BULATOVIC: Danas, u 2000. godini, govorimo o necemu sto se zbilo prije 10 godina i kada se ovo zlo koje nam se izdesavalo osjecalo samo u korijenima. Oko Haske konferencije postoji niz predrasuda i zabluda, ali ja, buduci da je to za mene jedan od sustinskih i sudbinskih dogadjaja, pamtim svaki detalj. Na prvoj konferenciji, onoj na kojoj sam ja dao saglasnost, izrazio sam uvjerenje za koje sam mislio, i mislim, da je bilo najbolje moguce rjesenje: samostalnost za one republike koje to zele i mogucnost zajednistva za one koji to hoce. Prvobitno rjesenje je sadrzavalo u sebi krajnje pragmaticne principe uvazavanja samostalnosti Slovenije, koja je bila nesporna u tom trenutku, poseban program je bio za BiH, i polazio je od jednakih prava tri konstitutivna naroda. Za Hrvatsku je bio predvidjen specijalni status za Srbe, a Crna Gora je imala pravo da zajedno sa Srbijom nastavi da zivi u federaciji ukoliko to ona bude htjela. Ja sam dao saglasnost na taj dokument i nijesam promijenio svoju saglasnost, nego se promijenio dokument. U medjuvremenu, na narednoj sesiji, ostavljen je otvoren prostor da se licitira sa buducim specijalnim statusima, sto je vec tada otvorilo mogucnost sukoba koji su se kasnije desili na Kosovu i Metohiji, a BiH, kao po mnogo cemu specificna, bila je grubo umetnuta u cjelokupno rjesenje. Prema tome, vjerovatno ce pametniji i bolji ljudi od nas nekad dati sud da li sam bio u pravu.

DANI Da li je promjena Vaseg stava bila izazvana ucjenom od strane Milosevica?

BULATOVIC: Ne, ma kakvi. Ja inace spadam u grupu ljudi koji znaju da smo mi bivsi predsjednici jugoslovenskih republika u dovoljnoj mjeri doprinijeli ovoj nesreci, haosu i raspadu prethodne drzave, ali isto tako znam da mi nista tu nismo mogli da promijenimo. Jednostavno, postojao je jedan plan, koji se, nazalost, potvrdio i dokazao u narednim godinama, gdje je trebalo izvrci prethodnu Jugoslaviju nasilnoj disoluciji.

DANI Zasto je bas Jugoslavija bila interesantna?

BULATOVIC: Zato sto su mi to direktno i otvoreno rekli. Meni je u Bijeloj kuci 1996. godine direktno receno da Amerika ima veliki problem zbog evropskog ujedinjenja, da se strasno boji snazne Evrope i da je sasvim svjesna da ce u narednih nekoliko godina objedinjena Evropska unija ispostaviti zahtjev da se 100.000 americkih vojnika i oficira izmjesti iz Njemacke.

DANI Znaci, trebalo im je mjesto gdje ce stacionirati trupe i zbog toga je poceo rat?

BULATOVIC: Pa vjerujte da to ljudi apsolutno hladnokrvno iznose, to je problem americke administracije, koja polazi od cinjenice da ako 100.000 ljudi ostane bez posla, oni mogu stvarati velike probleme administraciji. Tada mi je jasno i glasno receno da treba rasporediti 50.000 vojnika u BiH, a 50.000 na Kosovu. Kada se tome suprotstavite, onda vam kazu: "Mladi gospodine, nemojte da mislite da zivite u pravednom svijetu." U tom svijetu svako gleda da zastiti svoje interese i meni je veoma tesko sto ovo nije prvi put, nego svaki put kada se desi neki globalni poremecaj svjetske moci, narodi i drzave na prostoru Balkana plate veliku cijenu. Pa nismo mi bili toliko nesposobni ili toliko zakrvljeni.

DANI Da li ste mogli izbjeci rat?

