Zavod za platni promet je zbog dugova blokirao racune bezmalo 11.000 firmi u Federaciji BiH. Privredi, po svemu sudeci, zbog ovoga prijeti masovni stecaj. Duze od tri mjeseca blokirane su firme koje su nekad vedrile i oblacile - one s predznakom "Cenex" i "Alemko", jednako kao i drzavna preduzeca koja su se nasla u lancu opce nelikvidnosti. Gotovo sve one drzavi duguju porez i carine. Ima i onih kojima, opet, milionske iznose duguje drzava. I nikom nista...

"Najbolje vam je da prvo platite javne prihode, da date drzavi ono sto je njeno, a da onda vidite za ostatak duga...", govori u telefonsku slusalicu direktor sarajevske filijale Zavoda za platni promet Husref Gazibegovic dok ulazimo u njegovu kancelariju, savjetujuci, valjda, tako nekog s dugacke liste firmi kojima je ZPP zbog dugova blokirao ziroracune. Shodno izmjenama Zakona o finansijskom poslovanju Federacije BiH, ZPP je duzan svakog mjeseca objavljivati imena svih nesolventnih firmi na podrucju FBiH. Kada je ZPP prvi put nacinio spisak, nastala je debela knjiga u kojoj je popisano ukupno 10.479 firmi u Federaciji BiH, ciji je racun zbog neizmirivanja dugova blokiran, u cak 9.334 slucaja duze od tri mjeseca.

Na spisku ZPP-a imena su svih pravnih i fizickih lica - imalaca ziroracuna koji su zakljucno s 31. majem bili nesolventni 90, 30 i 15 dana neprekidno. Medju rekorderima u duzini nesolventnosti (duze od tri mjeseca) su "Air Commerce d.o.o.", "Alem Com", "Alemao", "Alemko Komerc", "Alemko Company", dva "Cenexsa" u Novom Sarajevu i jedan u Novom Gradu, "Cesko Promex" (nekoliko firmi), "Dino Company", "Etruska" (devet firmi), "Hasanbegovic Company", "Halix", Robna kuca "Sarajka", "Teleshop", "Topa d.j.l.", dvije firme "Futura Group Internacional", dva racuna NIP "Ljiljan" d.o.o, Drzavna direkcija robnih rezervi...

Prema rijecima zamjenika federalnog ministra finansija Mehmeda Alijagica, zakonska obaveza objavljivanja spiskova nesolventnih firmi predstavlja uvodjenje prakse zapadnih trzisnih ekonomija o javnom objavljivanju podataka o poslovanju preduzeca: "Objavljivanje je bitno da potencijalni poslovni partneri tj. povjerioci imaju uvid u karakteristike poslovanja, odnosno rejting svojih buducih duznika. Do donosenja izmjena zakona koji ovo propisuje, podaci o nelikvidnim i nesolventnim preduzecima kod nas se nisu objavljivali jer je to bila poslovna tajna", objasnjava Alijagic.

TeleFax komunikacija Spisak ZPP-a, sve u skladu s izmijenjenim zakonom, objavljen je u Sluzbenom listu i okacen u sve poslovne jedinice ZPP-a. No, njegova svrha zasad je, osim obavijesti s kojim firmama ne bi bilo pametno imati posla, da povjerioce informira o tome da na sudu mogu pokrenuti duznikov stecaj. Ovaj spisak sadrzi samo naziv, sjediste firme te broj racuna, i njegov najveci nedostatak je u tome sto nigdje nema imena vlasnika niti direktora kompanije, sto bi uveliko razjasnilo fenomen ove "masovne nesolventnosti". Nema, sto je takodjer vrlo bitno, ni podatka koliki iznos firma zapravo duguje - drzavi i komitentima.

U pismenim odgovorima koje je poslao za Dane (jer nije imao vremena za razgovor), zamjenik federalnog ministra finansija Mehmed Alijagic rekao je da se slaze da su objavljivanje imena i prezimena vlasnika i direktora firme, kao i visine duga, potrebni i da ih treba ugraditi u Zakon: "To cemo najvjerojatnije brzo i uciniti jer se time u javnosti, i s aspekta morala vlasnika i direktora nesolventnih firmi, moze uticati na smanjenje obima nesolventnosti u Federaciji BiH."

Na popisu ZPP-a je veliki broj privatnih, ali i drzavnih firmi, jos uvijek neprivatiziranih. Medju privatnim najvise je onih koje su se zaduzivale bez ozbiljne ambicije da kredite ikada vrate. Tako je nastao citav lanac firmi, cak i slicnih, javnosti poznatih imena, koje su prestajale s radom kad bi nakupile dugove. Vlasnici bi dugove ostavljali u toj firmi, a potom otvarali novu, neopterecenu prethodno preuzetim finansijskim obavezama - neplacenim porezima, carinama, pozajmicama...

