Pise: Hasan Hadzic  

Prvi i jedini bh. distrikt, umjesto dana prosperiteta i mira, prozivljava jos jedan cetnicki pir. Na celu protestne povorke bilo je nekoliko zastava Ravnogorskog cetnickog pokreta, a pored tog folklornog detalja - da se ne radi o spontanom ucenickom buntu, svjedocile su brizljivo odabrane mete rusilackog pohoda razularene mase. Stradalo je vise poslovnih i stambenih objekata Bosnjaka koji su se vratili u grad. Cilj se od sprjecavanja zajednickog koristenja skola prosirio na brutalno obeshrabrivanje povratka nesrpskog stanovnistva u Brcko. Pripadnici policije Distrikta djelovali su tog prvog dana protesta kao neutralna posmatracka misija, potpuno zatecena razvojem situacije.

Drugog dana policajci su demonstrante docekali znatno ambicioznije, postavivsi na glavnoj gradskoj saobracajnici dva zaprecna kordona. Medjutim, malobrojne, i bez minimuma zastitne opreme, policijske snage brzo su ustuknule pred ostrascenim demonstrantima koji su ih gadjali najprije jajima, a zatim kamenicama i raznim gvozdenim predmetima.

Srednjoskolka od 40 godina 
Gradonacelnik Sinisa Kisic je, uz zacudjujuci visak hrabrosti, pokusao pred zgradom Distrikta da pozove demonstrante na razum, ali ga taj gest, samo zahvaljujuci sticaju sretnih okolnosti, nije kostao glave. Nakon toga, pobjesnjela gomila je ponovila rusilacki ucinak od prethodnog dana. Osteceno je pet objekata, medju kojima i protestantska crkva, te kuca u kojoj stanuju pripadnici americkog menadzment tima koji asistira lokalnoj Vladi u uspostavi institucija Distrikta. Ova operacija bila je popracena bucnim poklicima: "Napolje Amerikanci! Napolje Turci!"

U ataku na americke menadzere narocito se istakla "srednjoskolka" cetrdesetih godina, Snjezana Zivkovic, poznata kao predsjednica Odbora za zastitu srpskih nacionalnih interesa, te kao lider vise ranijih protesta srpskih izbjeglica u Brckom. Direktor gimnazije Sreten Djurdjevic, pred celnicima Distrikta je izjavio, u slobodnoj interpretaciji, kako su u "dogadjanja srpskih srednjoskolaca" umijesani prsti bivseg gradonacelnika Borka Reljica i jednog od rukovodilaca brcanske poste Petra Gajica.

Najvise pogrdnih prozivki pobunjena gomila je, po tradiciji, uputila na adresu gradonacelnika Sinise Kisica i predsjednika Skupstine Distrikta Mirsada Djape. Kisicu je obnovljena ranija etiketa "izdajnika srpstva", a nakon kamenovanja pred zgradom Distrikta i glasnih i jasnih prijetnji da ce mu biti demolirana kuca, u srijedu popodne on je djelovao krajnje deprimirano. U kuloarima su procurile informacije da aktuelni gradonacelnik ozbiljno razmislja o podnosenju ostavke.

Ma koliko bi taj cin bio stetan za proces zazivljavanja Distrikta, on ne bi trebao da previse zacudi. Pored stalnih opstrukcija od lokalnih nacionalistickih klika i nedopustivo ignorantskog odnosa entitetskih vlada prema svojim obavezama u vezi sa Distriktom, postaje nepodnosljivo koliko medjunarodni funkcioneri u Brckom i Sarajevu, s jedne strane, obasipaju komplimentima Kisica i Djapu kao personalne pretece nove, civilizirane BiH, a istovremeno ih, s druge strane, uporno ostavljaju na milost i nemilost neprijateljima svih provenijencija.

Naime, ako celna garnitura Distrikta politicki i bezbjednosno nije bila na nivou zahtjeva koje su postavila posljednja protestna okupljanja, onda se to jos manje moze reci za glomazni politicki, vojni i obavjestajni aparat medjunarodne zajednice u Brckom i citavoj BiH. Razmjere destruktivne energije, koje su ispoljene prvog dana "srednjoskolskih" protesta, morale su u centar paznje celnika OHR-a, SFOR-a i svih drugih medjunarodnih institucija pod hitno staviti situaciju u Brckom, uz niz preventivnih, bezbjednosnih mjera. Njihova napadna zbunjenost i paralisanost je znatno osilila kreatore haosa, tako da je pravo cudo da, nakon svega, nije bilo tragicnijih posljedica koje bi bile pogubne ne samo za buducnost Distrikta vec i citavu BiH.

Zasto se najodgovorniji medjunarodni funkcioneri ozbiljno ne zamisle nad cinjenicom da se, naprimjer, uz poziv na linc lokalnih funkcionera u Brckom, istovremeno upucuju orkestrirane ovacije predsjedniku Narodne skupstine Republike Srpske Petru Djokicu. To se dogadjalo i sada, ali i u ranijim pobunama u Brckom, kada se Djokic, inace brcanski kadar, pokazao kao covjek koji moze upravljati strastima pobunjene mase. Uz podsjecanja da predsjednik parlamenta srpskog entiteta slovi kao jedan od Milosevicu najodanijih ljudi, te da je u vise navrata obecavao srpskim izbjeglicama fantomske graditeljske projekte koji ce ih za sva vremena zadrzati u Brckom - nije tesko naslutiti da dio podsticaja za posljednje proteste ide na adresu Djokicevog lobija.

Dodikovo ucesce u pozaru
No, nista manje zasluga u ovome nema ni premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Posebno je zanimljivo da je on samo tri dana prije nego sto je Brcko pocelo da "gori" boravio u najneuralgicnijem dijelu Distrikta - prigradskom naselju Klanac, poznatom po najtvrdokornijem otporu povratku predratnog bosnjackog stanovnistva. Uz reputaciju najratobornijeg dijela srpske izbjeglicke populacije, Klanac predstavlja i simbol ratnog koridora spasa prema zapadnim srpskim krajinama. E, bas tu je Milorad Dodik, bez znanja lokalne vlasti, odrzao predizbornu tribinu, obecavsi u svom vatrenom govoru kako ce im on izgraditi tri stotine kuca na ranije obecanim placevima, uputivsi ozbiljne prijekore brcanskoj vladi sto 1998. godine nije ozbiljnije podrzala njegov utopisticki projekat o gradnji 2.500 novih stambenih jedinica, odnosno citavog jednog grada pored sadasnjeg Brckog. Ovo Dodikovo gostovanje sigurno nije moglo ostati bez uticaja za potpaljivanje posljednjih pozara za odbranu srpstva u Brckom.

Ovaj tekst zakljucujemo u najtisoj i najnapetijoj brcanskoj ponoci od uspostave Distrikta. Za cetvrtak, 19. oktobra najavljeno je zasjedanje ovdasnjeg parlamenta, a tim povodom se ocekuje i udarni val protesta. Rusitelji su u protekla dva dana rusili sve sto su htjeli. Hoce li im sutra biti dopusteno da dokrajce svoj posao?