Krajem januara 2000. u centru Zenice sudarili su se autobus "Zenicatransa" i privatni automobil Nahmijaza Sarica, zenickog mesara. Oba vozila su osigurana kod zenicke filijale "Sarajevo osiguranja", sto je vrlo bitan detalj u storiji o gotovo bezazlenom sudaru koji je uzrokovao brojne politicke i policijske potrese i istrage. Prica o jednoj maloj saobracajnoj nesreci u gradskom sredistu Zenice odvela je novinara Dana u srediste rastuceg biznisa osiguravajucih drustava

"Osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za stete pricinjene trecim osobama je obavezno osiguranje. Nasa je sugestija da vodite racuna kod koga cete kupiti policu osiguranja auto-odgovornosti. Da li Vam to drustvo moze pruziti pravnu zastitu koju mi nudimo?"

Tako glasi jedna od osnovnih reklamnih poruka "Sarajevo osiguranja d.d.", vodeceg osiguravajuceg drustva u BiH. Sustina ove reklamne poruke jeste uvjerenje da ce svojom pravnom pomoci, iskustvom i ozbiljnoscu "Sarajevo osiguranje" zastititi klijenta i od "neosnovanih i prekomjernih zahtjeva od strane trece strane", ali i "preuzeti ulogu privatnog advokata za svoje klijente".

U reklami se ne kaze nista kako ce ovo osiguravajuce drustvo postupiti kada se, naprimjer, sudare njegovi klijenti. Ovo je prica o jednom takvom slucaju, u kome je sudar izmedju dva vozila osigurana kod zenicke filijale "Sarajevo osiguranja" uzrokovao brojne politicke i policijske potrese i istrage. Prica o jednoj maloj saobracajnoj nesreci u gradskom sredistu vodila je istrazivace u srediste rastuceg biznisa osiguravajucih drustava.

Tuzilac ili advokat
Pocetkom maja ove godine Ahmed Dizdar, smijenjeni sef Sluzbe za procjenu i likvidaciju steta zenicke filijale "Sarajevo osiguranja", podnio je krivicnu prijavu protiv Fadila Jaganjca, sekretara MUP-a Zenicko-dobojskog kantona, Alije Kulenovica, direktora zenicke filijale "Sarajevo osiguranja", Harisa Smajica, radnika MUP-a, i Nahmijaza Sarica, mesara iz Zenice, tvrdeci da su pocinili krivicno djelo zloupotrebe polozaja i ovlasti. Ali, problemi Ahmeda Dizdara su time, izgleda, tek poceli. Dizdar je odbio da govori za javnost, pozivajuci se na zastitu interesa preduzeca i interesa istrage.

Ahmed Agic, opcinski tuzilac u Zenici, pozvao je 19. juna Ahmeda Dizdara na razgovor kako bi ga upozorio na ozbiljnost podnosenja prijave protiv tako vaznih i odgovornih osoba kao sto su Alija Kulenovic (poslanik u Federalnom parlamentu i jedan od kantonalnih lidera Stranke za BiH Harisa Silajdzica) i Fadila Jaganjca (nedavno izabranog za pomocnika nacelnika Drzavne granicne sluzbe). Tuzilac je upozorio Dizdara da kao podnosilac prijave mora stajati iza navoda u prijavi. Izvori upoznati sa razgovorom Agica i Dizdara tvrde da je ovim razgovorom u Tuzilastvu na Dizdara, ustvari, izvrsen novi pritisak da povuce prijavu. Dizdar je odbio da to ucini, pitajuci navodno Agica da li je on advokat ili tuzilac.

