IZRAEL

Dok premijer Ehud Barak nastavlja pregovore o ulasku u izraelsku vladu predstavnika desnicarskog Likuda, predvodjenog ratnim zlocincem Arielom Sharonom, sukobi palestinskih demonstranata i izraelske vojske nastavljaju se sirom Zapadne obale i Gaze. Izraelska armija je saopcila da se priprema za dugotrajne okrsaje, koji su u utorak odnijeli zivot i cetrdesetog palestinskog djecaka, od ukupno preko 130 ubijenih Palestinaca od pocetka sukoba. Americki predsjednik Bill Clinton u utorak je izrazio spremnost za novi pokusaj u posredovanju izmedju premijera Baraka i izraelskog lidera Jasera Arafata. Istovremeno, Sjedinjene Drzave su bile jedna od sest zemalja (zajedno sa Izraelom i zemljama Pacifika: Marsalovim Ostrvima, Mikronezijom, Nauruom i Tuvaluom) koje su u Generalnoj skupstini Ujedinjenih nacija glasale protiv usvojene rezolucije kojom se Izrael osudjuje "zbog nasilja i narocito pretjerane upotrebe sile od strane izraelske armije protiv palestinskih civila". U rezoluciji se izraelska naselja na Zapadnoj obali i u Gazi ocjenjuju nelegalnim i preprekama za uspostavljanje mira, uz zahtjev da ilegalne nasilnicke akcije izraelskih doseljenika moraju biti sprijecene.

SJEDINJENE AMERICKE DRZAVE

"Ja sam drzavna tajnica Sjedinjenih Drzava do podneva 20. januara 2001. godine, i kazem da je ovo stetno za americku spoljnu politiku", neobicno ljutito se obratila hitno pozvanim novinarima Madeleine Albright, ostro komentirajuci ponovljeni prijedlog republikanskog kandidata za predsjednika Georgea W. Busha o povlacenju americkih kopnenih trupa iz NATO misija u Bosni i Hercegovini i Kosovu.

Odluku koju bi nova americka administracija mogla provesti pobijedi li guverner Bush na izborima, javnosti je u intervjuu New York Timesu predstavila njegova savjetnica za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice. Ona je rekla da bi sa odlukom o povlacenju 11.400 americkih vojnika, koji cine oko jednu petinu americkih trupa na Balkanu, bili pravovremeno upoznati saveznici iz zapadne vojne alijanse, kojima bi americka administracija nastavila pruzati obavjestajnu i logisticku podrsku. Iako se po prvi put u duele u predsjednickoj kampanji ostrim napadom na stavove guvernera Busha ukljucila i drzavna tajnica iako su isti stavovi predmet zestoke kritike potpredsjednika Ala Gorea, iz Bushovog izbornog staba uporno ostaju pri izrecenim stavovima. Ocito ciljano na njegovo cesto pominjano neiskustvo u medjunarodnim odnosima, republikanskom kandidatu je postavljeno pitanje da li on podrzava stavove svoje savjetnice Rice. "Stoprocentno", stigao je odgovor iz staba Bushove kampanje. "Uloga americke vojske nije da obavlja sve poslove za sve ljude na planeti. Guverner Bush ne podrzava neograniceno zadrzavanje nasih vojnika kao cuvara mira na Balkanu." U saopcenju koje je izdato iz Bushovog staba, savjetnica Rice je dodatno obrazlozila napadnute stavove: "Izgleda da potpredsjednik Gore ima viziju neodredjenog americkog vojnog prisustva na Balkanu. On je danas potvrdio da ce, u slucaju pobjede na izborima, americka vojska i dalje biti primorana placati cijenu preangaziranosti i narusenog morala, slabeci spremnost za ispunjavanje svoje osnovne zadace."

Navedeni stavovi su kritikovani odlucno i koordinirano od strane americke administracije i iz Goreovog staba. U njemu se procjenjuje da je potpredsjednik Gore dobio sirok prostor za pokazivanje Bushove naivnosti i neiskustva u spoljnoj politici, koji mogu ozbiljno ugroziti americke interese u svijetu. "On ovim demonstrira nedostatak sposobnosti procjenjivanja i potpuno pogresnog razumijevanja historije, uvjeren da Amerika jednostavno moze odsetati daleko od sigurnosnih izazova evropskog kontinenta, koji je, ipak, podrucje kljucnog americkog interesa u svijetu", ocijenio je Bushove stavove tokom jednog od mnogih predizbornih govora kandidat Demokratske stranke. U intervjuu nakon toga, Gore je dodao da smatra da bi povlacenje americkih trupa sa Balkana ugrozilo americko liderstvo u NATO-u, te da bi nedostatak americkog predvodnistva mogao dovesti do kolapsa zapadnog vojnog saveza i ugroziti mir u Evropi.

