U hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja" stradali su i srpski civili. I to je jedina do sada utvrdjena cinjenica o zbivanjima nakon oslobadjanja okupiranih dijelova RH. Pet je godina od ofanzive koja je izbrisala Republiku Srpsku Krajinu, a iz Zagreba je, izgleda, krenula nova. Ovoga puta, cilj je u BiH: predstavnici bivse vlasti na Pantovcaku optuzili su Peti korpus Armije BiH za ubistva civila u Hrvatskoj. Napomene radi, to je onaj isti korpus kojem su isti tuzitelji donedavno osporavali ikakvo ucesce u "Oluji". Najuspjesniji bosanski general, tadasnji komandant Petog, za Dane govori o "Oluji", rasporedu snaga, saradnji sa HV-om i odbija svaku vrstu odgovornosti, ne krijuci da su i bosanski vojnici gazili Hrvatskom

DANI: Posljednjih dana iz Zagreba stizu teske optuzbe na racun Petog korpusa Armije BiH za ratne zlocine pocinjene u akciji "Oluja". Kako to komentirate?

DUDAKOVIC: Tacno je da u posljednje vrijeme bosanski, hrvatski, pa i srpski mediji naglaseno potenciraju izjave pojedinaca o navodnim zlocinima nad srpskim civilima od strane pripadnika Petog korpusa u toku operacije "Oluja". Ocito se koristi ovaj momenat za trazenje puta navodnog istinitog i pravog informisanja javnosti o onom sto se nije znalo. Sutjelo se, a sada je doslo vrijeme, jer mi, eto, znamo istinu kako je u nekoj zoni (ne)odgovornosti djelovao i Peti korpus, gdje su, po prici, misli se na osnovu prepoznatljivog nacina ubijanja (klanje), bili muslimanski vojnici. Moram reci: ko je iole pratio izvjestaje, saopstenja ili istupe zvanicnika vlasti Republike Hrvatske, rijetko je naisao na afirmativnu izjavu o Bosni, Bosnjacima ili Armiji BiH, naprotiv, daleko je cesce minimiziranje ukupnih rezultata, potcjenjivanje svega i svaceg. Pa i ovaj slucaj je takav primjer. Sjetimo se bombasticnih nastupa Separovica, Radica... I ovo sada je neka navodna borba za istinu, ko se tu brani, a ko napada - Hrvatska vojska, hrvatski generali, Vrhovnik ili ubijeni civili? Ne bih procjenjivao politicke odnose, snagu i stanje u Hrvatskoj, ali moram reci da su ovo jeftini i vec vidjeni politicki "trikovi".

DANI: Donedavno, hrvatska vlast je potpuno negirala ucesce jedinica Petog korpusa u ovoj akciji. Sada se prica mijenja. Mozete li se, kao najuspjesniji komandant Petog korpusa, prisjetiti detalja vezanih za "Oluju" i objasniti ucesce jedinica kojima ste komandirali?

DUDAKOVIC: Bio sam, naravno, upoznat da ce operacija poceti. No, mislim da se ipak treba prisjetiti uvjeta ili vojno-politicke situacije pred samu "Oluju". Podrucje koje su kontrolirali Srbi bilo je UNPA zona, Bihac je proglasen "zasticenom" zonom. Operacijom "Bljesak" Hrvati su rijesili Zapadnu Slavoniju i tada Srbi dovode generala Milisica, koji formira Korpus specijalnih snaga (KSS), i zajedno sa snagama Fikreta Abdica i Vojska RS pokusava kompenzovati izgubljenu teritoriju Zapadne Slavonije. Kulminacija borbi je bila 23. jula '95. u tzv. operaciji "Sprzena zemlja". Sustina je: niti je Krajina bila UNPA zona, niti smo mi bili zasticena zona. Na osnovu Splitskog sporazuma i vojno-politicke situacije na terenu, Hrvati imaju alibi za "smirivanje" Srba. Po informaciji da je Hrvatska vojska krenula, ali i na osnovu pracenja radioveza, mi, tj. Peti korpus, krenuli smo u susret Hrvatskoj vojsci za nas najpovoljnijim pravcima, sa ciljem: prekinuti agoniju dvadesetodnevnog neprekidnog okruzenja i zarobiti sto vise materijalno-tehnickih sredstava. Logicno su to bila dva pravca - licki i banijski, sa skromnim snagama kojim smo raspolagali.