U Dizdarovoj prijavi su opisana dva dogadjaja - saobracajna nesreca od 24. januara 2000. i njen finansijski "rasplet" u zenickoj filijali "Sarajevo osiguranja" 9. februara ove godine. Bila je to jedna od brojnih zimskih saobracajnih nesreca na zenickim ulicama: u Sarajevskoj ulici, kod Kazneno-popravnog doma, sudarili su se lokalni autobus "Zenicatransa" marke "Steier" i putnicko vozilo "passat". Vozac "Zenicatransovog" autobusa Nasrudin Pasalic je, obilazeci jednog "golfa", koji je prilikom skretanja u KPD Zenica "proklizao", presao na desnu stranu puta i udario "passata" koji se ukljucivao na put iz sporedne, jednosmjerne Ulice reisa Causevica. Putnickim vozilom je upravljao Nahmijaz Saric, mesar "Zmajevca".

"Bilo mi je cudno, ali vec tada me je jedan putnik upozorio da se cuvam ove nesrece, jer je taj mesar povezan sa Jaganjcem. Nisam na to obracao paznju, jer je bilo ocigledno da nisam ja kriv, nego vozac zpassata'. On se prikljucivao na cestu, ne zaustavljajuci vozilo i pored znaka zStop' i ne gledajuci na moju stranu i pored pravila desne strane, udario u autobus koji se kretao svega 20 kilometara na sat. Ali, onaj putnik je bio u pravu - policija je podnijela zahtjev Sudu za prekrsaje protiv mene, a ne protiv vozaca zpassata'. Nisam mogao da prihvatim da ja platim kaznu od svoje zcrkavice', a da mesar jos dobije i stetu", kaze danas Nasrudin Pasalic.

Dok na "Zenicatransovom" autobusu uopce nije registrovana bilo kakva steta, na "passatu" je konstatovana steta od 6.580 maraka. "Stete iz auto-odgovornosti se rjesavaju na temelju zapisnika policije. Iz sadrzine zapisnika se utvrdjuje odgovornost lica koje je prouzrokovalo stetu, i sa njegove police, odnosno police vozila kojim je upravljao, placa se steta. Tako je i ova steta odradjena. Sa police auto-odgovornosti zZenicatransa', namijenjene za stete koje pricine njihovi vozaci, isplacena je steta vozacu zpassata'. Steta je isplacena akontativno u iznosu od 3.500 maraka. Na osnovu ugovora o poravnanju, mi zadrzavamo pravo na povrat novca ako se dokaze da je odgovornost za nesrecu drugacija", objasnjava Mirhunisa Hamzic, sef pravne sluzbe zenicke filijale "Sarajevo osiguranja".

Sukobi unutar policije
Sada Ahmed Dizdar u prijavi tvrdi da su saobracajni policajci krivotvorili dogadjaj u zapisniku o uvidjaju, pod uticajem Jaganjca, Smajica i Sarica. Prema Dizdarovoj prijavi, Jaganjac i Smajic su 9. februara donijeli Aliji Kulenovicu krivotvoreni zapisnik o uvidjaju i nerealne racune o opravci "passata".

"Kulenovic je naredio Ahmedu Dizdaru, kao sefu Sluzbe za procjenu steta u filijali, da odobri isplatu cjelokupnog trazenog iznosa od 6.580 KM." Dizdar osporava visinu iznosa i, po Kulenovicevom naredjenju, odobrava isplatu akontacije u iznosu od 3.500 KM. "Kada je prijavljeni Alija Kulenovic, kao moj prvi pretpostavljeni, saznao da sam se ja upustio u provjeravanje osnova i prava na isplatu navedene stete iz auto-odgovornosti i poceo da provjeravam sta se stvarno desilo, te da sam kao rukovodilac Sluzbe osporio cjelokupnu zatrazenu stetu i zahtijevao vracanje akontacije, u znak osvete me je 23. marta 2000. godine razrijesio duznosti sefa Sluzbe za procjenu i likvidaciju steta", tvrdi Ahmed Dizdar u krivicnoj prijavi.