Zasticen kriminalni identitet Ovaj recept, uz opasku da ima i firmi koje nista preko racuna nisu radile i po dvije godine, potvrdjuje i direktor sarajevske filijale ZPP-a Husref Gazibegovic: "Da, bilo je dosta takvih slucajeva i u vise navrata se cak i iz naziva nove firme naslucivalo ko je vlasnik, ali nije bilo zakonskog mehanizma kojim bismo takvog onemogucili da otvori novu firmu i s njom napravi isto. No, nije moje da govorim imena biznismena koji su to radili."

Zbog vazecih zakona, jos uvijek je tesko proniknuti ko se sve krije iza firmi, u najmanju ruku, neobicnih naziva: "Anakonda", "Aplauz", "Arlekino", "Bajka", "Bas Emir", "Bonvivan", "Dzelila", "Dzidza", "Enigma", "Cuker", "Nargila", "Tri feniksa d.o.o" i "World Trade Centar d.o.o." sa sjedistem u Ferhadiji. Lako je jedino u slucajevima upotrebe porodicnih imena - cetiri firme s predznakom "Alemko" i sve cetiri blokirane, niz blokiranih "Cenexa", pa red "Etruske"... Zapravo jedino pravo pitanje je zasto zakonodavac nije (a mogao je) zakonom onemogucio ovakvo izvrdavanje placanja obaveza jer je potpuno neobjasnjivo zasto je odredba da vlasnik insolventne firme ne moze osnovati drugu vazila samo privremeno, od aprila 1998. do kraja 1999. Ova odredba prakticno je ukinuta donosenjem Zakona o upisu u sudski registar, a on u sebi nije imao i ovo ogranicenje.

"Problem s preduzecima ciji su racuni blokirani uglavnom zbog dugovanja drzavi (neplacenih poreza i carina) ciji su vlasnici osnivali nova preduzeca na ime nekog clana uze porodice i tako izbjegavali placanje finansijskih obaveza, problem je u okviru drugih resora i pitanje za nadlezne sudove", objasnjava Alijagic i predlaze: "Mislim da sto prije kod osnivanja tj. registracije svakog novog preduzeca treba zabraniti registraciju ukoliko se utvrdi da je doticni vlasnik bio vlasnik ili suvlasnik u nekom ranije osnovanom preduzecu koje ima neizmirenih finansijskih obaveza. Podaci o neplacenim fiskalnim obavezama uvijek se mogu dobiti od Federalnog ministarstva finansija, a podaci o neplacenim duznicko-povjerilackim odnosima od ZPP-a i od komercijalnih banaka."

Uzmi kredit i bjezi Osim ovoga, dosadasnja pravna regulativa nije sankcionirala vlasnika i direktora preduzeca za preuzete obaveze. Mehanizam famoznog akceptnog naloga "dusu je dao" za socijalizam, ali u socijalizmu se nije moglo desiti da firma ispari, vlasnik pobjegne i ostavi akceptni nalog uz opasku "Bog ce vam platiti", sto je u bh. tranzicijskom kvazikapitalizmu postala uobicajena praksa.

"Treba sprijeciti dalju zloupotrebu i mozda krivicno sankcionirati neizmirenje obaveza po osnovu akceptnog naloga, slicno kako je uradjeno izmjenama u oblasti krivicnog gonjenja u slucaju neplacanja carina. Ne smije se sve prepustiti slobodnoj volji", cijeni direktor Gazibegovic.

Famozni akceptni nalog, koji je uglavnom sluzio kao sredstvo malverzacije, tek nedavno je ukinut. "Na prijedlog Vlade Federacije BiH, nedavno je Parlament prihvatio izmjenu i dopunu Zakona o finansijskom poslovanju kojom se akceptni nalozi, kao instrument obezbjedjenja placanja, izbacuju iz upotrebe, jer se odavno u praksi pokazala njihova potpuna neefikasnost. U navedenoj izmjeni predvidjen je prijelazni period od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, u kojem duznici i povjerioci trebaju regulisati svoje medjusobne obaveze. Nakon isteka ovog roka, organizacija za obavljanje platnog prometa ce neizvrsene akceptne naloge vratiti povjeriocima", kaze zamjenik federalnog ministra finansija i napominje da je u Parlamentu Federacije BiH usvojen Zakon o ceku i Zakon o mjenici kao instrumentima placanja i obezbjedjenja placanja koji ce u buducim duznicko-povjerilackim odnosima nadomjestiti do sada prevazidjene akceptne naloge.

Moratorijum na drzavni dug Rjesavanje problema s drzavnim firmama, koje su uglavnom u tzv. lancu nesolventnosti, bit ce daleko teze. O cemu je rijec, najbolje se vidi na primjeru stamparije "Oko", ciji je racun blokiran duze od pola godine. Trenutno su blokirani zbog 360.000 KM duga. Samo "Oslobodjenje" (ciji je racun takodjer blokiran), prema rijecima direktora "Oka" Rasima Rape, ovoj stampariji duguje 1,5 miliona KM, sto je nesto vise od polovine ukupnih potrazivanja "Oka". U "Oslobodjenju", pak, vele da drzava njima duguje 2,6 miliona KM i da je to glavni razlog zbog kog ne mogu izmiriti svoje dugove.

