Sandra Vitaljic, diplomant cuvene praske skole FAMU, umjetnicki je fotograf i fotoreporter, a nama je uglavnom poznata kao fotograf zagrebackog Nacionala. Izlaze od 1993. i u toku je njena prva samostalna izlozba u Sarajevu. U Galeriji "Mak" su od 29. augusta do 3. septembra postavljene njene fotografije - "subjektivni dokumenti", kako ih zove, snimani na razlicitim lokacijama: od Bogote, u kojoj je suradjivala na predstavi proslavljenog reditelja Paola Magellija, preko San Francisca do Sarajeva, u kojem je boravila u nekoliko navrata. U fokusu njenog objektiva je covjek, a ova "mala" sarajevska izlozba je, zapravo, work in progress, priprema obimnijeg pregleda njenog dosadasnjeg rada.

 Malo vremeplova. Sjecate li se Briana Setzera? Oni vec vremesniji pamte ga iz osamdesetih kao gitaristu i utemeljitelja legendarne rockabilly grupe Stray Cats, dok bi se mladji mogli prisjetiti Grammyjem nagradjenog albuma Dirty Boogie. Danas je lider big banda koji svira swing i ima novu plocu koja se zove Vavoom! Nimalo zazora od fascinacije pedesetim, mnogo duvaca, bogat zvuk i nekoliko obrada - medju kojima je i Caravan velikog Dukea Ellingtona - krase ovaj album nekadasnjeg heroja koji je tragicno nastradalim pionirima rock and rolla Geneu Vincentu i Buddyju Hollieju dao punk odijelo, a danas se fura na Count Basiea i Louisa Jordana, "przi" s velikim orkestrom i, kako tvrde u americkom magazinu People, trenutno ima ponajbolji album u Sjedinjenim Drzavama.

Slobodan Djurasovic je legendarni sarajevski profesor knjizevnosti kojeg citalacka publika pamti po dobroj knjizi o Mirzi Delibasicu i Vahidinu Musemicu Svjetla za daljine. Njegov nedavno izasli roman Za brodom trag je samizdat, a radi se o - kako je ispisao recenzent te knjige Gradimir Gojer - "romanu ljubavnog dueta". U istom je zanru Djurasovic, danas jedna od vaznijih licnosti za milje urbanog Sarajeva, objavio i svoju proslu knjigu Sesto subotnje zvono. Promocija nove zakazana je u ponedjeljak 11. septembra u Kamernom teatru 55 u 20 sati.

Proslog petka je umro tata Paje Patka. U agencijskoj vijesti da je u 99. godini od leukemije umro Carl Barks, strip-crtac koji je za Walta Disneya konacno uoblicio Donalda Ducka, ne stoji da je smusena pacija prznica, psiholoska slika i prilika Amerikanca nize srednje klase, nakon Drugog svjetskog rata uvezla americku kulturu u socijalisticku Jugoslaviju. Bilo je to, tvrdi hronicar pop-kulture Bogdan Tirnanic, negdje 1947, kad je Josip Broz Tito listao primjerak beogradske Politike i upitao: "Sto je to, bogati, ovdje je nekad bio Pajo Patak!" Taj strip, koji je postao popularniji cak i od Mickeya Mousea, napravio je covjek koji je radio na 35 raznih likova, da bi 1943. presao na stripove. Ukupno je napisao 400 strip-scenarija, nacrtao 6.000 stranica i 200 ilustracija za naslovnice. Pred kraj zivota postao je bogati slikar, a neke od njegovih slika s Disneyevim likovima dostizale su cijenu od 200 hiljada dolara.