Zaista, saobracajni policajci Policijske uprave u Zenici su zbog ove nesrece podnijeli Zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka protiv vozaca autobusa Nasrudina Pasalica. Ali, nakon provedenog vjestacenja, sudija Zaim Pasic je donio rjesenje o obustavljanju postupka protiv Pasalica, jer nije bilo dokaza o njegovoj odgovornosti za nesrecu. "Zenicka policija se nije zalila na ovo rjesenje, tako da je ono postalo pravosnazno", potvrdio je nacelnik Policijske uprave Zenica Nihad Topalovic. Jos dok je trajao prekrsajni postupak, unutar same policije je otkriveno krivotvorenje. Dvojica policajaca koji su izvrsili uvidjaj i potpisali zapisnik, disciplinski su kaznjeni. Policija je sada podnijela zahtjev za pokretanje prekrsajnog postupka protiv Nahmijaza Sarica, vozaca "passata". Istovremeno, Saric se zalio na rjesenje Opcinskog suda za prekrsaje pozivajuci se na - supervjestacenje. Disciplinski postupak je proveden na zahtjev policijskih funkcionera u PU Zenica i MUP-u, ali ni disciplinski postupak niti istraga unutrasnje kontrole MUP-a nisu otklonili sumnje. Saobracajni policajci kaznjeni u disciplinskom postupku izjavili su da na njih "nije vrsen nikakav uticaj niti u toku uvidjaja, niti poslije". Sudija za prekrsaje takodjer porice da je bio izlozen bilo kakvom pritisku, mada policijski izvori tvrde drugacije.

Ali, unutar Policijske uprave Zenica i MUP-a Zenicko-dobojskog kantona, provjera navoda iz Dizdarove prijave obnovila je brojne personalne i principijelne sukobe medju policijskim zvanicnicima. Na zahtjev opcinskog javnog tuzioca, policija je provjeravala navode iz prijave, uzimajuci izjave od svih prozvanih. Izjavu je svojevoljno dao i Alija Kulenovic, iako kao federalni poslanik ima imunitet. Policija je, nakon prikupljanja svih izjava, pocetkom juna ocijenila da Dizdarova prijava nije osnovana. Jednostavno, nema dokaza da je na bilo koji nacin vrsen pritisak na policajce da krivotvore dogadjaj i zapisnik o saobracajnoj nesreci. Iako jos nema zvanicne potvrde, upuceni u istragu tvrde da ce takvom policijskom istragom biti odbacena kljucna tvrdnja iz prijave.

U Dizdarovoj prijavi je pisalo: "Prijavljeni Fadil Jaganjac je isforsirao ili pogresno svjedocio kao navodni ocevidac dogadjaja kod radnika Saobracajne policije da krivotvore stvarni dogadjaj i u zapisniku o uvidjaju od 24. januara 2000. godine konstatuju da je vozac vozila marke zpassat' vozio iz suprotnog pravca, pa je tako navodno vozac autobusa oduzeo vozacu zpassata' pravo prvenstva. Iza toga, dana 9. februara, prijavljeni Jaganjac i Smajic donose krivotvoreni zapisnik, na kojem nije oznacen broj i datum obaveznog protokolisanja u MUP-u Zenicko-dobojskog kantona, sa nerealnim racunima o opravci putnickog motornog vozila marke zpassat', kod prijavljenog Alije Kulenovica i upoznaju ga da je zapisnik krivotvoren a racun nerealan", napisao je Dizdar u svojoj prijavi, tvrdeci da je, i pored toga, Kulenovic nalozio isplatu stete.

Zvanicnici MUP-a nisu spremni da komentarisu dogadjaj, niti podnesenu krivicnu prijavu protiv funkcionera i radnika MUP-a. Ministar Zuhdija Rovcanin u izjavi za Dane najavljuje da ce "sve okolnosti biti istrazene u propisanoj proceduri", zbog cega on "ne moze da komentarise niti osnovanost, niti sadrzaj prijave". Nedzad Korajlic, pomocnik ministra za policiju, odbio je zahtjev novinara Dana za razgovor o ovoj internoj istrazi protiv policajaca, tvrdeci da nije nadlezan za slucaj.

