Vasi clanci sluze da poguraju situaciju nabolje

(“Perpetuum mobitel”, Dani br. 167, 11. august 2000, str. 26)

Kao prvo, zelim da uputim pozdrave najboljoj redakciji u drzavi ili ovom sto mi zovemo drzavom. Mislim da ste vi najbolji list na Balkanu, a to kazuju i nagrade i priznanja koja ste dobili. Sljedece sto zelim da kazem jeste da odam priznanje i zahvalim vasoj novinarki Snjezani Mulic-Busatlija na clanku “Perpetuum mobitel”. Svaka cast za razgovor sa gospodinom iz

PTT-a koji je, nazalost, moram reci, moj kolega marketar, a koji veoma slabo kopca neke skolske stvari i trebalo bi ga poslati na ubrzani kurs kod postovanog profesora Tihi Borisa (puno pozdrava mom profesoru). Kolega je toliki monopolista da ga nije briga sta svijet misli o njegovoj kompaniji i ja kao kolega mogu da kazem da mora malo pogledati oko sebe u korist svoje kompanije. Istovremeno ga molim da ove opaske ne uzme za zlo nego kolegijalni savjet. Za pohvalu je svako novo pojeftinjenje koje se najavi i stigne iz PTT-a. Ovo se odnosi na nove cjenovnike koji startaju od 21. augusta. Mislim da vasi clanci i sluze da poguraju situaciju nabolje i nadam se da cete i dalje to ciniti. Ja shvatam da se sve nase kompanije bore sa tehnologijom, ali npr. iako je smanjena cijena domene godisnje na 84 marke, jos uvijek je iznad svjetske cijene. Svaki dan sa portala Yahoo.com mozete procitati reklamu – godisnja domena only 12$, znaci 24 marke. Jos uvijek cetiri puta jeftinije. Jednostavno, to nase trziste ne moze da podnese i ja bih kolegu podsjetio na lekciju “ekonomija obima”. Masa domacih korisnika Interneta su mlada raja i studenti jer starijim je tesko da se uklope u to, a svi znamo kakve su studentske platezne mogucnosti. To se posebno odnosi na  problem Internet-pretplate, koja se placa nizasta isto kao i pretplata na mobitel. Ta praksa se mora zaustaviti ili svesti na neku simbolicnu vrijednost (1-2 KM). Mnogi moji poznanici koriste Internet za pomoc u studiranju, trazeci clanke koji im mogu pomoci pri izradama seminarskih radova i drugih projekata. Koriste ga mozda 20 sati mjesecno i sad, znaci, oni na tih 20 KM racuna moraju dati i onih 11 KM pretplate! Ovim putem trazim npr. da se svi BiHnetovi racuni iznosa do 50 KM oslobode pretplate. Druga stvar koja bi mogla da se napravi je ta da svi pozivi sa modema na BiHnetov server budu besplatni. To znaci da se za vrijeme surfanja ne placaju telefonski impulsi kad se poziva broj 0992800. Predlazem PTT-u da ovo isproba u probnom roku od npr. tri mjeseca, da uvidi uticaj takvog nacina naplacivanja na broj korisnika. Ubijeden sam da kompanija nece propasti i bankrotirati ako se ovo pokusa. Ne smijemo dopustiti da se poredimo sa Albanijom ili Bjelorusijom za dobrobit stanovnika drzve, a i same PTT kompanije. U nadi da ce celnici u PTT-u doci do ovog pisma i pokusati bar da isprobaju moje prijedloge.

Edwin M., Maglaj

Marihuana ne lijeci

(“Deset razloga za”, Dani br. 161, 30. juni 2000, str. 34)

Prebirajuci po proslim izdanjima Dana naisla sam na clanak koji je vazan za legalizaciju marihuane, sto je vruca i popularna tema kako u politickim tako i u akademskim krugovima sirom svijeta. Koliko podrzavam advokaturu za legalizaciju pojedinih supstanci, toliko sam protiv nepotpunih i nepodrzivih argumenata, jer smatram da takvi argumenti vise stete nego koriste, unistavaju kredibilitet i umanjuju ozbiljnost pokreta za legalizaciju.