"U ovom trenutku jedino rjesenje je da se dogovorimo o kompenzaciji u kojoj bi, recimo, tih stotinjak firmi koje su u lancu dugovanja medjusobno jedne drugima izmirile potrazivanja", kaze direktor Rapa i ne vjeruje da ce Vlada u njihovom slucaju pokrenuti stecaj: "Mislim da ce traziti neko drugo rjesenje jer u stecaj bi trebalo da idu kuce ciji su dugovi veci od njihove ukupne vrijednosti i one cija su potrazivanja nenaplativa. Oko 90 odsto nasih potrazivanja su od 20 firmi. Dio dugovanja nije naplativ u novcu, ali jeste u imovini", objasnjava Rapa, ali "Oko" vec ima jedan takav slucaj i to s NIP "Revija Press", koje im duguje 200.000 DM. Slucaj su dobili na sudu, presuda je pravosnazna vec dva mjeseca, ali jos nista nisu naplatili.

Otkako je racun blokiran, "Oko" posluje cesijama. Posto zakon, odnedavno, takav nacin poslovanja zabranjuje firmama ciji je racun blokiran, ni to vise nece biti moguce. "To je razlog vise da se sto prije nadje neko rjesenje. Ono se mora naci, a mi to ne mozemo sami jer, kao jos uvijek drzavna firma, ne mozemo dobiti nikakav kredit", objasnjava Rapa. No, ipak je optimista: "Nadam se da cemo za mjesec dana biti deblokirani i naplatiti potrazivanja. zOslobodjenje' je sada privatna firma, moze uzimati kredite. Dakle, moze za sebe pronaci rjesenje."

Mozda i moze, ali od drzave pare dobiti nece jer je na snazi tzv. Zakon o moratoriju ratnih potrazivanja i vazit ce jos dvije godine. "Federacija BiH ni teoretski nije mogla isplatiti ratna potrazivanja iz budzeta jer bi to u katastrofalnu situaciju dovelo tekuce finansiranje korisnika budzeta, prije svih Vojsku Federacije, borce, invalide i sehidske porodice... Uostalom, svaljivanje ovih potrazivanja na teret federalnog i kantonalnih budzeta ne dozvoljavaju ni medjunarodne finansijske organizacije. Sudbinu ovih potrazivanja Federacija BiH ce razmatrati sve do kraja isteka roka moratorija na potrazivanja", objasnjava Alijagic.

Sta ce biti... s kucom? Generalno, on navodi i to da je u pitanju nesolventnosti preduzeca, koncepcija medjunarodnih finansijskih institucija poznata i svodi se na odvajanje tzv. zdravog tkiva od nezdravog privrednog organizma: "To znaci da nema velikih mogucnosti da se iz budzetskih sredstava pomazu nesolventna preduzeca, vec da ona, u skladu s vazecim zakonima, idu u stecaj, tj. likvidaciju. Opcenito, ulazimo u fazu nemilosrdne i surove trzisne ekonomije, sto znaci propadanje preduzeca, ali i istovremeno osnivanje novih, privatnih."

Dakle, "poznato" je samo "opcenito". Ono konkretno i precizno jos uvijek nije, i niko u Vladi jos uvijek ne moze tacno ustvrditi sta ce biti s "firmama sa ZPP-ovog spiska" jer Vlada jos uvijek nije, valjda zbog godisnjih odmora, na koje nisu ni smjeli odlaziti, stigla izanalizirati efekte nesolventnosti i opce nelikvidnosti u Federaciji BiH.

"Sudbina uglavnom zavisi od samih preduzeca. Najvise ziroracuna blokirano je po osnovu izdatih akceptnih naloga u medjusobnom poslovanju, tj. zbog medjusobnih duznicko-povjerilackih odnosa, dok je znacajan broj racuna blokiran po osnovu fiskalnih obaveza (neplacanja poreza i carina). Kakvim ce mjerama Vlada pomoci nesolventnim, i drzavnim i privatnim, preduzecima, znat cemo ubrzo", tvrdi Alijagic i napominje da Vlada, izvjesno, najmanje moze pomoci onim preduzecima kojima su ziroracuni blokirani i koja su nesolventna zbog izdavanja akceptnih naloga, a gdje u momentu dospjeca obaveze na racunu duznika nije bilo raspolozivih sredstava. Jedan od nacina pomoci, veli Alijagic, a u cilju ublazavanja opce nelikvidnosti po osnovu blokiranih ziroracuna zbog neplacanja fiskalnih obaveza, jeste mogucnost privremene deblokade racuna i placanje fiskalnih obaveza u razumnom broju rata. No, to je samo opcija.