Home · Novi broj · Arhiva

DANI home page

 Arhiva Dani 178

Pjesme i ostali izumi

 Svaki od postojecih festivala koji su neposredno poslije rata reafirmisani ili su tek pocinjali sa aktivnostima, iz poznatih razloga su imali stanovitih problema sa posjecenoscu. Organizatori svakako nisu gubili nadu i vec nakon nekoliko godina rada se pokazalo da se trud isplatio samom cinjenicom da danas za programe Sarajevo Film Festivala i MESS-a postoji toliki interes da se trazi karta vise. Slicna situacija je i sa sarajevskim Jazz festivalom. Ovogodisnjem, cetvrtom po redu, koji pocinje prvog novembra, evo idemo u susret

 

 Pise: Nisvet Dzanko  

Paukova avantura


Praviti jazz festival u sredini u kojoj to niko prije nije radio je pionirski posao bez obzira sto se u Sarajevu jazz slusao i tu i tamo stidljivo svirao. Kod institucija kulture i potencijalne publike ideja je naisla na skepsu u mogucnost da ce takvo sto uopce uspjeti. Vec nakon prvog festivala se ispostavilo da sumnjama nije bilo mjesta. Trebalo je samo krenuti. Jazz Fest do sada naprosto nije imao neposjecen koncert. Na svakom je bilo minimum 150-200 ljudi bez obzira kakav program bio u pitanju, a oni koji su festival redovno pratili su svjedoci da je prethodne tri godine bilo zaista avangardnih programa.

"Ne treba unaprijed potcjenjivati ni jednu publiku, a pogotovo ne publiku u Sarajevu. Bez obzira na sve demografske promjene koje su se desile posljednjih godina, jos uvijek ima dovoljno zainteresiranih za koje vrijedi nesto ovako organizirati", kaze Edin Zubcevic, "glavni krivac" za organizaciju Jazz Festa, i navodi da je jedan od osnovnih ciljeva festivala upravo i stvaranje jazz publike, za sto treba daleko vise vremena od nekoliko godina.

Da smo barem Jermenija 
Da bi se stvorila publika, treba imati jazz scenu, a da bi je imao, treba imati diskografiju, klupski zivot, koncerte, sto bi cinilo jednu jazz atmosferu. U Sarajevu za sada gotovo da ne postoji nista od svega toga. Izmedju dva festivala se ne desi ni jedan jazz koncert, bas kao sto se izmedju dva filmska ili pozorisna festivala slabo sta bitno desi kako na filmu tako i u pozoristu, barem kad je domaca produkcija u pitanju. Jazz Fest je ipak lani uspio izdati CD Bosnian Jazz Document, a prije nekoliko dana u vlastitoj produkciji jos jedan. Radi se o prvom disku Marimanga Trija pod imenom Adventure has just begun, koji ce ovaj bend promovisati pred sarajevskom publikom.

Sta prakticno znaci organizirati jazz festival u Sarajevu? Prvo sto treba reci je da Sarajevo nema koncertne dvorane. A praviti jedan festival koji ce predstaviti desetak bendova potpuno razlicitih profila i scenskih zahtjeva znaci adaptaciju postojecih teatarskih prostora, kinodvorana - sto je u ovim uslovima nemoguce. Jazz zahtijeva koncertnu dvoranu, a sve ostalo je improviziranje koje umnogome umanjuje cjelokupan dozivljaj.

Prvi jazz festival je ukljucivao nekoliko lokacija, sto je pored ostalih problema dezorijentiralo publiku. Ove godine ce se svi programi, osim jednog, desavati u Domu policije. Cinjenica da se jazz festival organizuje u Sarajevu, skoro nikome od potencijalnih ucesnika ne znaci nista posebno, u smislu da ce neko doci i svirati besplatno. Toga nema. Stavise, Jazz Fest Sarajevo organizatora kosta vise nego druge u Evropi. Svi gosti dolaze avionom, hoteli u Sarajevu su uzasno skupi, dok su ulaznice u Sarajevu najjeftinije na svijetu i jako ih je tesko prodati jer su ljudi navikli na besplatne karte za programe iz kulture, sto nigdje ne postoji osim kod nas. Ono sto bi ubuduce moglo smanjiti troskove organizacije je fakat da Jazz Fest ove godine ulazi u Trans European Contemporary Music Organizers (TECMO) asocijaciju (vec dvije godine je u Carrefour Des Suds), preko koje se lakse obavlja booking muzicara. Jer, zaista, Jazz Fest radi u teskim uslovima i svaka podrska je dobrodosla.