Nazalost, u 10 navedenih razloga za “za” u vasem clanku, vise nego jedna od cinjenica nije bila predstavljena na korektan nacin. Citajuci, nije mi bilo u potpunosti jasno da li ste imali namjeru da clanak bude sarkastican, sto bi objasnilo ton neozbiljnosti, ili je taj sarkasticni prizvuk slucajan. U svakom slucaju, novinarstvo koje je vezano za naucne i pravne teme, po mom misljenju, ne moze sebi dozvoliti pogresne interpretacije.

Zelja mi je da vam ukazem na nepotpunosti u vasem clanku. Razlog 3: “Prema svim relevantnim istrazivanjima, konzumiranje marihuane i hasisa nikad, ali bas nikad ne izaziva ovisnost. “ Marihana moze da izazove psiholosku zavisnost, od koje se cak i teze lijeciti nego od fizioloske. Ucestalo koristenje marihuane moze, takoder, dovesti do povecane tolerancije. “Takoder, ne izaziva potrebu za uzimanjem tezih droga, koje izazivaju ovisnost, nego ce prije biti da je umanjuje. Ne vjerujte raji koja definitivno ‘zna’ da sa dzointa prelazis ziher na spricu, jer takvi uglavnom – da nisu pelcovani pod prijetnjom iskljucenja iz skole – ne bi ni umjeli razlikovati spricu od onoga drugoga, sto bi mogao biti dzoint.“ Veza izmedu konzumiranja lakih i teskih droga nije vezana za “potrebu”. Argument je da korisnici ilegalnih droga dolaze u kontakt za preprodavacima, koji zaraduju vise na preprodaji teskih droga, te su samim tim izlozeniji teskim drogama. Kada se govori o legalizaciji marihuane, argument je da legalizacija moze da smanji upotrebu teskih droga upravo zato sto kupovina ne dovodi u kontakt sa preprodavacima teskih droga. Koristenje marihuane direktno ne vodi koristenju teskih droga, i vecina korisnika marihuane nikad ne prede na teske droge, medutim cinjenica je da su skoro svi korisnici teskih droga poceli sa marihuanom.

Razlog 6. “…Indica je ljekovita u slucajevima nekih psihosomatskih i psihomotornih oboljenja, pa je poznat slucaj legendarnog kosarkasa Kareema Abdula Jabaara, kojem je americka drzava Kalifornija dopustila konzumaciju marihuane kao olaksavajuceg sredstva pri cestim napadima migrene. “Koristenje rijeci ‘ljekovita’ je nekoretna jer marihuana ne lijeci. Marihuana smanjuje osjecaj boli, te se u malim dozama moze koristiti za simptomaticni tretman. Marihuana takoder (u SAD-u) moze biti propisana pacijentima koji su u kasnim stadijima AIDS-a, te imaju hronicne bolove, sto ne znaci da im je dozvoljeno da kupuju marihuanu od lokalnog dealera – oni sa receptom podizu propisanu kolicinu – iz specijalizovanih apoteka!

Razlog 9. “… Omrazeni streberi iz prvih klupa u vasem razredu nikad nisu probali marihuanu ili hasis... “ Istrazivanja vezana za upotrebu lakih droga pokazuju da je tesko napraviti prototip korisnika, ili nekorisnika, jer upotreba marihuane je prisutna u svim socijalnim grupama kao i u svim generacijama (vise-manje).

Razlog 10. “Trzisna maloprodajna cijena marihuane i hasisa, ciju smo blagotvornost i neproblematicnost opisali u prethodnih devet tacaka, vec dekriminalizacijom bi drasticno opala i postala prihvatljiva svima.“ Da li bi i koliko opala, pitanje je debate! Dekriminalizacija supstance za koju su ljudi spremni platiti velike svote je odlican izvor prihoda drzavi – za ocekivati je da bi porez bio ogroman, tako da na kraju, sa finansijske tacke gledista, vjerovatno obicni konzumer ne bi osjetio razliku. Normalno, kao sto se mogu cigare kupiti za nesto nize cijene na crno, mogli biste kupiti i marihuanu; i opet bismo bili gdje smo i poceli – u ilegali.

Jos zelim da naglasim da pokret za dekriminalizaciju nije baziran na ideji da je marihuana, ili bilo koja droga, odlicna ili blagotvorna, nego da legalizacijom problem kriminala mozemo pretvoriti u zdravstveni problem. Umjesto da hapsimo i zatvaramo korisnike (sto znaci da ih cinimo neproduktivnim i troskom), mozemo im ponuditi socijalnu podrsku i terapiju, sto kosta mnogo manje i drzavu, i gradane, a i same korisnike.