DANI: Koje su brigade i na koji nacin bile angazirane u zoni odgovornosti Petog korpusa tokom akcije "Oluja"?

DUDAKOVIC: Uslovno su to zone Petog korpusa i Hrvatske vojske, ali tih dana na tom prostoru bilo je deset vojski ili oruzanih formacija. Nabrojat cu ih: Hrvatska vojska, HVO, Armija BiH, NO Fikreta Abdica, VRS Krajina, VRS, MUP Hrvatske, BiH i Krajine i UNPROFOR, a tome mozemo dodati paravojne formacije dobrovoljaca iz Srbije koje su bile pod komandom MUP-a Srbije ili VJ (Legenda, Stanisic itd.), te kada sagledamo situaciju po vremenu i mjestu angazovanja jedinica, mozemo samo pretpostavljati sto se zaista dogadjalo. Ipak bih jedan primjer izdvojio, poruke radi: poslije susreta na Grabovcu mene i oficira Hrvatske vojske, jasno mi je receno da oni idu na svoju drzavnu granicu, te da se ja povucem - sto je, razumljivo, i ucinjeno, tako da 7. augusta 1995. vise nije bilo jedinica Armije na prostoru Republike Hrvatske. Naravno, ne iskljucujem mogucnost pojedinaca ili grupa koji su mozda u nekom dogovoru ostajali ili isli za Hrvatsku i trece zemlje. A treba istaci da se svi dobro sjecamo koliko i kako su Hrvatska vojska i MUP RH ostali, odnosno izasli iz Kulen-Vakufa i Martinbroda. Konkretno, u akciji "Oluja" djelovali su dijelovi sljedecih brigada i jedinica Petog korpusa: 501, 502, 505, 511. i 517. brdska brigada, bataljoni vojne policije i korpusna Izvidjacka ceta. Zanimljiv je primjer da je na Prijeboju kod Plitvickih jezera nastradao nas kompletan pjesadijski vod i odjeljenje vojne policije, unisten nam je jedan oklopni transporter, a neposredno iza toga zarobljeno je 105 srpskih vojnika, nad kojima, odgovorno tvrdim, nije izvrsena odmazda. Zar i to nesto ne govori? Zar ne govori dovoljno podatak da je nekoliko hiljada Srba i Hrvata zivjelo u Bihacu, da su mnogi bili pripadnici Petog korpusa, da mi nismo imali sabirne centre (novi izraz za logore), da su vjerski objekti ostali netaknuti od Velike Kladuse do Sanskog Mosta i Kljuca? Dusebriznici bi morali naci mjestane u Sanskom Mostu, a informacije moze dati i fra Ivo Orlovac, i raspitati se koliko je ostalo Hrvata i Srba i kako se ponasao Peti korpus. Mnogo je primjera casnog vojnog i najnormalnijeg ljudskog pristupa i postupanja. Sigurno, vjerovatno da je bilo i neprimjernih, neljudskih djela, ali to nije bilo organizovano, podsticano niti naredjeno, a kada je komanda raspolagala spoznajama o takvim postupcima, reagirala je.

DANI: U nekoliko ste navrata isticali kontakte i konsultacije sa penzioniranim generalom Martinom Spegeljom. Mozete li reci kakve su zapravo bile veze Petog korpusa ARBiH i Hrvatske vojske?