Nismo Armenija, u kojoj predsjednik vlade dekretom naredi da na tamosnjem jazz festivalu moraju gostovati Chik Corea i Harbie Hanckok, pa koliko kosta da kosta. A kosta. Uprkos ogranicenim mogucnostima, na proslogodisnjem smo festivalu ipak vidjeli i culi muzicare poput Joea Zawinula, Djanga Batesa i druge.

Bez Cubisma 
Ako su dosadasnji festivali iz recenih razloga imali u programu i neizbjeznu notu zabave, ove godine je, po rijecima Edina Zubcevica, situacija dosta drugacija. "Nastojali smo da ove godine ponudimo umjetnicki program. Nismo pravili nikakav kompromis, jer mislimo da je brak izmedju kulture i zabave obicno nesretan. Istina, do sada smo morali balansirati izmedju kulture i zabave iz razumljivih razloga, medjutim cini mi se da je doslo vrijeme da se opredijelimo. Ostaje da se vidi kako ce publika Jazz Festa to prihvatiti, a u skladu sa tom reakcijom mi cemo raditi u buducnosti." Tako ce izostati muzicari profila clanova benda Cubismo, koji je lani, iz neobjasnjivih razloga, zatvorio festival.

Cetvrti festival otvara Vienna Art Orchestra, big band od devetnaest muzicara koji ce izvesti cjelovecernji program Pjesme i ostali izumi. Taj program predstavlja svojevrsno putovanje kroz povijest jazza od njegovih pocetaka do danas. Tu je i Markus Stockhausen, sa kojim nastupaju Norvezanin Arild Andersen i jedan od najznacajnijih evropskih kontrabasista danas, te perkusionista Francuz Patrice Heral. Stockhausen je sarajevskoj publici poznat sa proslog festivala - kada je nastupio sa Dhaferom Youssefom. Ovaj umjetnik je izuzetno svestran i ucestvuje u najrazlicitijim projektima, tako da uvijek ima za ponuditi drugaciji program.

Richard Galliano, harmonikas iz Francuske, sa svojim triom je definitivno najveci hit festivala. Bez Balkanaca i balkanskog zvuka nece proci ni ovaj festival. Boje brdovitog poluotoka branit ce Marimanga Trio, Edin Bosnic Trio, a tu je i poznati Boilers Quartet iz malo manje brdovite Hrvatske u cijem zvuku uopce nema Balkana.

Hans Mathisen je takodjer poznato lice i predstavit ce uglavnom vlastitu muziku sa svojim novim kvartetom (Hans Matisen New Quartet). Nakon solo koncerta svicarske pijanistice Irene Schweizer, ciji ce koncert biti izveden u prostoru Doma Armije, festival bi trebao zatvoriti koncert Karla Ratzera sa bendom. Ovoga Austrijanca burne i vrlo plodne karijere nazivaju autenticnim gitarskim herojem koji je na ravnoj nozi sa najboljim gitaristima u ovim muzickim vodama. Nema razloga da se to ne provjeri.

Pored navedenih sadrzaja, Jazz Fest organizira i workshopove na Muzickoj akademiji, gdje ce studenti i ostali muzicari biti u prilici svirati sa gostima festivala, dok ce u Domu policije sve vrijeme trajanja festivala biti izlozba fotografija Harumi Koyano, Dejana Vekica i Damira Sagolja sa Treceg Jazz festivala. Sve u svemu, 4. Jazz Fest Sarajevo 2000 obecava, kao i tri prethodna Jazz Festa, raznovrstan i zanimljiv program. Ostaje jos samo da docekamo 1. novembar.

 

 

 

Paukova avantura

Marimanga Trio - Adventure has just begun, Jazz Fest Records, 2000.