BULATOVIC: Ne, nismo. Moglo se izbjeci da nas nisu organizovano, sa strane, svadjali i podsticali. Znate, EU je imala jedan model kojim je mogla da smiri sve posvadjane republike, ona je taj model primijenila 1975. godine u Portugalu i danas je to mirna i prosperitetna zemlja. Predsjednik Milosevic i ja smo, na pocetku nasih unutrasnjih sukoba u prethodnoj Jugoslaviji, trazili da EU ne zauzme stav po kojem nas dijeli na dobre i lose momke, na zrtve i ubice, nego da kaze: "OK, posto svi zelite da dodjete u EU, imate vrijeme u kome cete se sami izmedju sebe prilagoditi zakonima EU i na taj nacin se posredno objediniti." Smijesno je da danas Zagreb hoce u EU, da Sarajevo, Ljubljana i Beograd hoce u EU, a toliko se medjusobno spore i svadjaju. To je bilo tako jednostavno da se uradi u samome startu. Medjutim, da vas podsjetim: kada su poceli sukobi izmedju paravojnih formacija Zbora narodne garde i JNA, Genscher je izjavio, ako se sukobi nastave, da ce priznati samostalnost Hrvatske. Sjecam se na kakvim je mukama bio tadasnji predsjednik BiH Alija Izetbegovic, jer je znao da ce BiH platiti najvecu cijenu zbog udaljavanja Beograda i Zagreba. Ne radi se ni o politickim garniturama ni o licnostima, radi se o nekim istorijskim neminovnostima. Veoma mi je tesko zbog uzasa koji se desio u BiH, kada se desilo ono vrijeme koje je Andric opisao, u kom provale bezrazlozna mrznja i najnize ljudske strasti. Nadam se da se to nikad vise nece desiti na ovim prostorima. Znam da i ljudi koje danas optuzuju da su veliki ratni zlocinci i da su odgovorni za smrt hiljada ljudi, ni na jednom sastanku nikada nisu zagovarali bilo kakav zlocin, etnicko ciscenje ili genocid. Prisustvovao sam pregovorima Izetbegovica i Karadzica i znam da su zlocini koji su se desili na terenu podsticani nekim spoljnjim okolnostima, jer surov je svijet u kome zivimo, morate nekome prodati oruzje.

DANI Nedavno se predsjednik Djukanovic izvinio Hrvatskoj i najavio izvinjenje gradjanima Bosne i Hecegovine. Sta mislite o tom potezu?

BULATOVIC: Mislim da je taj potez apsolutno besmislen i da je dokaz njegove unutrasnje politicke nemoci i zelje da se dodvori jednoj politickoj strukturi. Naime, Djukanovic u svojim aktivnostima ocekuje pomoc u okviru projekata Pakta jugoistocne Evrope. Priprema se sesija tog pakta u Zagrebu, a zna se da Djukanovic tamo ne bi mogao da dodje bez jednog takvog suludog politickog i besmislenog akta koji je uradio. Ja jesam za to da se stvari utvrde i rasciste do kraja. Mislim da oni koji su prvi krenuli da prave zlocine i ubijaju ljude snose veliku odgovornost.

DANI Ko je prvi krenuo?

BULATOVIC: Prvo je napadnuta JNA u Sloveniji. Danas je veoma jasno da to nisu bili slovenacki sumari ni Teritorijalna odbrana, nego da je to radila specijalno obucavana i pripremana jedinica njemacke tajne obavjestajne sluzbe. U tom trenutku, kada su ti mladi momci ginuli, kada su bili zarobljeni, ja sam poslao pismo Kucanu i molio ga da pusti vojnike koji su drzavljani Crne Gore. Veoma sam ponosan na to pismo. Rekao sam Kucanu da nikad ne bih molio za svoj zivot, ali ga molim da oslobodi te mladice, sto je on i uradio. Isti se proces desavao i u Hrvatskoj. Danas znamo da na JNA nisu pucali Hrvati, koliko god bili ostrasceni nacionalisti, nego grupe hrvatske emigracije iz Kanade, pod kontrolom njemacke tajne sluzbe. Ta spirala zla se desila po istom scenariju u BiH. Moj zadnji razgovor sa Izetbegovicem je bio oko toga da Crna Gora prihvati 80 muslimana iz zatvora u Foci, koja je tada bila izlozena napadima srpskih paravojnih formacija. Ti ljudi su spas i utociste nasli u Crnoj Gori, a neki se i dan-danas nalaze u zatvoru u Spuzu.

