Arhiva Dani 178
Pjesme i ostali izumi
|
Svaki od postojecih festivala koji su neposredno poslije rata reafirmisani ili su tek pocinjali sa aktivnostima, iz poznatih razloga su imali stanovitih problema sa posjecenoscu. Organizatori svakako nisu gubili nadu i vec nakon nekoliko godina rada se pokazalo da se trud isplatio samom cinjenicom da danas za programe Sarajevo Film Festivala i MESS-a postoji toliki interes da se trazi karta vise. Slicna situacija je i sa sarajevskim Jazz festivalom. Ovogodisnjem, cetvrtom po redu, koji pocinje prvog novembra, evo idemo u susret |
Pise: Nisvet Dzanko |
|
Praviti jazz festival u sredini u kojoj to niko prije nije radio je pionirski posao bez obzira sto se u Sarajevu jazz slusao i tu i tamo stidljivo svirao. Kod institucija kulture i potencijalne publike ideja je naisla na skepsu u mogucnost da ce takvo sto uopce uspjeti. Vec nakon prvog festivala se ispostavilo da sumnjama nije bilo mjesta. Trebalo je samo krenuti. Jazz Fest do sada naprosto nije imao neposjecen koncert. Na svakom je bilo minimum 150-200 ljudi bez obzira kakav program bio u pitanju, a oni koji su festival redovno pratili su svjedoci da je prethodne tri godine bilo zaista avangardnih programa. "Ne treba unaprijed potcjenjivati ni jednu publiku, a pogotovo ne publiku u Sarajevu. Bez obzira na sve demografske promjene koje su se desile posljednjih godina, jos uvijek ima dovoljno zainteresiranih za koje vrijedi nesto ovako organizirati", kaze Edin Zubcevic, "glavni krivac" za organizaciju Jazz Festa, i navodi da je jedan od osnovnih ciljeva festivala upravo i stvaranje jazz publike, za sto treba daleko vise vremena od nekoliko godina. Da smo barem Jermenija Sta prakticno znaci organizirati jazz festival u Sarajevu? Prvo sto treba reci je da Sarajevo nema koncertne dvorane. A praviti jedan festival koji ce predstaviti desetak bendova potpuno razlicitih profila i scenskih zahtjeva znaci adaptaciju postojecih teatarskih prostora, kinodvorana - sto je u ovim uslovima nemoguce. Jazz zahtijeva koncertnu dvoranu, a sve ostalo je improviziranje koje umnogome umanjuje cjelokupan dozivljaj. Prvi jazz festival je ukljucivao nekoliko lokacija, sto je pored ostalih problema dezorijentiralo publiku. Ove godine ce se svi programi, osim jednog, desavati u Domu policije. Cinjenica da se jazz festival organizuje u Sarajevu, skoro nikome od potencijalnih ucesnika ne znaci nista posebno, u smislu da ce neko doci i svirati besplatno. Toga nema. Stavise, Jazz Fest Sarajevo organizatora kosta vise nego druge u Evropi. Svi gosti dolaze avionom, hoteli u Sarajevu su uzasno skupi, dok su ulaznice u Sarajevu najjeftinije na svijetu i jako ih je tesko prodati jer su ljudi navikli na besplatne karte za programe iz kulture, sto nigdje ne postoji osim kod nas. Ono sto bi ubuduce moglo smanjiti troskove organizacije je fakat da Jazz Fest ove godine ulazi u Trans European Contemporary Music Organizers (TECMO) asocijaciju (vec dvije godine je u Carrefour Des Suds), preko koje se lakse obavlja booking muzicara. Jer, zaista, Jazz Fest radi u teskim uslovima i svaka podrska je dobrodosla. Nismo Armenija, u kojoj predsjednik vlade dekretom naredi da na tamosnjem jazz festivalu moraju gostovati Chik Corea i Harbie Hanckok, pa koliko kosta da kosta. A kosta. Uprkos ogranicenim mogucnostima, na proslogodisnjem smo festivalu ipak vidjeli i culi muzicare poput Joea Zawinula, Djanga Batesa i druge. Bez Cubisma Cetvrti festival otvara Vienna Art Orchestra, big band od devetnaest muzicara koji ce izvesti cjelovecernji program Pjesme i ostali izumi. Taj program predstavlja svojevrsno putovanje kroz povijest jazza od njegovih pocetaka do danas. Tu je i Markus Stockhausen, sa kojim nastupaju Norvezanin Arild Andersen i jedan od najznacajnijih evropskih kontrabasista danas, te perkusionista Francuz Patrice Heral. Stockhausen je sarajevskoj publici poznat sa proslog festivala - kada je nastupio sa Dhaferom Youssefom. Ovaj umjetnik je izuzetno svestran i ucestvuje u najrazlicitijim projektima, tako da uvijek ima za ponuditi drugaciji program. Richard Galliano, harmonikas iz Francuske, sa svojim triom je definitivno najveci hit festivala. Bez Balkanaca i balkanskog zvuka nece proci ni ovaj festival. Boje brdovitog poluotoka branit ce Marimanga Trio, Edin Bosnic Trio, a tu je i poznati Boilers Quartet iz malo manje brdovite Hrvatske u cijem zvuku uopce nema Balkana. Hans Mathisen je takodjer poznato lice i predstavit ce uglavnom vlastitu muziku sa svojim novim kvartetom (Hans Matisen New Quartet). Nakon solo koncerta svicarske pijanistice Irene Schweizer, ciji ce koncert biti izveden u prostoru Doma Armije, festival bi trebao zatvoriti koncert Karla Ratzera sa bendom. Ovoga Austrijanca burne i vrlo plodne karijere nazivaju autenticnim gitarskim herojem koji je na ravnoj nozi sa najboljim gitaristima u ovim muzickim vodama. Nema razloga da se to ne provjeri. Pored navedenih sadrzaja, Jazz Fest organizira i workshopove na Muzickoj akademiji, gdje ce studenti i ostali muzicari biti u prilici svirati sa gostima festivala, dok ce u Domu policije sve vrijeme trajanja festivala biti izlozba fotografija Harumi Koyano, Dejana Vekica i Damira Sagolja sa Treceg Jazz festivala. Sve u svemu, 4. Jazz Fest Sarajevo 2000 obecava, kao i tri prethodna Jazz Festa, raznovrstan i zanimljiv program. Ostaje jos samo da docekamo 1. novembar. |
|
Objavljeno u broju 178 DANA, 27. oktobar / listopad 2000.
Home – Novi broj – Arhiva – Uz ovaj broj – Intervju DANA – Bosanski barometar
© Copyright Nezavisni magazin DANI, 2000.