Marimanga (na albanskom - pauk) Trio cine trojica studenata zavrsne godine na prestiznoj Jazz akademiji u Grazu, imenom: Armend Xhaferi, gitarista iz Pristine, Bajram Istrefi, perkusionista i bubnjar iz Kosovske Mitrovice, te Enes Seferovic, nekadasnji student grafickog dizajna na Likovnoj akademiji u Sarajevu i basista grupe Happy end. Seferovic je Sarajevo i prvobitne likovne ambicije napustio prije nekoliko godina, kako bi svom muzickom talentu dao i akademsku dimenziju, tako da ga danas pronalazimo na zavrsnoj godini u klasi Vayna Darlinga (ali i kao dizajnera omota sopstvene ploce).

Za ovaj CD projekt, inace drugo diskografko izdanje Jazz Festa, moze se ustvrditi da je u potpunosti zadovoljio akademske kriterije, te da predstavlja skolski primjer solidnog jazz albuma. Njegova umjetnicka vrijednost krece se u rasponima ocekivanog, uz konvencionalno koristenje raznolikih tehnickih sredstava, te zavidan zanatsko-sviracki nivo svakog od clanova ponaosob. Ipak, ono sto ovoj ploci svakako daje notu razlicitosti jeste njezin oslonac na muzicku tradiciji Kosova i sire balkanske regije. Zahvat je to koji ce muzicarima Balkana uvijek davati dobru startnu poziciju u odnosu na ostatak svijeta - zato sto, za razliku od drugih muzickih tradicija, npr. latinskoamericke, balkanska muzika vrlo tesko prelazi u pop, - bar onaj zapadnoevropskog smisla. Jer, svjedoci smo, ovaj teren poznaje i ranije pokusaje jazz/rock/pop koketerije sa tradicijom, a najcesce bas sa najkarakteristicnijim elementom - asimetricnim ritmom. Ta ideja nije uvijek stilski opravdana i pozeljna, pa cesto moze da izazove suprotan efekat - nepotreban manirizam.

Sa Marimangom to nije slucaj, jer njene aktere krasi nepogresiv osjecaj za mjeru i granice stila - dakle ploca je lisena nepotrebnih banalnosti. Cak i Coltraneov standard "Mr. P.C." transformiran u 7/8 taktovski nacin, dobija dozu pozeljnog lokalnog sarma, jer, na kraju krajeva, Marimanga ga dobro izvodi.

Uvodni brojevi (1 i 2) zapravo predstavljaju jedan komad - Renjet, sto na albanskom jeziku znaci korijeni. Ovaj programski i gotovo kliseizirani naslov kompozicije zbog svoje simbolike postavlja se kao osjetljiva obaveza pred umjetnika - koju treba ispuniti do perfekcije. Ukoliko ne, i muzika i simbol, i celna pozicija na ploci, postaju bespredmetni. Marimanga ovom zadatku prilazi kroz cetverodijelni koncept u razlicitim ritmickim obrascima: uvod (improvizacija u slobodnom ritmu) - tema 1 (dvanaest osminki 3+3+2+2+2) - tema 2 (sedam osminki 3+2+2) - te na kraju ritmicki preokret uz reminiscenciju na temu 1.

Obje su teme zasnovane na visestrukom parnom ponavljanju osnovnih muzickih misli - koje su lijepe, vedre i pomalo new-age obojene, u potpunom skladu sa plemenitim gitarskim tonom kojeg je postigao Xhaferi (usudjujemo se reci - na tragu poetike starijeg kolege po instrumentu i geografsko-kulturnoj regiji - Vlatka Stefanovskog). Ocito je da iza te postignute boje (koja ce u zadnjoj numeri hrabro preci u distorziju) ne stoje samo sati i sati upornog vjezbanja, vec i nesto sto se dobija rodjenjem.

Avantura je upravo zapocela - porucuju nam ovom plocom clanovi Marimanga Trija. Na predstojecem sarajevskom koncertu moci cemo cuti u kojem ce se smjeru nastaviti. (Vesna Andree-Zaimovic)

Objavljeno u broju 178 DANA, 27. oktobar / listopad 2000.

 

HomeNovi brojArhivaUz ovaj brojIntervju DANA – Bosanski barometar

Povratak na vrh strane
  Na vrh

© Copyright Nezavisni magazin DANI, 2000.