DANI Mozda, ali znate da je u istom periodu policija Herceg-Novog predala 100 izbjeglih muslimana policiji Republike Srpske, poslije cega im se gubi svaki trag.

BULATOVIC: O ovoj uzasnoj gresci koju su napravili organi Crne Gore raspravljala je Skupstina dva dana i dvije noci. Radilo se o tome da se policija Herceg-Novog tada ponasala u skladu sa zakonima kao da Jugoslavija postoji i da je sasvim normalno da policija moze isporuciti odredjena lica u okviru jedne drzave.

DANI Ali tada je vec trajao rat i bilo je jasno da se radi o izbjeglicama.

BULATOVIC: Tada jos uvijek to nije bilo jasno. Tek kada su ti ljudi izruceni, a akcija je trajala 24 sata, tada smo to saznali i zaustavili akciju koja nikada vise nije bila ponovljena. Licno me boli potpuna neizvjesnost sudbine tih ljudi i tu snosim svoj dio odgovornosti. Ali radilo se o gresci, ne o namjeri.

DANI Mislite li da odgovorni za taj zlocin trebaju odgovarati pred sudom?

BULATOVIC: Vidite, to pitanje je pokrenula SDA, koja je tada bila zastupljena u Skupstini Crne Gore. Skupstina je zakljucila da nema elemenata za odgovornost i te su zakljucke prihvatili predstavnici SDA jer nije postojala namjera da se to uradi. Ne mozete da kazete da ste ucestvovali u nekoj genocidnoj radnji ako, s jedne strane, ta radnja nije dokazana, a sasvim je evidentno da nije postojala namjera. Nismo ljude hapsili da bismo ih nekome stavili pred stroj za egzekuciju.

DANI U ratovima u prethodnoj Jugoslaviji Vojska Jugoslavije je stala na stranu srpskog naroda. Cije interese brani danas u Crnoj Gori?

BULATOVIC: Ne mislim da je tako. Mene strasno brine i boli sto se danas u Crnoj Gori stvara potpuno nepotrebna antiarmijska kampanja, po istom scenariju i od istih autora koji su to radili u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Ovdje se zeli predstaviti VJ kao okupatorska vojska. Za vrijeme NATO agresije VJ je imala 60.000 pripadnika na teritoriji Crne Gore. To su sve ljudi odavde, moj brat, moj rodjak. VJ ne moze biti remetilacki faktor u Crnoj Gori, jer su to gradjani Crne Gore.

DANI Kako objasnjavate da vecina gradjana Crne Gore dozivljava postupke VJ kao okupatorske?

BULATOVIC: Ja sam siguran da vecina ne dozivljava VJ kao antistabilizacijski faktor. Istrazivanja javnog mnijenja su pokazala da je VJ institucija sa najvise povjerenja u Crnoj Gori.

DANI U Jugoslaviji su trenutno aktuelni savezni izbori, ali se sve cesce spominje mogucnost referenduma u Crnoj Gori. Potpredsjednik Vase partije je izjavio da cete prihvatiti rezultate referenduma?

BULATOVIC: Zasto vas to cudi? Pa mi to pricamo od z98. godine.

DANI Ne biste trazili intervenciju VJ u slucaju proglasenja nezavisnosti Crne Gore?

BULATOVIC: Zaboga, ne.

DANI Pod kojim uslovima biste prihvatili rezultate referenduma o nezavisnosti Crne Gore?