Nadam se da cete moje kritike prihvatiti na konstruktivan nacin. Zelim vam puno uspjeha u radu.

Galma Jahic

Rutgers University Center for Law and Justice, Washington Street Newark, SAD

Pohvala Jergovicu

(Historijska citanka: “Nesvrstani svijet”, Dani br. 168, 18. august 2000, str. 66)

Ovu pohvalu upucujem Miljenku Jergovicu na prici iz br. 168. Pohvala je namijenjena iskljucivo domisljatosti kojom je ukratko opisao spoj ovdasnjeg mentaliteta i proslog sustava koji je u njemu nasao plodno tlo. I sam nekad u sebi imam osjecaj nekog ponosa zbog neceg neizrecivog, ali sam sebi kazem prvo napravi nesto konkretno pa onda se osjecaj tako. To je neko lose naslijede, mozda i dobro jer je osjecaj jedinstven kao kokakola. Kamo srece da nisam imao povoda za ovu pohvalu, ali bilo je i istine u tom svijetu, dokaz su ljudi s kojima sam ostao dobar, cija velicina nije bila u njihovoj slici, jer su bili ruzni i nekarizmaticni, vec u njihovoj ljudskosti i susretljivosti koji su jedinstveni kao gajba niksickog. Svaka slicnost sa necim nostalgicarskim je iskljucena, postoji samo slicnost.

Darko Kujundzic

Q-groznica se lijeci obicnim antibioticima

(“Od hajvana do insana”, Dani br. 168, 18. august 2000, str. 34)

U  tekstu “Od hajvana do insana” procitao sam veoma cudnu izjavu dr. Bajrovica sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu u vezi q-groznice u Kaknju. Ne znam sta je htio reci? Da su se ljudi zarazili jeduci uvezeno kengurovo meso? I to je sve procitao u knjizi dr. Durdevica i dr. Teftedarije u izdanju sarajevske Svjetlosti, 1987. Zelio bih ga podsjetiti da je q-groznica infekcija koja se najcesce prenosi zrakom i, eventualno, pijenjem mlijeka od zarazenih zivotinja. Sa zivotinje na zivotinju prenosi je najcesce krpelj. Mozda je neko popio kengurovo mlijeko, a ko ga je nabavio, trebalo bi pitati tog “uvazenog strucnjaka” dr. Bajrovica.

Osim toga, lijeci se obicnim antibioticima iz grupe tetraciklina, eritromicinom ili chloramphenicolom, na koje vecina pacijenta veoma dobro reaguje ukoliko se tretman zapocne blagovremeno. U protivnom moze preci u hronicnu fazu i uzrokovati endocarditis, koji je se teze lijeci. O tempora o mores. Bajrovicu svaka cast!!! Odlican ste casopis i redovno vas citam...

Gordon Hyde

Sjajan tekst, Ivane!

(Poslije kraja: “Ruka iz groba”, Dani br. 168, 18. august 2000, str. 39)

“Ruka iz groba” je izvanredan tekst, konacno nesto novo i neuobicajno u Danima.

P. S. A zasto ne biste istrazili i objavili nesto i o Srpskom dobrovoljackom korpusu (Serbische Freiwilige Korps.), koji se rame uz rame sa elitnim SS-om borio pod zidinama Staljingrada? Inace, nasoj javnosti potpuno nepoznata cinjenica (vjerovatno iz politickih razloga). Jos jednom, sjajan tekst, Ivane.

Nihad V. SAD

Razoblicavanje merhametlija

(Hemonwood: “Crno-bijeli svijet”, Dani br. 167, 11. august 2000, str. 59)

Smrt fasizmu,

Iskusenje da se javno kaze hvala jednom novinaru je veliko iskusenje. Djelimicno zbog totalne nekompetencije i nedosljednosti novinara, a djelimicno i zbog samog “hvala”... formalnost, manje ili vise. Ali srecom, ovoga puta nije rijec samo o novinaru. Aleksandar Hemon je prije svega pisac, i to dobar pisac. A i tekst zbog kojeg namjeravam reci “hvala” je razoblicavanje nas samih, iliti “vas” samih, drage moje merhametlije. Moja omiljena tema. Nek’ si im, Aleksandre. Bosna ih stvarno nicemu nije naucila, sram ih bilo.

