Projekt Made in Bosnia je projekt grafickog dizajna u kojem ucestvuju sarajevski i talijanski umjetnici, a baziran je na "kreativnoj mobi", kako izradu reklamnih kampanja bez utjecaja klijenta naziva autor koncepta i jedan od izvodjaca projekta Anur Hadziomerspahic. U subotu 10. juna u Umjetnickoj galeriji odrzana je, za ovdasnje uvjete, vrlo posjecena izlozba, koju su posjetili i Dani

MATI SAN: Jusuf i Fadil su rudari iz Breze, a u projektu Made in Bosnia nastupaju na plakatima kampanje za odvikavanje od pusenja. Fadil veli: "Rodjen sam 1956, a sa 18 godina sam poceo raditi u rudniku, i to na poslovima kopaca i hidraulicara." U "razgovor" uskace poslovodja Alija: "Sad je penzioner, a tog kadra vise nema, to su ti najtezi poslovi. Ali, bit ce mu sada lijepo, mlad je, ima da uziva u penziji." Fadil se smjeska, a progovara Jusuf, koji se, kazu njegovi drugovi, bavio svim i svacim ("im'o ti je on i svoju kafanu"). "Kad se silazi u jamu, valja zaboraviti cigare, jer ne daj ti Boze da dole zapalis, svi mogu odletjeti u zrak. Poneses samo dvije, da ih zazmaris dok cekas lift." Starim brezanskim kopacima se izlozba dopada.

Uz srdacan stisak ruke, s razglasa se cuje glas gosce izlozbe Milke Pogliani, koja danas radi kao direktor milanskog odjela McCann Ericssona, jedne od najznacajnijih svjetskih marketinskih i oglasivackih tvrtki cije usluge koriste prakicno svi - od Diora do Coca-Cole: "Kad smo krenuli s ovim projektom, mislila sam da je to samo san."

A "san" je krenuo od Anura Hadziomerspahica, kreativnog direktora tima i autora koncepta zasnovanog na izradi reklamnih kampanja bez utjecaja klijenta: "Takav nacin rada se rijetko dogadja, ali nasa zelja je bila da jezikom grafickog dizajna govorimo o drugom licu naseg zivota, drugom licu Bosne. Jer, slike koje su se vani mogle vidjeti tesko su mogle natjerati nekog da se identificira s nama."

WARHOLIZACIJA I ORGANIZACIJA: I, kakvu to drugu sliku Bosne nudi Made in Bosnia? To je, u osnovi, postmodernisticki koncept spajanja tradicionalnog i modernog. Bosanski vez na tijelu Jasmin Lipovsek, manekenke elitne agencije Fashion iz Milana, sugerira ono sto i prijateljski zagrljaj vec legendarnog sarajevskog underground harmonikasa Avde Buzara te jos jednog lika vaznog za ovdasnju neoficijelnu scenu - bivseg punkera Davora Tadica. Na pitanje koncepta izlozbe Made in Bosnia, koji se tice nadahnuca autorskog tima pop-artom i opasku da nam je cijela vizualna umjetnost pomalo warholizirana, Hadziomerspahic dodaje: "Mnogo je ljudi uslo u ovaj, u osnovi eksperimentalni projekt, a malo ih je ostalo u njemu. Sretni smo sto nakon dvije godine rada na tome sada znamo kako se taj posao ovdje moze raditi kvalitetno. Procesi rada na fotografiji iza koje stoji tridesetak ljudi zabiljezeni su videom, tako da se i eventualnom naruciocu, marketingu neke firme ili njezinom vodstvu moze pokazati kako se to radi kampanja, fotografija iza koje stoji tim. Kvalitetan proizvod je uvijek kvalitetan i na njega odmah svi reagiraju. Sustinska razlika izmedju onoga sto radimo mi i neki drugi graficki dizajneri jeste u organizaciji posla u kojem za neku fotografiju koja treba da bude provokativna i zadovolji standarde koje iziskuje, svaki covjek od tih dvadeset, trideset ili cetrdeset ljudi mora obaviti svoj dio posla tako da krajnji proizvod ne trpi. Ovdje su na vagu stavljene dvije razlicite ljepote: ona rudara iz Breze i anglosaksonska ljepota fotomodela su dvije razlicite ljepote istog intenziteta i mislim da ovaj projekt bas to pokazuje."

SVE JE POCELO SA SING-SINGOM: Imena ljudi koji su ucestvovali na ovoj "kreativnoj mobi" su uglavnom poznata. S bosanske strane ucestvovali su Ajna Zlatar, Jana Jokanovic, Dejan Vekic, Damir Sagolj, Neven Ibrahimpasic, Sanda Popovac, Almir Kurt, Eldina Begic, Amra Redzic... Italijanski dio cine uglavnom poznata imena iz svijeta fotografije: Max Zambelli, Laura Majolino, Luca Cattoretti, Roberto Sisini, Stefano Ferroni i drugi, radili su na reklamnim kampanjama Swatcha, Armanija, Pier Antonija Gasparija…

"Made in Bosnia jeste projekt koji bi njegovim kreatorima i izvodjacima eventualno mogao omoguciti izlazak na trziste, ali u osnovi svega nalazi se ona emocija koja ovaj projekt usmjerava... Izgleda da nikada nisam dao intervju a da nisam spomeno Sing-Sing, bend u kojem je dosta nas sviralo kad smo bili klinci", veli Anur dok zavrsavamo razgovor ispred slike djevojcice koja grli Barbiku i Babusku. Ta slika jedan je od simbola koji tjera da se zamislimo nad Made in Bosnia, projektom koji je najvecim dijelom zazivio zahvaljujuci Talijanskoj ambasadi i Kreativnom centru Cardea. (A. Buric)