokazuju da cak u 30 posto slucajeva karcinom zahvata upravo dojke, i da u 15 posto slucajeva izaziva smrt. Medjutim, ljekari tvrde da je moguce cak i stoprocentno lijecenje raka dojke, ali samo ako se bolest otkrije na vrijeme. Stoga se u svijetu sve veca paznja usmjerava na potrebu zena da vrse samokontrolu dojki, odnosno da se edukuju i same primijete bilo kakve promjene na svom tijelu koje mogu ukazati na postojanje zlocudnih tumora i prije nego sto bolest poodmakne.

U Bosni i Hercegovini je po ovom pitanju do sada ucinjeno vrlo malo. U prilog tome ide i cinjenica da cak nema ni pouzdanih podataka o broju oboljelih zena, kao sto ni medju pripadnicama njeznijeg spola jos uvijek ne postoji navika da jednom do dva puta godisnje obavljaju redovan ginekoloski pregled, koji obavezno ukljucuje i kontrolu dojki. Zato zastrasujuce zvuci podatak, doduse nepotpun, da je u posljednje dvije godine, samo na podrucju Sarajevskog kantona, otkriveno 6.300 oboljelih zena, i da se u 522 slucaja nije moglo vise nista uciniti.

Ovi podaci ponukali su Udruzenje ginekologa i perinatologa BiH da pokrenu projekt edukacije i zastite oboljelih zena (Education and Screening of Vulnerable Women), koji realizira Fondacija Nova Bosna (The New Bosnia Fond), a finansira UNHCR. Projekt je zapoceo 13. oktobra i traje do kraja ove godine, a njegov cilj je da pomogne edukaciju zena po pitanju ranog otkrivanja karcinoma dojke. U tu svrhu pripremljena je i brosura Sta bi svaka zena trebala znati, sa detaljnim uputama o primjeni samokontrole dojki, a obezbijedjen je i besplatan pregled, odnosno mamografija za 3.000 zena. Projekt je obuhvatio Sarajevski i Podrinjski kanton, iz razloga sto samo na ovim prostorima djeluje pomenuta fondacija, no njegovi inicijatori se nadaju da ce ovo biti samo odskocna daska za pokretanje slicnih akcija na podrucju citave Bosne i Hercegovine.

Objavljeno u broju 178 DANA, 27. oktobar / listopad 2000.

 

HomeNovi brojArhivaUz ovaj brojIntervju DANA – Bosanski barometar

Povratak na vrh strane
  Na vrh

© Copyright Nezavisni magazin DANI, 2000.