BULATOVIC: To smo rekli nebrojeno puta, ali se ovdje stvara slika o SNP-u kao teroristickoj organizaciji. Ako se u demokratskoj proceduri 50 odsto plus jedan gradjanin izjasni za nezavisnost, i mi bismo se u parlamentu nasim glasovima pridruzili toj zelji gradjana. Prije neposrednog izjasnjavanja gradjana, neophodno je omoguciti barem sest mjeseci rasprave i iznosenja za i protiv te odluke na drzavnim medijima. Treba takodje rascistiti biracke spiskove i nakon toga su rezultati referenduma Sveto pismo za nas. Danas u Crnoj Gori, za koju svi, ukljucujuci i bh. medije, tvrde da je demokratska, jedan Momir Bulatovic nema teoretske sanse da se kao predsjednik najjace pojedinacne partije pojavi na drzavnim medijima. Moze samo pod uslovima da mu se crtaju jos jedni brkovi i da se siri neistina da neko ko je najljepse godine svog zivota ugradio u Crnu Goru i njeno mjesto u Jugoslaviji bude proglasen za izdajnika Crne Gore.

DANI Sta bi se desilo da crnogorska vlast, zbog odredjenih razloga, bude primorana da proglasi nezavisnost, a medjunarodna zajednica to podrzi?

BULATOVIC: Desio bi se gradjanski rat. Krvavi gradjanski rat, bez ucesca Vojske Jugoslavije.

DANI Zar to ne bi bilo strasno? Ko bi bile zaracene strane?

BULATOVIC: Da, to bi bilo strasno. Mi imamo dugu istoriju medjusobnih unutrasnjih sukoba. Odgovornost za odrzanje mira lezi na najjacim politickim strankama. Na nedavnom susretu sa DPS-om mi smo javno rekli da se mora postovati Ustav SRJ i Ustav CG. Rekli smo im da, ako zele samostalnu CG, neka to izvedu uz postovanje Ustava i svih prethodnih uslova za referendum. Ako to uspiju, sretno im bilo, mi cemo postovati volju gradjana. Svaki drugi put je put gradjanskog sukoba. Dobili smo uvjerenje od DPS-a da ce postovati ove uslove i zajednicki smo konstatovali da nema osnova za bilo kakav sukob i gradjanski rat. Moze da se desi neki incident izmedju VJ i crnogorske policije, sto moze da brine trenutno ali ja tu ne vidim mogucnost gradjanskog rata u CG. Vojska Jugoslavije nema sta da trazi u unutrasnjim sukobima, ali ako bi neko sa strane htio da brodovima Seste flote ili marincima stiti tu samoproklamovanu i smijesnu samostalnost Crne Gore, naisao bi na zestok otpor VJ , kao u slucaju Kosova i Metohije.

DANI Mislite da bi VJ mogla da sprijeci ulazak NATO snaga u Crnu Goru? Imamo iskustva sa Kosova.

BULATOVIC: Na Kosovu se nalaze mirovne snage UN-a. To sto se Rezolucija 1244 ne implementira, to sto se NATO i Amerika ponasaju siledzijski, nije samo nas problem, to je problem medjunarodne zajednice. Mi uopste nismo htjeli taj sukob sa NATO-om, ali je problem sto su oni htjeli da na jednoj tacki Balkana pokazu silu svog oruzja. Ja imam obicaj da kazem da se na Balkanu uopste ne razlikuju americki prijatelji od neprijatelja. Jer prijatelji dobijaju prijetnje bombama, a neprijatelji bombe.

DANI Zbog cega je doslo do razlaza izmedju Vas i Djukanovica? Da li zbog starih, zelenasko-bjelaskih podjela, ili je nesto drugo u pitanju?