Patkovic brani Dizdara
Upitan da li je upoznat sa prijetnjama osobnoj i porodicnoj sigurnosti podnosioca prijave Ahmeda Dizdara, ministar Rovcanin potvrdjuje da zna za ove prijetnje i da je tim povodom razgovarao sa Dizdarom. Prema nezvanicnim informacijama, Serif Patkovic, nekadasnji komandant Sedme muslimanske brigade i predsjednik zenicke organizacije demobilisanih boraca, sluzbeno je od policajaca zatrazio Dizdarovu zastitu. Poruka policijskim zvanicnicima je glasila da "zastite Dizdara ili ce se sami borci organizirati i pronaci one koji prijete". Nakon toga, prijetnje su prestale.

Unutrasnja kontrola MUP-a je poduzela istragu, ali Ramiz Pivic tvrdi da njome nije bio obuhvacen Jaganjac, nego samo dvojica saobracajnih policajaca, koji su kaznjeni. Ramiz Pivic je bio jedan od najvatrenijih "barjaktara SDA" na svim njenim osnivackim skupovima pocetkom devedesetih, ali je potom napravio policijsku karijeru i morao da prekine javni politicki i stranacki angazman.

Stranacku pripadnost Fadila Jaganjca nije lako identifikovati, jer je "na funkcije stizao i kao kadar SDA i kao kadar Stranke za BiH", tvrde u Opcinskom odboru SDA Zenica. Na posljednju funkciju sekretara MUP-a Zenicko--dobojskog kantona Jaganjca je predlozila Stranka za BiH, ciji je jedan od kantonalnih lidera upravo Alija Kulenovic, direktor zenicke filijale "Sarajevo osiguranja". Jaganjac je u medjuvremenu dostigao vrhunac policijske karijere i postao sef osoblja granicne policije. Za njega su Dizdarove optuzbe primjer na kakve probleme mora racunati jedan profesionalni policajac kada se odvazi da razotkriva korupciju u drustvu. Za Kulenovica, takodjer, to je besmislena optuzba jer njemu takav novac ne treba s obzirom na izuzetno visoke prihode od prodaje svojih slika i drugih aktivnosti. Kulenovic, izmedju ostalog, i putem svoje web-stranice prodaje ulja na staklu za 2.000 dolara i vise po jednoj slici. Kulenovic tvrdi da ne bi sebi dozvolio takvu blamazu zbog jedne banalne stete, jer je njegov cilj stvaranje ozbiljnog osiguravajuceg drustva, koje ce imati ugled i kod klijenata i kod poslovnih partnera. Izvori bliski Jaganjcu i Kulenovicu optuzuju Dizdara da je on "imao svoje kalkulacije sa stetom i svoje aranzamane sa nekom drugom frakcijom u MUP-u" i tvrde da "postoje dokazi o njegovim kriminalnim radnjama". Izvori koji poznaju njegov rad u bivsem ZOIL-u takve optuzbe protiv Dizdara odbacuju kao besmislene i montirane tvrdnje.

Dizdar pod istragom
U Opcinskom tuzilastvu tvrde da ce za odluku o sudbini Dizdarove prijave presudno uticati rezultati i saznanja prekrsajnog postupka, vjestacenja i interne istrage koju je proveo MUP. Prema uvjerenju tuzioca, jedina uloga Fadila Jaganjca u cijelom slucaju jeste da se "zatekao u kancelariji Alije Kulenovica kada je ovaj pozurivao Dizdara da likvidira stetu na zpassatu' i Dizdar je iz te slucajnosti pogresno shvatio da je rijec o intervenciji".

Za Ahmeda Agica, opcinskog tuzioca, ovo je izdvojeni slucaj i nema govora o tome da se nerealno isplacuju stete i krivotvore zapisnici o uvidjaju saobracajnih nesreca. Tuzilac Agic odbacuje i nezvanicne tvrdnje da je putnicko vozilo "passat" ustvari ukradeno, nudjeno na prodaju za svega 5.000 maraka, prodato i potom registrovano na "laznim papirima". Iz policijskih izvora nezvanicno se tvrdi da je tuzilac istovremeno naredio i prikupljanje podataka protiv Dizdara, u sklopu istrage o korupciji na poslovima procjene steta. Izvori u kriminalistickoj policiji upoznati sa obje istrage, tvrde da je realnije pokretanje krivicne istrage protiv samog Dizdara nego pokretanje istrage na osnovu njegove krivicne prijave protiv Kulenovica i ostalih.