Dok je potpredsjednik Gore zabrinut dalekoseznim implikacijama moguceg americkog povlacenja sa Balkana, drzavna tajnica Albright se fokusirala na stetne posljedica takvog razmisljanja po diplomatske akcije koje se trenutno odvijaju u regionu. Nekoliko puta tokom obracanja pozvanim novinarima, ona je naglasavala znacaj predstojecih izbora: na Kosovu 28. oktobra, u Bosni i Hercegovini 11. novembra i u Srbiji u decembru. Albrightova je izrazila bojazan da bi vidjenja Bushovog staba mogla ohrabriti antidemokratske snage u svakoj od ovih sredina, koje mogu poceti osjecati da je bitno izdrzati samo dok Amerikanci ne odu. "Je li ovo vrijeme da se kaze da mi nismo sigurni da cemo ostati tamo?", upitala je ona.

SJEVERNA KOREJA

"Sjedinjene Drzave i Sjeverna Koreja nacinile su znacajan progres u unapredjenju odnosa, ali jos mnogo toga ima da se uradi", ocijenila je americka drzavna tajnica Madeleine Albright u Pyongyangu, nakon druge runde visesatnih razgovora sa svojim domacinom, sjevernokorejskim liderom Kim Dzong Ilom. On je svojoj gosci licno obecao da ce njegova zemlja obustaviti probe balistickih projektila velikog dometa. Nakon razgovora, americka drzavna tajnica je, prema izvjestajima americkih reportera sa lica mjesta, uzivala u dvocasovnom sletu preko 80 hiljada ucesnika priredjenom u slavu komunistickog rezima i sjevernokorejskog diktatora, kojem je pravila drustvo u stadionskoj lozi.

VATIKAN

Glasnogovornik Svete Stolice Joaquin Navarro Valls demantirao je navode o mogucem povlacenju sa papinskog oltara pape Ivana Pavla II. Reakcija Vatikana uslijedila je nakon sto je belgijski kardinal Godfried Danneels u novoobjavljenoj knjizi izjavio da ga ne bi iznenadilo da se papa povuce nakon 2000. godine."On je zarko zelio uvesti Crkvu u milenijski jubilej, ali mislim da bi se sada zbog bolesti mogao i povuci", napisao je kardinal Danneels, postajuci tako najvisi crkveni duznosnik koji je glasno izrekao ono o cemu se vec dugo u Vatikanu govori kao o najvecem tabuu.

UJEDINJENE NACIJE

Nezavisna medjunarodna komisija za Kosovo, predvodjena prvim tuziteljem Haskog tribunala Richardom Goldstoneom, ocjenjuje da bi ta pokrajina trebalo da dobije nezavisnost. U izvjestaju predatom generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija istice se da je za sticanje nezavisnosti neophodno ispunjenje odredjenih uslova, a prije svega garancija sigurnosti manjinama i obnavljanje pregovora sa ostalim balkanskim zemljama o buducoj nezavisnosti.

VELIKA BRITANIJA

"Vazdusni napadi NATO-a na Kosovu prosle godine bili su praceni vojnim propustima, politickom konfuzijom i strateskim greskama", kaze se u izvjestaju pripremljenom za britanski parlament. Prema ocjenama iz izvjestaja, vazdusni udari nisu ispunili primarni cilj da sprijece humanitarnu katastrofu, sto je moguca posljedica pogresnog izostavljanja pravovremenog NATO-ovog izrazavanja spremnosti na primjenu sile.

SVICARSKA

Predstavnici preko 150 zemalja neocekivano lako su postigli konsenzus o pripremi globalnog ugovora kojim ce se ograniciti pusenje duhana i iskorijeniti pusenje maloljetnih lica. Svjetska zdravstvena organizacija, specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija, uspjela je privoljeti predstavnike zemalja prisutne na konferenciji u Zenevi da se obavezu na usvajanje obavezujucih mjera iz ugovora cije se usvajanje planira do 2003. godine. Nekim od predlozenih mjera planira se zabrana reklamiranja i sponzoriranja sportskih dogadjaja od strane multinacionalnih duhanskih kompanija, povecanje poreza koje ce cigarete uciniti skupljim, borba protiv ilegalne trgovine cigaretama i porasta pusenja maloljetnika.

SJEDINJENE AMERICKE DRZAVE

Zestoke turske reakcije i prijetnje ozbiljnim narusavanjem medjusobnih odnosa, ukljucujuci i otkazivanje daljnjeg americkog prisustva u Turskoj, urodile su plodom i americki Kongres je odustao od usvajanja pripremljene rezolucije o turskom genocidu nad Jermenima prije 85 godina.

HOLANDIJA

Medjunarodni sud za ratne zlocine pocinjene u Ruandi potvrdio je presudu kojom je bivsi ruandski premijer Jean Kambanda osudjen na dozivotni zatvor. Presuda kojom je proglasen odgovornim i krivim za genocid nad vise od 500.000 pripadnika Tutsija 1994. godine, predstavlja prvu presudu u historiji kojom je nakon optuzbi za genocid osudjen premijer jedne zemlje. U odbacenoj zalbi bivsi ruandski lider je trazio novo sudjenje, tvrdeci da je tokom prethodnog bio lose savjetovan od advokata koje mu je dodijelio Sud. No, predsjednik Suda Claude Jorga je u rjesenju kojim se odbija Kambandin zahtjev naveo da je bivsi bankar i ekonomist "posjedovao intelektualne i profesionalne sposobnosti da bude svjestan i razumije posljedice zlocina koje je pocinio".