BULATOVIC: Kako vrijeme prolazi, pokazuje se nesto sto mene cini ponosnim i zadovoljnim. Kada sam izgubio na predsjednickim izborima, majka mi je rekla: "Bolje da si ovako izgubio nego onako dobio." Djukanovic ima strasan problem. On kritikuje 10 godina prethodne vladavine, od kojih je osam godina on poslusno, mirno i krajnje disciplinovano sjedio uz skut Slobodana Milosevica. Znate, ja sam za vrijeme svog predsjednickog mandata preko 120 dana proveo na mirovnim konferencijama posvecenim Bosni i problemima integracije, dok je za to vrijeme narod ovdje mislio: "Milo daje plate" , "Milo daje penzije" itd... Meni je problem potpuno jasan. Djukanovic je prihvatio sve ono sto je meni nudjeno, a to je da mjera njegovog politickog uticaja i uvazavanja u svijetu zavisi od distanciranja od Milosevica. Ja to nisam prihvatio, nego sam u Bijeloj kuci rekao: "Najtezi posao na svijetu je pred vama braniti Milosevica, ali, gospodo, razgovarate sa njegovom advokatom." Jer prvi covjek Crne Gore nema veceg i preceg interesa od odrzavanja dobrih relacija sa prvim covjekom Srbije. I danasnja situacija pokazuje besperspektivnost Djukanoviceve politike. On se nalazi u jednoj rupi, nema vise prostora ni naprijed ni nazad.

DANI A kako vidite poziciju Slobodana Milosevica? Da li se on nalazi u svojevrsnoj rupi? Zar nije Srbija trenutno najizolovanija zemlja?

BULATOVIC: Samo da vas podsjetim. Ono sto mi ovdje krstimo kao "medjunarodna zajednica" je manje od 20 odsto svjetskog stanovnistva. Predsjednik Milosevic je jedan od najsposobnijih politicara s kojim sam imao prilike da se sretnem, covjek sirokog obrazovanja i iskreno posvecen stabilizaciji prilika u cijelom regionu. To je pokazala i Dejtonska konferencija kada ga je ta ista americka administracija nazivala "dejtonskim princem", jer smo donijeli niz rjesenja koja su nas cak dovela u sukob sa rukovodstvom Republike Srpske.

DANI Nisam cula za "dejtonskog princa", ali jesam za "faktora mira". Medjutim, danas je Milosevic proglasen za ratnog zlocinca. Smeta li Vam da budete predsjednik vlade zemlje ciji je predsjednik optuzen za ratne zlocine?

BULATOVIC: Ne, zato sto sam siguran da se na tom spisku nalazi potencijalno 10.000.000 ljudi. Ubijedjen sam da sam i ja na tom spisku. Znate, besmisleno je i mislim da je to jedna od najvecih diplomatskih gresaka. U nastupu nemocnoga bijesa, koji je cesto karakteristican za Madeleine Albright, donesena je jedna takva suluda odluka. Ako se tom logikom ide, pa onda stavite i Billa Clintona na potjernicu za ratne zlocine, jer predsjednik Milosevic nije naredjivao da se ispaljuju bilo kakve granate po BiH i Hrvatskoj, a Clinton je ucestvovao u odredjivanju ciljeva gdje su ginule stotine i hiljade neduznih zena i djece.

DANI Vi zaista mislite da Milosevic nije naredjivao granatiranje po BiH, gdje je nastradalo na stotine hiljada neduznih civila?

BULATOVIC: Ne da mislim, nego znam, jer sam bio na razgovorima na kojima je uporno, i podizuci glas, insistirao da se prekine suluda aktivnost. Ko bi normalan pucao sa okolnih brda po Sarajevu, pa smo molili i zaklinjali da se to ne radi. Ali su nam objasnjavali da su fakticki bili prisiljeni, da se na pojedinim soliterima nalaze snajperi, pa je ta luda logika rata dovela do suludih stvari, ali mogu svoj zivot da polozim jer znam da niko normalan ne bi mogao da naredi granatiranja naseljenog grada, bez obzira ko u njemu zivi.

DANI Da li se Karadzic nalazi u Srbiji?

BULATOVIC: Ne znam nista o tome.

DANI Rekli ste da bi samo lud covjek naredio granatiranje. Za Karadzica i Mladica se jos ne zna da li su ludi, ali se zna da su oni bili komandanti vojske koja je to radila. Da li ce ih Beograd privesti pravdi?