DUDAKOVIC: Da, po primanju duznosti komandanta Petog korpusa, koncem 1993. godine, uspostavio sam kontakt sa generalom Spegeljom i to licno telefonom i preko nasih zajednickih veza u Zagrebu. Bile su to konsultacije, obavijesti, procjene, sugestije, trazenje mogucnosti za optimalna rjesenja, sto borbena sto u podrsci (materijalnoj, moralnoj, javnog mnijenja), uspjesnosti borbe i poraza cetnika. Bilo je kontakata sa pojedinim, nama naklonjenim generalima, komandantima brigada kao i politicarima koji su prihvatili nas kao realnost. Posebni odnos je bio preko naseg vojnog atasea, brigadira Poprzenovica, koji je odlicno obavio svoju misiju. Glavni stozer HV cijenio je nase napore i poznata su mi stajalista visokih oficira kada je u pitanju Peti korpus. Uostalom, i sa Granicem i sa generalom Bobetkom sam kontaktirao, posebno kada je Bihac bio u kriticnoj situaciji januara 1995, i mislim da su to bili fer kontakti, nakon kojih je uslijedila intervencija Hrvatske vojske na Dinari. Sjecam se Bobetkovih rijeci: "Sutra pocinjemo." I zaista, sutradan se to i dogodilo i doslo je do slabljenja pritiska na Bihac jer su srpske snage bile ugrozene na juznom dijelu ratista, sto posebno cijenim i isticem s obzirom na ukupne odnose koji su vladali u regionu.

DANI: Da li su se haski istrazitelji interesirali za jedinice Petog korpusa i njihovo ucesce u "Oluji"?

DUDAKOVIC: Nije mi poznato.

DANI: Da li ste Vi, do sada, na bilo koji nacin raspolagali saznanjima o zlocinima pocinjenim nad srpskim izbjeglicama i sta znate o zbivanjima iz tog perioda?

DUDAKOVIC: Radi moje moralne obaveze prema Bosanskoj krajini, ljudima koje sam vodio, narodu koji sam branio, to pitanje je zaista jednostrano. Zasto me ne upitate koje sam sve vidio zlocine? Da li javnost zna sto je to zlocin protiv mira koji podrazumijeva pripreme, organizovanje i vodjenje agresije na narod-drzavu, ili ratni zlocin koji podrazumijeva ne samo ubistva vec i mnogo sire, koliko je samo pripadnika Bosnjaka prisilno kopalo i skapavalo itd. Jame na Hrgaru, oko Sanskog Mosta, Laniste, punjene su sa 200-300 ubijenih Bosnjaka. Za koji dan se ocekuje ekshumacija jos jedne jame kod Sanskog Mosta sa 273 Bosnjaka. Suprotnih primjera nema. Peti korpus nikada nije nikoga strijeljao, mi smo postivali konvencije ratovanja, a mislim da treba istaci da su, i pored svega sto se desavalo, stanovnici u zoni odgovornosti Petog korpusa istrajavali zajedno sa komsijama, postujuci tradiciju bosanskog suzivota. Drzava Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, medjunarodna zajednica, raspolazu snagama, izdvojena su znacajna financijska sredstva, te radi buducnosti, mozda i tog "trajnog" mira, a i radi svih nas na ovim prostorima koji jesmo i gdje ostajemo, potrebna je istraga i istina.

DANI: Sta mislite: otkud sada i zasto i takve kvalifikacije, koje je dr. Granic, istina naknadno, ublazio, ali koje su u prvi mah indicirale da je "samo Peti korpus cinio zlocine"?!

DUDAKOVIC: Mogu da nagadjam, nesto sam vec i rekao, no smatram da je to epizodno, a mozda bas nama Bosnjacima treba da otvori oci i pamcenje kao i realno predvidjanje svojeg mjesta u nekim regionalnim pa i globalnim odnosima. Danas je moguce napraviti tacnu rekonstrukciju sve i jedne bitke ili borbene aktivnosti. Postoje svjedoci, ucesnici, niko nikome ne moze "ukrasti" njegovu ratnu ulogu i (ne)zaslugu pa tako i za Republiku Hrvatsku i Hrvatsku vojsku briljantnu akciju "Oluja". Zasto sami Hrvati to nazivaju redarstvenom akcijom, "ciscenjem" i slicno, ne znam, to je vojnicka akcija brizljivo pripremana, organizovana i izvedena, a posljedice o kojima sada polemisemo mozda bi trebao neko drugi i na drugom mjestu. Ocito da poslije case meda, slijede case gorcine.