Alija Kulenovic, direktor zenicke filijale "Sarajevo osiguranja", porice da je "na bilo koji nacin uticao na bilo koga da ucini bilo sta nezakonito". Prema tvrdnjama policijskih izvora, razlog za posjetu Fadila Jaganjca Aliji Kulenovicu nije bila intervencija u korist vozaca "passata", nego "upozorenje na nezakonit rad Ahmeda Dizdara". Citava Dizdarova kampanja je, prema ovom policijskom tumacenju, "samo pokusaj skretanja paznje sa sebe na one koji su ga razotkrili". Dizdara trenutno najozbiljnije optuzuju mehanicar, ciji je racun proglasen neosnovanim, i mesar, ciju je stetu osporio, ali navodno postoje i druge izjave protiv njega. Takvo tumacenje dogadjaja ne podrzavaju svi policijski zvanicnici. Jedan dio njih vjeruje da je istraga protiv policajaca opstruirana dogovorom prijavljenih da saobracajni policajci prihvate disciplinsku krivicu, a "istraga protiv Dizdara izmisljena na osnovu laznih dokaza i laznih svjedoka".

Policijski zvanicnici, za koje je poznato da su u sukobu sa Jaganjcom, nisu spremni da ove tvrdnje o "montiranom procesu" izreknu javno. Za njih, prica o Dizdarovoj prijavi je samo "vrh ledenog brijega": "Ispod povrsine se nalaze slucajevi u kojima su naplacivane daleko vece stete nego sto je steta u ovom slucaju. Ko je sve uticao i kako na isplatu stete za nesrece u kojima su ucestvovali vazni zvanicnici kantonalne vlasti, ali i na brojne druge? Da li je auto bio ukraden ili ne? Da li su osnovane tvrdnje o povezanosti policijskih zvanicnika sa dvojicom zkulturnih kriminalaca' koji zrade' poslove sa kolima i nekretninama i zperu' novac kroz privatizaciju? Ta pitanja ne postavlja ni policijska istraga, niti tuzilac, a to su kljucna pitanja za razumijevanje svih slabosti kantonalne i lokalne policije u Zenici, a ne samo osiguravajuceg drustva", kaze jedan pravni izvor blizak kantonalnim vlastima.

I ranije su postojale takve tvrdnje o povezanosti zvanicnika u policiji, politici i osiguranju sa dvojicom najpoznatijih i najuspjesnijih zenickih kriminalaca koji su tokom rata i protekle decenije stekli veliko bogatstvo u nizu sumnjivih poslova, od saradnje sa mudzahidima, iseljavanja Srba, ratne trgovine deficitarnim robama, preprodaje nekretnina do organizovanja lanca u kome su legalizirana putnicka vozila ukradena u inostranstvu. Takve tvrdnje su bez dokaza iznosila ili lica koja su i sama imala kriminalni dosje ili lica koja su imala, unutar policije, sukobe sa prozvanim zvanicnicima. Dio ovih veza pokusavali su da istraze francuski sudski istrazitelji, pa cak i Interpol, ali bez veceg uspjeha zbog opstrukcija lokalne policije. U Kantonalnom tuzilastvu vjeruju da je opcinski tuzilac Agic pogrijesio odlucujuci se da upozori Dizdara na posljedice prijave, umjesto da sam pokrene siru istragu. Bez obzira da li ce tuzilac Agic prihvatiti ili odbaciti Dizdarovu prijavu ili povesti istragu protiv njega, prijavljeni akteri slucaja najavljuju nastavak na sudu, kako bi odbranili svoju - cast.