BULATOVIC: Prvo dolazimo do ad hoc tribunala u Haagu, koji je i sa pravnog i sa civilizacijskog stanovista, po meni, jedna sramna ustanova. Medjutim, da vas podsjetim da je prvo sudjenje za izvrseni ratni zlocin, za ubistvo neduznih muslimana, uradjeno na pocetku rata u Crnoj Gori, i da su pocinioci bili kaznjeni najvecom kaznom od 20 godina zatvora.

DANI Ali u odsustvu i do sada nisu nadjeni...

BULATOVIC: Da, ali je to pokazalo namjeru nase drzave da se ne miri sa takvim zlocinima. Sporazum sa Haskim tribunalom je trebao zazivjeti 1998. godine, ali je tada Haski tribunal postao politicka institucija. Znate, veoma je tesko kada gledate da jedna takva institucija placa kriminalce po Srbiji da otimaju pojedine ljude, i da, recimo, uzmu jednog gospodina Krajisnika, otmu ga na onako surov nacin, ponistavajuci sve ono sto je ta medjunarodna zajednica do tada uradila. Krajisnik nije mogao biti na bilo kojim listama za izbore a da mu prije toga Carlos Westendorp nije izdao certifikat da ni na koji nacin nije pod istragom Tribunala. Gledao sam i znam da takvi certifikati postoje. I onda odjednom, poslije godinu dana, jednog covjeka na pravdi Boga odvode u nesto sto je kobajagi pravna institucija.

DANI Ako ne priznajete Haag, a zlocini su se ipak desili, zlocini za koje su nedvosmisleno odgovorni ljudi iz Srbije i Crne Gore, ne mislite li da bi ti ljudi trebalo da ipak negdje odgovaraju zbog toga sto su uradili?

BULATOVIC: Podsjecam vas da se ovdje u Bijelom Polju vodi postupak zbog otmice u Strpcima.

DANI Ali neefikasno i na rate, zar ne?

BULATOVIC: Da, ali u moje vrijeme je to pocelo, trazili smo saradnju policije Republike Srpske, trazili smo dokaze, trazili smo osumnjicene, ali to nismo dobili. Medjutim, jasno je da mi radimo na tome.

DANI Medjunarodna zajednica dozivljava Djukanovica kao nekog ko Crnu Goru vodi Evropi, dok Vas vide kako gurate Crnu Goru u Milosevicevo izolovano okrilje.

BULATOVIC: Kako vi dozivljavate Djukanovica, to je jedna stvar. Mi koji zivimo ovdje znamo da se u Evropu ne ide sa registracijom ukradenih automobila, svercom cigareta, droge, oruzja i bijelog roblja. Put gospodina Djukanovica je put u evropsko podzemlje. Za njim ce uskoro biti raspisana potjernica, ali ne Haskog tribunala, vec za uskracivanje prihoda Evropskoj uniji. Licno sam gledao dosjee uradjene u Italiji koji terete Djukanovica za pronevjere preko 500 miliona dolara.

DANI Bez obzira na te dosjee, Djukanovic je rado vidjen gost u evropskim metropolama.

BULATOVIC: Samo do one tacke gdje oni ne kriju da ga dozivljavaju kao svog prirodnog saveznika u rusenju Milosevica. Ako Djukanovic, ne daj Boze, uspije u svom poslu, Crnu Goru ce zadesiti ogromna nesreca, jer bi tada prestala biti interesantna i bila bi poklopljena interesima svjetskih mocnika.

DANI Vi ocigledno mislite da bi u Milosevicevom okrilju Crna Gora bila sretna zemlja. Da li se slazete sa svim njegovim potezima, da li imate neke primjedbe i kako mu ih saopcavate?

BULATOVIC: Neko misli da je to nesreca, ali to je neponovljivo zadovoljstvo za mene da 10 godina saradjujemo. Mi dnevno razrjesavamo probleme. U svijetu svi misle da sam ja poslusnik Slobodana Milosevica. To je moja sudbina, ja sam samo njegov dobar saradnik, jer smatram da je covjek vise nego otvoren za argumente.