Edin Omerspahic, Geteborg, Svedska

Tekst u Danima iniciran
je lazima novinara Dnevnog avaza

(Bosanski barometar: “Olimpijski komitet BiH”, Dani br. 168, 18. august 2000, str.7)

Nakon clanka u rubrici “Barometar” slobodan sam vas zamoliti da objavite sljedeci demanti, jer se radi o neistinama koje su plod nekorektnosti, ali ocito i novinarskog neznanja, novinara Muamera Tanovica, iz Sportske redakcije Dnevnog avaza. Kako Dnevni avaz nema rubriku posvecenu reakcijama citalaca, molim vas da ovo objavite u Danima. Kako je tekst u ”Barometru” iniciran tekstom novinara Tanovica u vezi plivaca Janka Gojkovica,zelim da javno iskazem gorcinu i neslaganje s onim sto je  napisano u Dnevnom avazu. Nekorektan odnos i, zasigurno, novinarska neobrazovanost novinara Tanovica, posebno u vrijeme finalnih priprema jedinstvenog Olimpijskog tima BiH za ucesce na Olimpijskim igrama u Sydneyju, u kojem ce se prvi puta naci sportasi iz svih krajeva nase zemlje, stvorile su izrazitu zbunjenost javnosti i nanijele stetu naporima Olimpijskog komiteta BiH (OK BiH) da uspjesno realizira ovu aktivnost. Osvrnut cu se hronoloski na slijed dogadaja:

1. Poslije objavljivanja teksta u Oslobodenju i iskazanog problema plivaca Janka Gojkovica, odmah sam telefonski pozvao Gojkovica te smo zajednicki dosli do adekvatnih rjesenja. 

2. Potom je u kancelariju OK BiH dosao novinar Tanovic, sa vidnom namjerom stvaranja negativne klime izmedu Gojkovica i OK BiH. Tanovicu sam prenio razgovor sa Gojkovicem uz molbu da se suzdrzi od objavljivanja teksta, zbog moguce stete prema ovom sportisti, a kojeg odredene sportske struje vec duze vremena zele diskvalificirati iz akcija OK BiH. Kako sam i sam bio svjedok izjava nekih pojedinaca kako bi se Gojkovicu trebalo poslije Olimpijskih igara u Sydneyju zahvaliti na saradnji, insistirao sam da clanak ne objavi.

3. Iako sam dobio usmeno obecanje Tanovica, clanak se pojavio, a u njemu i moja navodna izjava, koju nikad nisam izrekao. U clanku je prezentiran citav niz neistina, dozvolite mi da kazem lazi, koji su plod namjere Tanovica da iskonstruira aferu i to:

Ja u OK BiH ne obavljam funkciju tehnickog sekretara, nego sam zaduzen za sport i sportske aktivnosti, koja izmedu ostalog i sadrze pracenje i analizu priprema i natjecanja olimpijskih kandidata. Kako nisam opterecen funkcijama, moja osnovna preokupacija jeste da dodijeljenu ulogu u OK BiH opravdam iskljucivo svojim radom, te zelim i insistiram da se jedino na taj nacin procjenjuje moj ucinak. Imajuci takvu ulogu u OK BiH, nikad ne bih mogao izreci da se u ovoj sportskoj organizaciji donose politicke odluke, jer je to Statutom Olimpijskog komiteta, i Olimpijskom poveljom Medunarodnog olimpijskog komiteta izricito zabranjeno. Prateci i analizirajuci sportska dostignuca sportasa, nikad sebi ne bih dozvolio javno prognoziranje rezultata, jer na to imaju pravo samo sportas i njegov trener. Prognoza rezultata inace je veoma nezahvalan poduhvat, jer moze donijeti psiholosku opterecenost sportasa, sto se na sve nacine mora sprijeciti. Novinarsko znanje Tanovica ocito to ne podrazumijeva. Takoder, nikad ne bih izrekao diskvalifikaciju sportasa, jer na to nema niko pravo, osim sportskog rezultata koje ostvaruje sam sportas.

4. Uvidjevsi zle namjere Tanovica, koje su se nastavile sa tekstom o atleticaru Elviru Krehmicu, u kome su iznesene izjave Krehmica, koje je ovaj vrsni sportas odbacio u svom kontaktu sa OK, tvrdeci da nije vec duze vremena imao kontakt sa Tanovicem, zasigurno ce promijeniti moj licni odnos prema ovoj osobi, koja sebe smjelo naziva sportskim novinarom.

Slaven Kovacevic